Svojstvo protoka mlijeka (PM) ima sve veću važnost sa stajališta upravljanja proizvodnjom mlijeka. Kod krava sa sporim PM potrebno je više rada, dok krave s brzim PM mogu biti u većoj opasnosti od ...pojave bolesti vimena. Iako se PM smatra svojstvom od značaja, malo je pozornosti dano procjeni genetskih parametara za PM i njegovoj povezanosti s drugim svojstvima. Ciljevi ovog istraživanja bili su: 1) procijeniti genetske parametre za PM u populaciji holstein goveda u Hrvatskoj; 2) koristiti izračunate genetske parametre za procjenu uzgojnih vrijednosti (UV) za svojstvo PM; i 3) izračunati korelacije između UV za PM s proizvodnim i sa svojstvima vanjštine kako bi se utvrdili međuodnosi između navedenih svojstava. U analizu je bilo uključeno 129.723 zapisa na kontrolni dan za 35.908 prvotelki holstein pasmine, uzetih iz središnje baze podataka Hrvatske poljoprivredne agencije. Podaci o porijeklu sadržavali su zapise za 85.605 životinja. Logaritamska transformacija podataka za svojstvo PM izvršena je s ciljem dobivanja distribucije slične normalnoj. Komponente varijance procijenjene su REML metodom u programu VCE-6. Statistički model je uključivao sljedeće fiksne utjecaje s razredima: sezona teljenja, vrijeme mužnje i razredi količine mlijeka, dok su dob kod prvog teljenja i stadij laktacije korišteni kao kontinuirana varijabla. Slučajni utjecaji u modelu bili su: interakcija stado-kontrolni dan, stalni utjecaj okoliša i aditivni genetski učinak. Interakcija stado-kontrolni dan i stalni utjecaj okoliša su pojasnili 27 % i 15 % ukupne varijabilnosti PM. Aditivni genetski učinak je pojasnio dodatnih 14 % fenotipske varijabilnosti PM. Utvrđene su niske do srednje korelacije UV bikova i krava između PM i proizvodnih te PM i svojstava vanjštine. Izračunate korelacije bile su pozitivne s izuzetkom korelacije između UV za PM i duljine sisa. Genetsko vrednovanje za svojstvo PM pruža korisne informacije za donošenje uzgojnih odluka zbog umjerenog heritabiliteta te bi u budućnosti navedeno svojstvo trebalo uključiti u ukupan selekcijski indeks. Da bi se utvrdile odgovarajuće ekonomske težine za PM u ukupnom selekcijskom indeksu, potrebno je prethodno procijeniti genetske korelacije između PM i proizvodnih svojstava te svojstava vanjštine.
Uzgojni cilj i selekcijske mjere u uzgoju kasačkih konja podređeni su proizvodnji grla sa što većom brzinom u kasu. Procjena performansi trkaćih konja značajna je zbog spoznaje učinka grla na ...konjičku industriju. Vrjedniji konji u utrkama i veći nagradni fond, rezultira većom posjećenosti hipodroma i većim uplaćenim novcem u klađenju. Trkaća konjička industrija svake godine bilježi veliki broj podataka koji se koriste u predviđanju tijekom uzgoja grla sa što većim trkaćim performansama. Na trkaće performanse utječe veliki broj genetskih i okolišnih (negenetskih) čimbenika, koji su posljedica različitih utjecaja okoline te su, stoga, i više varijabilni. U radu dajemo pregled najznačajnijih genetskih i okolišnih parametara koji se koriste u modelima procjene uzgojnih vrijednosti trkaćih konja, u ovome slučaju kasača.
Genetic and environmental parameters for 38 983 test-day records of daily milk yield (DMY), fat (FC) and protein (PC) content, collected between 1994 and 2002, were estimated on 3,068 dairy ewes of ...the three Slovenian breeds. A multivariate restricted maximum likelihood method was used for estimation, where every test-day record was treated as a different trait. Fixed part of the multitrait animal model for DMY, FC, and PC included breed and lambing season as classes, while stage of lactation, parity, and litter size were covariates. Random part of the model contained additive genetic effect and the effects of flock test month and permanent environment over lactations. Heritability estimates for individual test-days were between 0.10 and 0.23 for DMY, 0.09 and 0.18 for FC, and 0.19 and 0.28 for PC. The flock test month effect explained most of the phenotypic variance: 0.18 to 0.41 for DMY, 0.26 to 0.45 for FC, and 0.24 to 0.44 for PC. A lower variance ratio was explained by the permanent environment effect over lactations: 0.09 to 0.15 for DMY, 0.02 to 0.11 for FC, and 0.02 to 0.09 for PC. Additive genetic correlations between individual test-days were high in all three milk traits for adjacent months of lactation. They decreased when the interval between months of lactation increased. The structure of additive genetic correlations showed that the observed milk traits in the different stages of lactation were genetically not the same trait, since the correlations between distant months of lactation were lower than one.
Ocenjevali smo genetske in okoljske parametre za 38 983 meritev na kontrolni dan za količino mleka (DKM) ter vsebnost maščobe (VM) in beljakovin (VB) v mleku pri 3068 mlečnih ovcah treh slovenskih pasem. Meritve so bile zbrane med leti 1994 in 2002. Za oceno parametrov smo uporabili večlastnostno metodo omejenega največjega verjetja, kjer je vsaka meritev na kontrolni dan obravnavana kot druga lastnost. Sistematski del večlastnostnega modela živali za DKM, VM in VB je vključeval pasmo in sezono jagnjitve kot razrede, stadij laktacije, zaporedna jagnjitev in velikost gnezda pa so bili vključeni kot kovariable. Naključni del modela je vseboval aditivni genetski vpliv živali, vpliv skupnega okolja v tropu in vpliv permanentnega okolja živali. Heritabilitete za posamezne mesece laktacije so bile med 0,10 in 0,23 za DKM, med 0,09 in 0,18 za VM in med 0,19 in 0,28 za VB. Skupno okolje v tropu je pojasnilo največji del fenotipske variance: 0,18 do 0,41 za DKM, 0,26 do 0,45 za VB in 0,24 do 0,44 za VB. Vpliv permanentnega okolja živali je pojasnil manjši delež variance: 0,09 do 0,15 za DKM, 0,02 do 0,11 za VM in 0,02 do 0,09 za VB. Aditivne genetske korelacije med posameznimi lastnostmi mlečnosti sosednjih mesecev laktacije so bile močne in so se z oddaljevanjem mesecev laktacije zmanjševale. Struktura aditivnih genetskih korelacij kaže, da lastnosti mlečnosti v različnih stadijih laktacije genetsko niso ista lastnost, saj so korelacije med oddaljenimi zapisi manjše od ena.
Z namenom proučevanja možnosti vključitve klavnih lastnosti v napoved plemenske vrednosti pri prašičih smo ocenili komponente variance za lastnosti, ki se za ocenitev odstotka mesa v prašičjem trupu ...merijo na klavni liniji ter za lastnosti šunke. V analizo smo zajeli 2167 pitancev (1046 kastratov in 1121 svinjk) z znanim poreklom. Pitanci so bili skupinsko vhlevljeni s krmljenjem po volji v proizvodnih razmerah na farmi Nemščak. Zaklani so bili med aprilom 1999 in decembrom 2000. Komponente variance smo ocenili z enolastnostnimi modeli po metodi omejene največje zanesljivosti (REML). V sistematski del modelov smo vključili vpliv spola, genotipa in sezone (leto-mesec) kot vplive z nivoji ter maso toplih polovic ali starost ob zakolu kot linearni regresiji, v naključni del pa vpliv živali. Ocene heritabilitet so bile srednje do visoke; za maso toplih polovic (0,32), za meritev M (0,41), ki je najkrajša razdalja med prednjim koncem m. gluteus medius in zgornjim robom hrbteničnega kanala, za meritev S (0,45), ki je najtanjša debelina podkožnega maščobnega tkiva s kožo nad m. gluteus medius, za odstotek mesa (0,46), za maso mesa (0,38), za maso šunke (0,32), za maso kože s podkožno maščobo šunke (0,47), za maso mesa in kosti šunke (0,41), ter dnevni prirast mase toplih polovic (0,32) in dnevni prirast mase mesa (0,38). Poleg heritabilitet so bile velike tudi aditivne genetske variance. Za vključitev v selekcijski program bi na podlagi ocen predlagali odstotek mesa in maso kože s podkožno maščobo šunke.
Prilikom procjene komponenti varijance te uzgojnih vrijednosti za dnevnu proizvodnju mlijeka krava holstein pasmine u uvjetima toplinskog stresa koji je definiran pri različitim graničnim ...vrijednostima THI-a (68, 70, i 72) korišteno je ukupno 1.275,713 zapisa na kontrolni dan prikupljenih na 90.159 krava. Temperaturno-humidni indeks (THI) koji je izračunat na osnovu izmjerene temperature i relativne vlage u stajama na dan kontrole mliječnosti, korišten je kao mjera toplinskog stresa. Prilikom statističke analize, dnevna proizvodnja mlijeka uvažena je kao bivariatno svojstvo i to u normalnim uvjetima (ispod THIthreshold vrijednosti) te u uvjetima toplinskog stresa (iznad THIthreshold vrijednosti). Primijenjeni statistički model uvažio je varijabilnost uslijed stadija laktacije, sezone teljenja, dobi pri teljenju, regije uzgoja, pariteta, permanentnog okoliša, interakcije između stada i godine te pojedine životinje. Procijenjene visoke vrijednosti genetske korelacije između dnevne proizvodnje mlijeka u normalnim te u uvjetima toplotnog stresa, kao i vrlo visoke vrijednosti korelacija između procijenjenih uzgojnih vrijednosti za dnevnu proizvodnju mlijeka (EBV) u normalnim i toplinsko stresnim uvjetima indiciraju da će visoko proizvodna grla u normalnim okolišnim uvjetima sličnu razinu proizvodnje održati i u uvjetima toplinskog stresa. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da su krave holstein pasmine vrlo dobro aklimatizirane na okolišne uvjete na farmama mliječnih goveda u Hrvatskoj. Međutim, ove rezultate treba uzeti s dozom opreza, obzirom da su mjerenja mikroklimatskih parametara u objektima provođena samo jednom na dan kontrole mliječnosti, tako da pouzdanost tih mjerenja može biti upitna. Zaključno, kako bismo utvrdili potpuno nedvosmislen zaključak, neophodna su daljnja istraživanja u kojima će se provoditi višestruka dnevna mjerenja mikroklimatskih parametara u farmskim objektima.
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti genetske parametre za dnevnu količinu mlijeka (DKM), udio mliječne masti (UM) i udio proteina u mlijeku (UP) temeljem 329,022 fenotipskih zapisa na dan ...kontrole mliječnosti koza pasmine Alpina (ukupno 23,756). Pri procjeni genetskih parametara za svako pojedino svojstvo korišten je model životinja s ponovljenim mjerenjima za jedno svojstvo (engl. single-trait repeatability animal model). U fiksnom dijelu modela korišteni su redoslijed laktacije, veličina legla, sezona laktacije i stadij laktacije (Ali-Schaeffer-ova krivulja). U slučajnom dijelu modela korišteni su utjecaji: stada, testnog dana unutar stada, trajnih okolišnih čimbenika unutar redoslijeda laktacije i aditivnih genetskih učinaka. Komponente varijance procijenjene su metodom REML u programu VCE-6. Udjeli aditivne genetske varijance u ukupnoj fenotipskoj varijanci DKM, UM i UP bili su redom 23 %, 16 % i 25 %, što je u suglasju s brojnim publiciranim heritabilitetima za ova svojstva kod mliječnih pasmina koza. Udio varijance negenetskih čimbenika za svojstva DKM, UM i UP bili su redom 24 %, 12 %, i 9 % za utjecaj stada, 17 %, 29 %, i 30 % za utjecaj testnog dana unutar stada i 16 %, 3 % i 5 % za utjecaj trajnih okolišnih čimbenika unutar laktacije. Procijenjeni parametri i razvijeni statistički modeli biti će korišteni u rutinskom genetskom vrednovanju alpskih koza za svojstva mliječnosti u Hrvatskoj.
Istraživanja su provedena na četiri farme, i obuhvatila su 1887 visoko plodnih krmača pasmine landras i jorkšir parenih s 24 nerasta danskog porijekla, ili 6324 uzastopna prašenja u razdoblju 2009. - ...2011. U procjeni genetskih parametara konvencionalnih pasmina landrasa i jorkšira bilo je uključeno 3628 krmača koje su parene sa 48 nerasta, ili ukupno 12344 legala u istom razdoblju. Procijenjeni genetski parametri za veličinu legla pokazuju sličnu tendenciju i zakonitost čistih pasmina plotkinja koje proizvode 11-15 zalučene prasadi manje po krmači godišnje. Heritabilnost i ponovljivost, u oba tipa krmača, za broj živooprašene i mrtvooprašene prasadi, veličinu legla i broj prasadi u leglu 5.og dana nakon rođenja, kao i broj odbijene prasadi, su niskog koeficijenta nasljednosti, čija je vrijednost u granicama 0,08–0,10 za heritabilnost, i 0,15-0,19 za ponovljivost. Prema očekivanju, procijenjene vrijednosti ponovljivosti bile su znatno veće od heritabilnosti. Genetski parametri pokazuju da su reproduktivna svojstva niskog stupnja nasljednosti, bez obzira na nivo genetskog potencijala, tj selekcijskog diferencijala. Razlike između farmi, godina i sezona, tehnologija prehrane i menadžmenta pokazale su signifikantan utjecaj na ispitivana svojstva. Konvencionalne selekcije landrasa i jorkšira bile su najmanje mjesec dana mlađe, po masi lakše, imale su manje leglo i nižu dugovječnost. Dob i razvijenost plotkinje na ulazu u proizvodnju koja garantira kontinuiranu stabilnost proizvodnje i optimalan remont stada od signifikantnog su značenja. Korištenje novih tehnologija u oblasti prehrane krmača i optimiranju parametara kao što su relativna vlažnost zraka, brzina kretanja zraka, temperature i svjetlosti opravdano je jer znatno utječe na razvoj genoma životinje.
Procjena genetskih parametara, produktivnosti i fenotipske stabilnosti za 14 klonova topola u plantažnoj dobi od 2+5 godina utvrđena je u pet klonskih testova na području istočne Hrvatske. Za istih ...osam klonova topola, u tri eksperimentalne plohe, izvršena su istraživanja adaptabilnosti i interakcije genotip × okolina. Na osnovi veličine regresijskih koeficijenata i regresijske analize možemo utvrditi da se testirani klonovi mogu podijeliti s obzirom na fenotipsku stabilnost i produktivnost na tri grupe: a) fenotipski stabilne klonove, osrednje produktivnosti sa tendencijom adaptabilnosti na sve okoline ´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´); b) srednje stabilni klonovi, osrednje produktivnosti, a pokazuju tendenciju adaptabilnosti na sve okoline (´710´, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); c) fenotipski vrlo nestabilni klonovi, visoke produkcijske sposobnosti, sa specifičnom adaptacijom na optimalna staništa (´S 1-8´). Utvrđivane su i vrijednosti nasljednosti (h2) za svojstvo drvne zalihe, a genetska dobit (DG) procijenjena je na osnovi selekcije pet ili jednog najboljeg klona. Očekivana genetska dobit uspoređena je s ostvarenim eksperimentalnim podacima. U svakom od pojedinih klonskih testova utvrđena je statistički značajna međuklonska varijabilnost u produkciji i preživljavanju. Vrijednosti procjene nasljednosti (h2) kretale su se od 0,40 do 0,90, što nam ukazuje da je svojstvo produkcije i adaptabilnosti pod visokim stupnjem genetske kontrole. Ostvarena genetska dobit u produkciji drvne zalihe za selekcioniranih pet najboljih klonova bila je nešto veća od očekivanih, a kretala se od 15,30 do 45,12 %, dok je kod selekcije jednog najboljeg klona iznosila od 30,88 do 81,03 %. Kako bi se smanjio rizik monoklonskog uzgoja i povećala stabilnost ekosustava, prednost ćemo dati uzgoju smjese od pet klonova divergentne genetske konstitucije.
Research into phenotypic stability, adaptability and productivity of poplar clones at younger plantation was conducted in the lower course of the River Drava and the tributary of the River Danube in the eastern Croatia. In this area, the construction of river infrastructure has led to severe changes in the water regime. It is for this reason that the selected poplar clones should be adapted to the specific new condition of low groundwater levels. The assessment of genetic parameters, productivity and phenotypic stability for 14 poplar clones at plantation age of 2+5 years were evaluated in five clonal trials in the area of Eastern Croatia. The tests were set up at planting distances of 6 × 6 m randomized with 16 plants per block and four repetitions. At the moment of experimental plot establishment, the planting material was 1/2 and 2/3 years old. Statistically significant interclonal variability in production and survival was found in particular clonal tests. Mean survival in the clonal test established with plants aged 1/2 years was 72 % on average, whereas it was 95 % in the test with plants aged 2/3 years, which suggests that using of planting material at age 2/3 years is much more successful. Research on adaptability and genotype × environment interaction were conducted for the same eight poplar clones in three trials. From a silvicultural standpoint, the most suitable clones for generating optimal modifications, as a rule, were those of high phenotypic instability. Their cultivation is justified on optimal sites, as well as on less favourable sites when are provided agrotechnical measures and applied adequate protection measures. Based on the size of regression coefficients and regression analysis, it can be concluded that the tested clones can be divided, in terms of phenotypic stability and productivity, into three groups: a) phenotypically stable clones of medium productivity and a tendency to adapt to all environments (´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´; b) moderately stable clones, of moderate productivity which manifest a tendency to adapt to all environments (‘710’, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); and c) phenotypically very instable clones of high production capacity, with specific adaptation to optimal sites (´S 1-8´). Levels of the genetic control for the growing stock, heritability values (h2) and genetic gain (∆G) were assessed on the basis of selecting five or one of the best clones. The expected genetic gain was compared with the obtained experimental data. Assessment of the heritability values (h2) ranged from 0.40 to 0.90, which indicates that the traits of production and adaptability is under a high degree of genetic control. The obtained genetic gain (∆G) in growing stock production for the best five selected clones was somewhat higher than expected and ranged from 15.30 to 45.12 %, whereas it was between 30.88 and 81.03 % for one best selected clone. In order to minimize the risk of cultivating one clone (monoclonal culture) and increase plantations stability, we will favour the cultivation of a mixture of five clones of divergent genetic constitution. The results of this research confirm that even at such a young plantation age the quality of a particular habitat has conditioned modifications in average clone values of growing stock and survival. They also indicate the amount of production to be expected from the mixture of these clones or from the cultivation of a particular clone.
Procjena genetskih parametara, produktivnosti i fenotipske stabilnosti za 14 klonova topola u plantažnoj dobi od 2+5 godina utvrđena je u pet klonskih testova na području istočne Hrvatske. Za istih ...osam klonova topola, u tri eksperimentalne plohe, izvršena su istraživanja adaptabilnosti i interakcije genotip × okolina. Na osnovi veličine regresijskih koeficijenata i regresijske analize možemo utvrditi da se testirani klonovi mogu podijeliti s obzirom na fenotipsku stabilnost i produktivnost na tri grupe: a) fenotipski stabilne klonove, osrednje produktivnosti sa tendencijom adaptabilnosti na sve okoline ´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´); b) srednje stabilni klonovi, osrednje produktivnosti, a pokazuju tendenciju adaptabilnosti na sve okoline (´710´, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); c) fenotipski vrlo nestabilni klonovi, visoke produkcijske sposobnosti, sa specifičnom adaptacijom na optimalna staništa (´S 1-8´). Utvrđivane su i vrijednosti nasljednosti (h2) za svojstvo drvne zalihe, a genetska dobit (DG) procijenjena je na osnovi selekcije pet ili jednog najboljeg klona. Očekivana genetska dobit uspoređena je s ostvarenim eksperimentalnim podacima. U svakom od pojedinih klonskih testova utvrđena je statistički značajna međuklonska varijabilnost u produkciji i preživljavanju. Vrijednosti procjene nasljednosti (h2) kretale su se od 0,40 do 0,90, što nam ukazuje da je svojstvo produkcije i adaptabilnosti pod visokim stupnjem genetske kontrole. Ostvarena genetska dobit u produkciji drvne zalihe za selekcioniranih pet najboljih klonova bila je nešto veća od očekivanih, a kretala se od 15,30 do 45,12 %, dok je kod selekcije jednog najboljeg klona iznosila od 30,88 do 81,03 %. Kako bi se smanjio rizik monoklonskog uzgoja i povećala stabilnost ekosustava, prednost ćemo dati uzgoju smjese od pet klonova divergentne genetske konstitucije.
Cilj ovog rada bio je ispitati i ocijeniti utjecaj okolišnih čimbenika na varijabilnost broja somatskih stanica u mlijeku i procijeniti komponente varijance. Ukupno je analizirano 861.417 dnevnih ...zapisa krava simentalske i 656.272 dnevna zapisa krava holstein pasmine. Porijeklo simentalske pasmine uključuje 123.999, a porijeklo holstein pasmine 94.294 životinje. Za procjenu genetskih parametara korišten je model dnevnih zapisa s fiksnom regresijom. Fiksni dio modela je uključivao utjecaj rednog broja laktacije i sezone teljenja. Stadij laktacije je opisan Ali-Schaefferovom funkcijom ugniježđenom unutar rednog broja laktacije, dok je dob kod prvog teljenja opisana kvadratnom regresijom. Slučajni dio modela je određen stadom, interakcijom stado-dan testiranja, direktnim aditivnim genetskim i stalnim okolišnim utjecajem. Procijenjeni heritabilitet za broj somatskih stanica u mlijeku krava iznosio je h2= 0,21 za simentalsku pasminu, a za holstein pasminu h2=0,15. Stalnim utjecajem okoliša je pojašnjeno 19 % varijabilnosti za simentalsku, te 20 % za holstein pasminu. Utjecajem stada i interakcije stado-dan kontrole za simentalsku pasminu je pojašnjeno 9 % odnosno 5 % od ukupne varijabilnosti broja somatskih stanica. Za holstein pasminu je utjecaj stada i interakcije stado-dan kontrole pojasnio 10 % odnosno 5 % varijabilnosti.
PDF
