U radu se analiziraju neki od elemenata rada i stanovanja znanstvene populacije u Hrvatskoj dobiveni internetskom anketom koja je provedena 2017. godine. Anketa je upućena na adrese elektroničke ...pošte 7 269 znanstvenika, a odgovorilo ih je 1 966. Radne i stambene uvjete smješta se u suvremeni informatizacijski i postsocijalistički kontekst društva te ističe neke osnovne procese i fenomene koji na njih utječu, kao što su privatizacija stanovanja i fleksibilizacija rada. Nesigurnost radnih uvjeta koji iz njih proizlaze vidljiva je naročito kod mlađih znanstvenika. Testirane su razlike u zadovoljstvu znanstvenika radnim i stambenim uvjetima prema spolu, radnom statusu, tipu ustanove, mjestu rada i području bavljenja. Zadovoljniji su radnim uvjetima oni zaposleni izvan Zagreba od onih zaposlenih u Zagrebu te su muškarci zadovoljniji od žena. Stalno zaposleni ispitanici zadovoljniji su od ispitanika zaposlenih na određeno vrijeme. U boljem su stambenom položaju znanstvenici zaposleni na neodređeno, koji su i više sudjelovali u subvencioniranoj kupnji vlastitog stana. Za razliku od njih, zaposlene na određeno često prate nesigurni radni uvjeti, a uzrok tomu može se naći i u novoj znanstvenoj politici sve više okrenutoj tržištu. Zaključno, prema osnovnim stambenim kriterijima znanstvenu populaciju temeljno obilježava nastavak i jačanje modela privatizacije stanovanja započetog u tranzicijskom razdoblju u kojem je posjedovanje vlastitog stana poželjan stambeni status. U radnom smislu mora se istaknuti podijeljena situacija te kako postoji određeno zadovoljstvo radom, ali i iscrpljenost i nesigurnost koju u većoj mjeri osjećaju žene i mlađi znanstvenici.
Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj Svirčić Gotovac, Anđelina; Petrović, Nikola; Krištofić, Branimir
Revija za sociologiju,
2019, Volume:
49, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
The paper analysed some of the aspects of work and housing among the scientific population in Croatia using data from a 2017 on-line survey. The survey was e-mailed to 7 269 scientists, of which ...1,966 responded. The working and housing conditions were set in the contemporary context of information-based and post-socialist society while highlighting some fundamental processes and phenomena affecting them, such as the privatisation of housing and the flexibilisation of work. The consequent uncertainty of working conditions was evident, especially among younger scientists. Differences in scientists’ satisfaction with the working and housing conditions were tested by gender, employment status, institution type, work location and research area. Those employed outside of Zagreb were more content with the working conditions than those employed in Zagreb, as were men compared to women. The permanently employed were more content than fixed-term employees, had a better housing status and were more involved in the subsidised purchase of their own apartments. In contrast, fixed-term employees experienced precarious working conditions more often, possibly due to the new, increasingly market-oriented scientific policy. In conclusion, the scientific population in Croatia – according to objective housing criteria – is fundamentally characterised by the continuation and strengthening of the model of housing privatisation initiated during the transitional period, where owning an apartment is a desirable housing status. The situation regarding work is divided. Certain work satisfaction is present, but also exhaustion and uncertainty, which are felt mostly by women and the younger scientists.
This article off ers an overview of theoretical arguments about the transformation of work, based on the notions of fl exibilization and precarization that have recently become prominent in academic ...and public discourse. On the one hand, a common core of arguments off ered by theorists such as Beck, Sennett and Bauman is highlighted, and, on the other, attention is drawn to interpretative defi ciencies in what can roughly be classifi ed – in line with Doogan’s reasoning – as “post-Marxist discourse”. This is done by providing empirically based insights that call into question the soundness of some of the most signifi cant claims from this corpus of literature, still dominant in the leftist academic tradition. An attempt is made to describe the transformation of work in Croatia in the (post)-transition period, starting with an overview of Croatian sociological research. The paper then presents a selection of ethnographic contributions to the fi eld, and shows that quantitative aspects of the transformation of work (and/or the labor market) may be augmented by a broad spectrum of qualitative research. It is precisely in this interplay between sociology and cultural anthropology/ethnology that a more meaningful analysis of the transformation of work in the Croatian post-transition society can be performed; an analysis that would provide a better connection between the world of work and the world of life.
Polazeći od tvrdnje da termin postsocijalizam često otvara prostor depolitiziranoj igri izmještanja u kojoj se radije razmatra prošlost ili projicira budućnost nego aktualni uvjeti kulturne ...proizvodnje, prilazim mu s onu stranu izmještanja. Cilj rada je rasvjetljavanje prekarnog rada u aktualnim, neoliberalnim okolnostima na podlozi nekoliko pozicija umjetnika koji se pitanjem radnih uvjeta na umjetničkoj sceni bave na dvije fronte: reprezentacijom, ali i konkretnim političkim djelovanjem – kolektivnim istupima, samoorganizacijom, javnom artikulacijom fenomena umjetničkog rada i pokušajem regulacije odnosa umjetnik – institucija itd. Pritom dovodim u pitanje promoviranje prekarijata kao homogene »nove klase«, podcrtavam kompleksnost tog termina, njegovu prisutnost u svim klasama društva te njegovu imanentnost umjetničkom polju bez obzira na tipologiju proizvodne matrice.
U ovom radu autor nastoji mobilnost u suvremenom društvu, kao sve
značajnije njegovo obilježje, dovesti u veza sa “fluidizacijom” struktura, a odatle sa socioprostornim restrukturiranjem. S tim u ...vezi se ispituju neki teorijski uvidi kojima se nastoje misaono zahvatiti suvremeni globalni procesi, koji, prema tim uvidima, ostaju (a uslijed “metodološkog nacionalizma”) izvan vidokruga dosadašnjem sociološkom instrumentariju. Pretpostavka je da suvremena fleksibilna akumulacije kapitala stalno, u svojoj reprodukciji (a u svijetu u kome fizička bliskost nužno ne indicira na povezanost među ljudima) revalorizira raspoložive resurse, time povećava mobilnost, restrukturira zatečene socioprostorne entitete, generira destabilizaciju,
privremenost, povremenost, a naspram stabilnosti, trajnosti i stalnosti. Postsocijalistička društva su, dakle i hrvatsko društvo, uslijed radikalne promjene u načinu valorizacije resursa (od socijalističkog planiranja do kapitalističkog tržišta) posebno snažno izložena ovom obliku restrukturiranja. Isključeni iz ovog načina reprodukcije, iz njegovih tokova i mreža, ostaju (kao pojedinci, grupe ili kolektivi) na periferiji, zatvoreni u svoju lokalnost, a uključeni, sa svijetom dijele njegove nemire. S povećanjima sposobnosti bivanja pokretnim smanjuju se mogućnosti isključivanja.
Svrha rada je predstaviti fleksibilizaciju kao zajednièki naziv za niz metoda kojima se smanjuju socijalni elementi koji se tradicionalno vezuju za rad, sa ciljem poveæanja profita i zadr¾avanja ...konkurentnosti. Tome u prvom redu slu¾i smanjivanje pravnih ogranièenja u radnom pravu, ¹to u prvom redu ima negativne posljedice na sigurnost radnog mjesta, ali bi trebalo pridonijeti, osim ekonomskom napretku, i stvaranju vi¹e prilika za rad starijim
osobama i ¾enama, kao najte¾e zapo¹ljivim kategorijama radnika. Najvi¹e fleksibilni radni odnosi su u SAD-u, ali se fleksibilizacija kakvom se ovdje bavimo prije svega razvila u Europi ubla¾avanjem strogih zakonskih ogranièenja 1970-ih. Zahvaljuæi zalaganju sindikata, fleksibilizacija tr¾i¹ta rada, prvenstveno zami¹ljena kao naèin smanjivanja tro¹kova, razvijena je u ÒfleksigurnostÓ - sustav u kojem je dr¾ava preuzela na sebe socijalni teret skinut s poslodavaca. U radu se detaljno predstavljaju pojedine mjere fleksibilizacije, kako pravne, tako i nepravne. Donosi se i pregled stanja u Hrvatskoj s obzirom da je potreba za fleksibilizacijom bila argumentacija za niz zakonskih reformi iz podruèja radnog i socijalnog prava.
U prvom dijelu članka iznose se temeljne postavke problematike što je fleksibilizacija rada, koje sve oblike ona može i mora poprimiti, koje su prednosti i negativnosti fleksibilizacije kao takve, ...kako ona može utjecati na razne gospodarske i socijalne probleme. Osim toga, koristeći podatke dobivene u istraživanju, projekt fleksibilizacije pokušava se ocijeniti imajući u vidu aktualno stanje u Hrvatskoj, na gospodarskom i socijalnom planu, ali pogotovo na planu mentaliteta i općih očekivanja. Naravno da nam istraživanja mogu usmjeriti napore u smjeru stvaranja one »pozitivne fleksibilizacije« koja će imati u vidu ne samo gospodarske i socijalne nego i etičke kriterije. U drugom dijelu razmatraju se novi mogući oblici solidarnosti u hrvatskom društvu, pogotovo šanse nove solidarnosti koje se naziru iz istraživanja. Tu je riječ o onim oblicima solidarnosti koji su nerazdvojno povezani uz veću fleksibilizaciju tržišta rada. U trećem dijelu analiziraju se neki utjecaji koje fleksibilizacija i nova solidarnost mogu imati na obitelj, nezaposlenost, životni standard, ali i ulogu politike u ovom procesu.
Autor istražuje pretpostavke izgradnje suvremene mreže naselja u
Hrvatskoj. Te pretpostavke nalazi, s jedne strane, u učincima socijalističke modernizacije kojom je izvedena preobrazba pretežno
...seljačkog društva u relativno razvijeno industrijsko društvo, te, s druge strane, u globalizacijskim procesima kojima je zahvaćeno
suvremeno hrvatsko društvo. Proces transformacije postsocijalističkog društva tretira se kao proces koji po svojoj obuhvatnosti i intezitetu radikalizira i univerzalizira dosadašnjim
razvojem postignutu modernost. Strategije transformacije, s kojima
se kroz način uporabe valoriziraju socijalističkom modernizacijom
stvoreni resursi, restrukturiraju zatečenu mrežu naselja, a koju karakterizira polarizacija: proces kojim se povećava broj kako manjih
(seoskih) tako i većih (gradskih) naselja. Znatno veće smanjenje poljoprivrednog od seoskog stanovništva ukazuje, pak, na međuzavisnost naselja, te ih, s obzirom na to, valja promatrati ne kao
zasebne teritorijalne jedinice nego kao mrežu naselja koja prekriva
čitav nacionalni prostor i integrira se u globalizacijskim procesima
proizvedeno umreženo društvo. Ovaj je rad teorijski pristup istraživanju restrukturiranja mreže naselja, transformacije društvene
strukture i pokretljivosti u uvjetima tranzicije, te leksibilizacije radnih
mjesta, odnosno okvir raščlambe obiteljske, obrazovne i novouspostavljene klasne strukture, te fleksibilizacije radnih mjesta i
pokretljivosti temeljem rezultata istraživanja na reprezentativnom
stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva Hrvatske (2.220 ispitanika) provedenog 2004. godine, objavljene u iduća dva
autorova rada u ovom broju časopisa Sociologija sela. Budući da se
suvremeno društvo konstituira oko tokova kapitala, informacija, tehnologije, organizacijske interakcije i dr. autor se poglavito bavi novim prostornim oblikom umreženog društva i pokazuje kako su
organizacija prostora, njegova naseljenost, oblici te naseljenosti u
uvjetima modernosti izloženi stalnim mijenama, dinamizmu ukupnog
društvenog restrukturiranja.
Autor u ovom radu analizira podatke o značajkama rada zahvaćenog
fleksibilizacijom radnog procesa dobivene u istraživanju na reprezentativnom stratificiranom uzorku punoljetnog stanovništva
Republike ...Hrvatske provedenom 2004. godine. Provedena je raščlamba ovih značajki: poslovi na ugovor na određeno vrijeme, povremeni i privremeni poslovi, polarizacija radne snage s obzirom
na obrazovanje (samoprogramirajuća« i »generička« radna snaga),
pregovaračka moć sindikata, te sposobnosti radne snage u informatičkom društvu. Temeljem nalaza ovog istraživanja Hrvatska
se integrira u međunarodnu ili globalnu ekonomiju (s pomakom od
fordizma i socijalne države prema kapitalizmu fleksibilne akumulacije
i države ekonomske nesigurnosti), jer njezina zaposlena i nezaposlena radna snaga ima sva značajna svojstva fleksibilizirane
radne snage. Međutim, sve te osobine nisu podjednako prisutne u
hrvatskom društvu, ne zahvaćaju podjednako zaposlene i nezaposlene (pri čemu su zamagljene granice između zaposlenih i
nezaposlenih, ali je polarizacija radne snage na visoko obrazovanu
i nisko obrazovanu sa sve većim isključivanjem srednje obrazovanih
primjetnija u nezaposlenih) i nisu u jednakoj mjeri prisutne u svim
tipovima naselja. Osobito je znakovito što je dobivena sistematska
razlika između raspodjela istraživanih obilježja ispitanika iz seoskih
i ispitanika iz gradskih naselja, te što se u diferenciranoj i hijerarhiziranoj strukturi naselja Zagreb razlikuje od svih ostalih (Zagreb kao grad-regija postaje globalizacijsko čvorište za svoje šire
regionalno okružje). Pregovaračka moć sindikata sasvim je dovedena
u pitanje.
Cilj rada je upozoriti na povezanost fenomena globalizacije i procesa fleksibilizacije radnog prava, i to tijekom druge polovice 20. stoljeća, danas, ali i u budućnosti radnog prava. U pojedinim ...poglavljima rada nastoje se objasniti osobitosti globalizacije, posljedice globalizacije u radnom pravu, povijesni kontekst fleksibilizacije radnog zakonodavstva, razlozi utjecaja globalizacije na radno pravo te opasnosti koje nosi neshvaćanje trendova fleksibilizacije i odupiranje njima. U završnom dijelu rada navode se konkretna djelovanja u smjeru fleksibilizacije radnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, osobito izmjene i dopune Zakona o radu iz 2003. godine. Rad završava zaključnim bilješkama koje ocrtavaju nužnosti fleksibilizacije i posljedice koje one nose.
PDF
