Orthopterans are well known to represent the majority of insect biomass in many grassland ecosystems. However, the verification of a relationship between the traditional descriptors of orthopteran ...assemblage structure and plant community patterns is not straightforward. We explore the usefulness of the concept of life forms to provide insights on such ecosystem level relationship. For this purpose, thirty sample sites in semi-natural calcareous grasslands were classified according to the relative proportion of dominant herbaceous plant life forms. Orthopteran species were grouped in four categories, based on the Bei-Bienko’s life form categorization. The association among plant communities, orthopteran assemblages and environmental factors was tested by means of canonical correspondence analysis. Orthoptera groups were found to be associated with distinct plant communities, also indicating the effect of vegetation change on orthopteran assemblages. In particular, geobionta species were associated with all the most disturbed plant communities, while chortobionta and thamnobionta seemed to be dependent on better preserved grassland types. Therefore, the use of life forms could help informing on the relationships of orthopteran assemblages with grassland conservation state. Information on such community relationships at the local scale could also assist managers in the interpretation of habitat change maps in terms of biodiversity changes.
Kobilice predstavljajo večino biomase žuželk v številnih travniških ekosistemih. Vendar povezava med tradicionalnimi opisi združb kobilic in rastlinskimi združbami ni enostavna. Raziskali smo uporabnost koncepta življenjskih oblik za proučevanje teh ekosistemskih odnosov. Za ta namen smo klasificirali trideset vzorčenih pol-naravnih karbonatnih travišč na podlagi deleža dominantnih življenjskih oblik zelišč. Vrste kobilic smo združili v štiri kategorije na podlagi kategorizacije življenjskih oblik po Bei-Bienko. Povezavo rastlinskih združb, vrstne sestave kobilic in okoljskih dejavnikov smo testirali z kanonično korespondenčno analizo. Skupine Orthoptera so se pojavljale v rastlinskih združbah in nakazovale tudi vpliv vegetacijskih sprememb na vrstno sestavo kobilic. Vrste giobiontov so se pojavljale v najbolj motenih rastlinskih združbah, medtem ko so hortobionti in tamnobionti bolj navezani na bolj ohranjene traviščne tipe. Zaključimo lahko, da nam življenjske oblike lahko pomagajo povezati vrstno sestavo kobilic s naravovarstvenim statusom travišča. Informacija o teh odnosih v združbi na lokalni ravni lahko pomaga upravljavcem pri tolmačenju kart, ki prikazujejo spremembe v habitatnih tipih kot spremembe v biodiverziteti.
Obična jela (Abies alba Mill.) je najoštećenija vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj. Kao posljedica promjene prirodnih stanišnih čimbenika javlja se propadanje i iznenadno odumiranje njezinih ...stabala. Zbog intenzivnog odumiranja stabala dolazi do prekida sklopa i stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Takve pojave izazivaju promjenu mikroklimatskih i mikrobioloških uvjeta te probleme kod pomlađivanja. Istraživanja su provedena u Gorskom kotaru, u području bukovo-jelovih i jelovih šuma. Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog i mikrobiološkog sastava tla šumskih otvora, te prirodno pomlađivanje na njima. Obavljene su kemijske i mikrobiološke analize šumskog tla. Mikrobiološke analize tla obuhvaćale se određivanje broja bakterija i gljiva, kao i zastupljenost funkcionalnih skupina mikroorganizama. Prema kemijskim pokazateljima utvrđene su veće vrijednosti u kontrolnim plohama (šumska sastojina) u odnosu na velike šumske otvore. Iznimka je bio mali šumski otvor, gdje su vrijednosti kemijskih varijabli tla bile veće u otvoru nego na pripadajućoj kontrolnoj plohi. U pogledu zastupljenosti pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama mali šumski otvor ima srednju biogenost tla, dok veliki otvori imaju slabu biogenost tla. U velikom otvoru u šumi bukve i jele utvrđen je manji broj aerobnih asimbiotskih fiksatora dušika i celulolitičkih gljiva u odnosu na kontrolnu plohu. Mali otvor u šumi bukve i jele imao je veću zastupljenost pojedinih funkcionalnih skupina mikroorganizama tla u odnosu na pripadajuću kontrolnu plohu, osim celulolitičkih gljiva. Najveća biogenost tla utvrđena je u malom otvoru. U velikom otvoru u šumi jele s rebračom u odnosu na kontrolnu plohu utvrđen je značajno manji ukupan broj gljiva i celulolitičkih gljiva. S obzirom na brojnost starijih biljaka utvrđena je dobra pomlađenost listopadnim vrstama drveća unutar samih otvora i to gorskim javorom i običnom bukvom.
Istražene su djelomice interpenetrirane polimerne mreže (DIPM), te smjese na temelju poliesterskih poliuretana (PU) s karboksilnim skupinama i metakrilatnih kopolimera (PM) s tercijarnim amino ...skupinama, primjenom elektronske spinske rezonancije, ESR-metode spinske probe. Koncentracije funkcionalnih skupina u pretpolimerima iznose od 0 do 0,45 mmol g-1. Na temelju temperaturno ovisnih složenih ESR spektra odre|eni su heterogenost molekulnih gibanja i fazno razdvajanje u ovisnosti o udjelu funkcionalnih skupina. Probe smještene u domenama s većim slobodnim volumenom odgovaraju brzoj komponenti spektra, dok se sporo gibanje pripisuje probama u prostorima manjega slobodnoga volumena, odnosno staklastim domenama. Iz omjera intenziteta brze i spore komponente utvrđeno je da se povečanjem udjela funkcionalnih skupina smanjuje slobodni volumen u mrežama i smjesama. Smanjenje gibljivosti probe u mrežama u odnosu prema smjesama istoga sastava, posljedica je umreživanja polimernih lanaca. Razlike u molekulnom gibanju probe u ovisnosti o raspoloživome slobodnom volumenu povezuju se s difuzijom malih molekula u polimernoj matrici.
PDF
