Tradicionalan način ocenjivanja kvaliteta geodetskih mreža počiva na analizi preciznosti - više preciznosti ukazuje na bolji kvalitet. Međutim, to važi samo ako su opažanja pouzdana, tj. ukoliko ne ...sadrže grube ili sistematske greške, a sve marginalne greške su detektovane i eliminisane. Upravo se zbog toga, prema savremenom pristupu, uz preciznost mora ocenjivati i pouzdanost geodetskih mreža. Mere preciznosti i mere pouzdanosti samo zajedno daju potrebnu osnovu za ocenu i poređenje geodetskih mreža. Ovaj rad ukazuje na potrebu i značaj kriterijuma pouzdanosti pri ocenjivanju i kontroli kvaliteta geodetskih mreža i daje osnovne izraze za računanje mera pouzdanosti. / The main conclusion is that only when the measures of accuracy and those of reliability are taken together, they form a sufficient basis for the assessment and comparison of the quality of geodetic networks.
U radu se daju mogućnosti progušćivanja nacionalnih mreža kako bi se popravile geometrijske osobine i pristup te kako bi se osiguralo da sve točke zadrže relativnu točnost potrebnu pri graditeljskim ...radovima i iskolčenjima. Dalje u radu se o tome raspravlja na tipičnim primjerima: mreže za željezničke pruge predviđene za velike brzine te mreže za tunele i mostove.
Opisana je automatizirana astronomska kontrola vanjske geodetske mreže tunela "Mala Kapela" i moguće povećanje točnosti proboja tunela, osobito ako su strane za orijentaciju poligonskih vlakova ...kojima se ulazi u tunel kratke i strme.
U dosadašnjim primjenama nezavisne astronomske kontrole geodetskih mreža iznad tunela automatizirano je određivan samo astronomski azimut. Komponente otklona vertikale računane su iz topografskih masa ili geoida, što je manje točno od komponenti određenih astrogeodetskim mjerenjima. U jesen 2003. prvi put je u cijelosti primijenjena automatizirana astronomska kontrola GPS mreže iznad tunela "Mala Kapela" duljine 6 km.
Nakon proboja tunela iz kontrolnih je mjerenja dobiveno poprečno odstupanje od osi 1,0 cm. Uzme li se u obzir utjecaj otklona vertikale poprečno odstupanje iznosi 0,2 cm. Da su strane za orijentaciju poligonskih vlakova kojima se ulazi u tunel bile strme npr. 30° i azimut strane 144°, utjecaj otklona vertikale bio bi 20,2 cm. Takvo znatno odstupanje od osi prouzročilo bi dodatni trošak od približno 1 800 000 US$ za reprofiliranje i betoniranje dviju tunelskih cijevi. Prema tomu, uzmemo li u obzir utjecaj otklona vertikale možemo smanjiti dodatne troškove betoniranja. Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje i gradnju tunela u Republici Hrvatskoj dopuštena su velika odstupanja pri proboju tunela, koja mogu prouzročiti dodatni financijski trošak. Danas se dopuštena odstupanja mogu smanjiti ako se pri određivanju smjera proboja tunela primijeni dodatna nezavisna astronomska kontrola i ako se uzme u obzir otklon vertikale.