Uspješno starenje je višedimenzionalan konstrukt, ali konsenzus u pogledu njegovih komponenti i operacionalne definicije još nije postignut. U ranijim su istraživanjima ispitane njegove brojne ...determinante i korelati, ali istraživanja roditeljstva i generativnosti ili brige za dobrobit mlađih generacija u kontekstu uspješnog starenja zasada su vrlo rijetka. Stoga je provedeno istraživanje s ciljem ispitivanja povezanosti i doprinosa roditeljskog zadovoljstva i generativnosti starijih osoba njihovu uspješnom starenju. U istraživanju su sudjelovala 444 starija roditelja u dobi od 60 do 95 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva (zadovoljstvo sobom kao roditeljem, svojom djecom i odnosima s njima) ispitane su po jednim pitanjem za svaku. Generativnost je ispitana adaptiranom Loyola skalom generativnosti, a uspješno starenje Skalom samoprocjene uspješnog starenja. Rezultati su pokazali da sudionici daju visoke procjene na sve tri dimenzije roditeljskog zadovoljstva. Rezultati na skali uspješnog starenja bili su značajno povezani s ispitanim dimenzijama roditeljskog zadovoljstva i s generativnošću. Nadalje, pokazalo se da, nakon kontrole sociodemografskih varijabli, generativnost, zadovoljstvo sobom kao roditeljem i odnosima s vlastitom odraslom djecom značajno doprinose uspješnom starenju sudionika istraživanja. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na važnost brige za mlađe generacije i vlastite doprinose društvu te roditeljskog zadovoljstva i u starijoj dobi za uspješno nošenje s promjenama povezanima sa starenjem. Ključne riječi: roditeljsko zadovoljstvo, generativnost, uspješno starenje
Erikson's concept of generativity refers to the concern for younger generations and for one's lasting contributions to society, which is the main issue of middle adulthood. After Erikson, the ...construct of generativity was elaborated by many authors, and its widest elaboration is presented in McAdams and de St. Aubin's model of generativity (1992). In previous testing of the model, the relations among a few of its components were tested. Therefore, the study was conducted with the aim to test the relations among five, out of seven, components of the model (generative desire, concern, commitment, belief in the species, and generative action), and to explore sex and age differences in those components. A sample of 300 adults 25 to 75 years old participated in the study. Components of generativity were measured by the previously developed scales, their adapted and culturally adjusted versions, or by the newly constructed scales. In line with the assumptions, the analyses showed that almost all of the generativity components correlated significantly and positively. The results also suggest that generativity is a developmental issue not only of the middle, but of the entire period of adulthood. Furthermore, sex differences in the majority of the components of generativity were not significant. Only communion orientation (as an aspect of generative desire), and generative action were more pronounced in women. The study results were interpreted in line with the theoretical approaches to generativity, primarily with those proposed by Erikson and McAdams and de St. Aubin, as well as in the context of theories of development in adulthood.
Originally formulated by Erik Erikson, generativity is today wide concept which involves creating and caring for children, material products, and ideas that will outlive the self, and that contribute ...to well-being and to maintaining the continuity of the society. One of the aims of this article was to bring in more clarity in various explanations of generativity by systematic review of the most influential theoretical approaches and models. The review begins with Erikson's description of generativity, and then Vaillant's approach. Further conceptualizations of generativity in terms of agency and communion orientations, and the newest models of generativity (Bradley, 1997; McAdams & de St. Aubin, 1992; Stewart & Vandewater, 1998) were also presented. The other aim of this article was to present different methodological approaches present in research on generativity. Cross-sectional, longitudinal and case studies of generativity were presented and compared. Finally, different methods and instruments used for examining the construct of generativity were described, with the special emphasis on their use in studies of Croatian subject samples. Guidelines for future research were also presented. PUBLICATION ABSTRACT
The motivation for parenting, or for the need, desire, and decision for having children, is influenced by biological, psychological, and social factors. The interaction of these factors determines ...the taking part and acceptance of parental roles and the quality of the relationship with children in different periods of life. The intention of this paper is to discuss some specific aspects of parenting with regard to the developmental characteristics of parents and children. The experience and practice of parenting in adolescence differs from those in adulthood. Young people lack many resources which enable prominence of parental roles and parental commitment. During earlier adulthood the social network encourages parenting which contributes to the increasing importance of maternal or paternal identity, influencing in turn the experience of parenting and the open forms of parental behavior. The experience and practice of parenting in middle adulthood is associated with the development of generativity, making the relationships of adult parents and their children more complex. Ambivalence appears in these relationships, especially when children have not achieved an anticipated normative status (completion of education, financial independence, marriage, etc.). In old age, which is dedicated to addressing the crisis of integrity versus despair, the actual experience of parenting is associated with the evaluation of its features during earlier periods of life. The outcomes of this evaluation, as well as the quality of current relationships, determine the behavior toward adult children and the satisfaction with parenting.
Rad analizira krizu srednjih godina kao pokretačku silu misli i djelovanja protagonista romana Na kraju dana Kazua Ishigura. Roman tvore dnevnički zapisi engleskoga batlera Stevensa o vlastitoj ...povijesti ropstva u Darlington Hallu te otkrićima o pravoj prirodi te prošlosti. Budući da batlerova priča upućuje na dvojbe spram životnih postignuća, njegov povratak u prošlost moguće je shvatiti kao pokušaj prevladavanja krize srednjih godina. Kao sedmu fazu razvojne psihologije prema Eriku Eriksonu, krizu srednjih godina ponajviše karakteriziraju binarni odnos „generativnost nasuprot stagnaciji“ i subjektova nastojanja da dokuči smisao života. Aktivna između 40. i 65. godine života, kriza srednjih godina potaknuta je preispitivanjem društvenih zahtjeva poput, primjerice, karijere i braka. Sagledavanjem Stevensova iskustva krize srednjih godina kroz navedeni psihoanalitički pristup, rad istražuje položaj lorda Darlingtona, Stevensova nekadašnjeg poslodavca, i jedinog ljubavnog interesa, gospođice Kenton, kao utjelovljenja društvenih zahtjeva karijere i braka koje batler preispituje. U konačnici, rad govori o batlerovu prevladavanju krize srednjih godina kroz razmatranje protagonistova procesa individuacije, odnosno samosvijesti, samoaktualizacije i moći brižnosti.
Žele li ljudi djecu da bi ostvarili društveno poželjne norme i osjetili zadovoljstvo u postizanju punog identiteta odrasle osobe? Zbog čega ne žele djecu? Ta pitanja nemaju važnost samo za pojedinca ...nego i za stabilnost i budućnost cjelokupnog društva. Proces formiranja motivacije za roditeljstvom počinje vrlo rano, dugotrajan je i složen proces, ali ne sasvim razjašnjen. Različiti autori govore o različitim mehanizmima i različitim pokretačima ove motivacije, ali još uvijek ne postoji neko jedinstveno teorijsko objašnjenje. U ovom je radu razmatran klasični oblikroditeljstva, koji podrazumijeva oba roditelja različitog spola. Uzorak ovog istraživanja činilo je 170 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zadru, a cilj je bio ispitati motivaciju za roditeljstvom te provjeriti relacije motivacije za roditeljstvom sa zadovoljstvom obiteljskim životom, ljubavnom vezom i generativnošću. Rezultati su pokazali da je na cjelokupnom uzorku najviše izražena altruistička motivacija za roditeljstvom. Također, pokazalo se da je altruistička motivacija za roditeljstvom izraženija kod studentica u odnosu na studente, dok studenti imaju značajno višerezultate na subskali potvrđivanja sebe u odnosu na studentice. Osim toga, altruistička motivacija za roditeljstvo ima najveći obrazac povezanosti s generativnošću.
Dosadašnja, uglavnom strana istraživanja, pokazala su kako ljudi sa svojim kućnim ljubimcima stvaraju čvrstu emocionalnu vezu iz koje, čini se, proizlaze brojne prednosti za čovjeka, kako na fizičkom ...tako i na psihološkom planu. U Hrvatskoj je privrženost kućnim ljubimcima još relativno neistražena tema, a stoji i jasan zahtjev za razvojem instrumenata koji bi pružili valjanu mjeru ovog konstrukta.
Stoga je cilj ovog istraživanja bio doprinijeti proučavanju privrženosti ljudi životinjama, odnosno njihovim kućnim ljubimcima, utvrđivanjem psihometrijskih karakteristika prevedene i adaptirane Lexington Attachment to Pets Scale (Johnson, Garrity i Stallones, 1992). Skala je namijenjena procjeni privrženosti ljudi njihovim kućnim ljubimcima i ovdje je primijenjena kod 144 vlasnika pasa (62,5% žena, 37,5% muškaraca; prosječne dobi 34,3 godine).
Uzevši u obzir da se radi o preliminarnim podacima, rezultati su uputili na instrument čiste jednofaktorske strukture (izoliran je jedan faktor-“opća privrženost” koji objašnjava 51,4% ukupne varijance), a dodatna potvrda njegovoj homogenosti su podaci o zadovoljavajućoj internoj konzistenciji kao i o visokoj ukupnoj pouzdanosti (α = 0,95).Utvrđeno je i da se intenzitet privrženosti kućnom ljubimcu mijenja s obzirom na iskazanu razinu generativnosti, odnosno da su privrženiji svojim životinjama oni vlasnici ljubimaca koji su ujedno i generativniji.
Zbog nekih metodoloških ograničenja ovog istraživanja postoji jasan zahtjev za daljnjim psihometrijskim provjerama Adaptirane Lexington skale privrženosti kućnim ljubimcima, i to na reprezentativnijim uzorcima vlasnika kućnih ljubimaca.
PDF
