Uvođenje novoga nastavnog predmeta u srednjoškolsko obrazovanje dugotrajan je proces koji nerijetko završava neuspjehom. Svaki uspjeli pokušaj stoga je događaj vrijedan pažnje i osvrta. U ovome radu ...izdvojeno je razdoblje 50-ih godina 20. stoljeća kada su zalaganjem povjesničara umjetnosti, prije svega Grge Gamulina i Milana Preloga, postavljeni potrebni preduvjeti za uvođenje povijesti likovne umjetnosti kao zasebnoga predmeta u hrvatske gimnazije.
The introduction of a new subject in secondary education is a long-term process that often ends in failure. Every successful attempt is therefore an event worthy of attention and review. This paper singles out the period of the 1950s, when the efforts of art historians, primarily Grgo Gamulin and Milan Prelog, set the necessary preconditions for the introduction of art history as a separate subject in Croatian high schools.
Ime hrvatske povjesničarke umjetnosti i sveučilišne profesorice Jadranke Damjanov sinonim je za avangardan, progresivan, nekonvencionalan i po mnogočemu jedinstven pristup odgoju i obrazovanju ...temeljenom na umjetnosti. U početnim godinama svoje nastavne karijere, ujedno vremenu osamostaljenja nastavnog predmeta Likovna umjetnost unutar hrvatskih gimnazija, profesorica Damjanov sa svojim je učenicima u VII. gimnaziji u Zagrebu pokrenula i uređivala godišnjak povijesti umjetnosti Umjetnost i mi, koji je izlazio od školske godine 1960./1961. do 1968./1969., a koji je u onodobnoj stručnoj zajednici prepoznat kao izniman doprinos unaprjeđenju i inoviranju srednjoškolske nastave. Unutar devet brojeva godišnjaka nalazili su se tekstovi u raznim formama, većinom kratki pisani radovi esejskog tipa, literarni i slobodni osvrti na likovna djela, pjesme, intervjui, dijalozi. Heterogenost i sloboda forme i izričaja koju pronalazimo unutar svakoga broja, zrcale raznolikost učeničkih osobnosti te intiman i dubok odnos prema umjetnosti i svijetu koji nas okružuje. Tekstovi su djelo jednog, dvoje ili skupine učenika, a pojedini su oblikovani kao niz odabranih odgovora na ankete provedene u više razreda. Brojevi su zamišljeni tematski, neki su bili povezani sa sadržajima propisanima nastavnim planom, a neki s odabranom problematikom najavljenom u uvodniku profesorice Damjanov na početku svakog broja. Tako su učenici pisali o raznolikim temama iz urbanizma, arhitekture i slikarstva, kultnoj ulozi umjetnosti, odnosu umjetnosti i tehnologije, svojoj svakodnevici i osjećajima, o iskustvu terenske nastave u Zadru gdje su izravno surađivali s restauratorima i konzervatorima te drugim temama. Svi su brojevi godišnjaka pratili obvezno načelo vezivanja tekstova za vizualni prikaz — crno-bijele reprodukcije umjetničkih djela, crno-bijele fotografije ili jednostavne crteže koje su izradili sami učenici, a vizualno ih je povezivala i prepoznatljiva naslovnica, ispisane riječi „umjetnost i mi”, za svaki broj izvedene u drugoj boji. Posebno se ističe prvi broj godišnjaka, u kojem su objavljeni razgovori učenika sa sveučilišnim nastavnicima Milanom Prelogom i Tihomilom Stahuljakom, ravnateljem gimnazije Matom Vlahovićem te profesoricom Damjanov, a kroz koje je ujedno dan uvid u raznovrsnost nastavnih metoda primjenjivanih u nastavi Likovne umjetnosti u VII. gimnaziji, što je ovaj broj obilježilo i kao mogući metodički orijentir drugim nastavnicima likovne umjetnosti, pripomoć u vrijeme kada je predmet bio na svojim počecima i kada su se tek isprobavali putovi njegova poučavanja. Odgajanje samopouzdanih pojedinaca, mladih intelektualaca, kulturne publike koja će se osjećati sigurno pred umjetničkim djelima i s užitkom odlaziti u muzeje i galerije, koji će svojoj okolini pristupati aktivno, čije su mišljenje i glas važni, kojima je u interesu boljitak njihove uže i šire zajednice, koji s lakoćom uspoređuju i povezuju prošlost i sadašnjost, kojima je još u gimnazijskim danima pružena prilika da objavljuju da izražavaju svoje mišljenje, doživljaje, stavljaju svoje znanje u funkciju — sve se to ogleda u časopisu Umjetnost i mi. Riječ je o vrijednoj i kvalitetnoj publikaciji koja predstavlja nezaobilazan izvor za istraživanje početaka poučavanja Likovne umjetnosti u hrvatskom srednjoškolskom obrazovanju, a svojom je inovativnošću i kreativnošću relevantna i u suvremenom odgojno-obrazovnom kontekstu. Kao dodatak tekstu priložen je popis svih učenika koji su sudjelovali u izradi godišnjaka te odabrani odgovori iz upitnika koji su neki od njih ispunili u veljači 2022.
U radu se na temelju analize nastavnih programa, kurikuluma i srodnih obrazovnih dokumenata upućuje na važnost predmeta Likovna umjetnost za formiranje i strukturiranje umjetničkog odgojno-obrazovnog ...područja u hrvatskom gimnazijskom obrazovanju. Također se ističe doprinos povjesničara umjetnosti zaslužnih za promicanje umjetnosti u obrazovanju i pronalaženje putova integracije i korelacije umjetničkih sadržaja s drugim odgojno-obrazovnim područjima.
On the basis of analysis of teaching programmes, curricula and related documents in education, the paper points to the importance of the high school subject Visual Arts for the formation and structuring of arts education within the Croatian grammar school system. The author also discusses the contribution of art historians in the promotion of arts in education and in finding ways of integration and correlation of art topics with other fields of education.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Zgradbo gimnazije so prenavljali v letih 1995 – 1997, dogradili so prizidek, saj jim je šolska inšpekcija že zagrozila z zaprtjem ...šole. - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Zasebne gimnazije: V Ljubljani nova Evrošola, delo v šoli (16 učencev); izjava Darja Miklič, ravnateljica Eurošole, pripomočki, miselni vzorci, klopi, prostori; izjava Tone Vrhovnik Straka, Ministrstvo za šolstvo in šport, tabla šole, prostori in delo v šoli (Ministrstvo jih ne financira, ker je premalo dijakov).
Private high school: The new Evroschool in Ljubljana, work in schools (16 pupils per class); statement by Darja Miklič headmistress of private high school; statement by Tone Vrhovnik Straka, Ministry of Education and Sport, school board, accommodation and work in school (not financed by the Ministry due to the lack of student numbers).- Information:- Private high school – EURO SCHOOL.- Original language summary:
Private high school – EURO SCHOOL.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Članak se bavi Hrvatskim jezikom i književnošću u hrvatskim gimnazijama na području Srednje Bosne. Budući da je Bosna i Hercegovina višekulturalna i višenacionalna zemlja, upit koji se nametnuo ...proučavanju jest: Kako hrvatski učenici uče Hrvatski jezik u Srednjoj Bosni? Kako bi odgovorili na taj upit, autori su bili u svim hrvatskim srednjim školama na imenovanom području, proučili kurikule, intervjuirali nastavnike i anketirali učenike o njihovu stavu prema proučavanom nastavnom predmetu. Tekst je podijeljen u tri dijela. Prvi se bavi nastavnim predmetom i zakonima koji definiraju obrazovanje u Bosni i Hercegovini. Drugi se odnosi na kurikule te ih uspoređuje glede njihovih razlika. Treći dio donosi rezultate istraživanja i raspravu o njima. Svrha ovoga članka bila je istražiti i opisati sve odrednice učenja Hrvatskoga jezika u hrvatskim gimnazijama u Srednjoj Bosni.
Sadržaji iz povijesti umjetnosti u hrvatskim su gimnazijama prvotno bili predviđeni
u sklopu predmeta Crtanje, a zatim su se sredinom 20. stoljeća našli u predmetnoj
simbiozi sa sadržajima iz ...povijesti. Od 1960. Likovna umjetnost zajedno s Muzičkom
umjetnosti ravnopravna je sastavnica predmeta Umjetnost, a od 1994. kao predmet
u gimnazijama i formalno se posve osamostaljuje. Posljednja obrazovna reforma
iznjedrila je novi predmetni kurikul 2019. kojim je predmet temeljito reorganiziran
i približen suvremenim obrazovnim načelima. U pogledu strukovnih škola, tijekom
sedmoga desetljeća 20. stoljeća izrazito veliki broj nastavnih programa imao je
implementirane sadržaje iz likovne umjetnosti unutar predmeta Hrvatskosrpski jezik
i književnost s osnovama estetskog obrazovanja, a koji su u kasnijim programima
tijekom 1990-ih u većini škola posve izostavljeni, što se ponovilo i u najnovijim
obrazovnim dokumentima nastalima u zadnjih nekoliko godina. Cilj je ovoga rada,
kroz analizu nastavnih programa gimnazija i strukovnih škola u Hrvatskoj u periodu
od sredine 20. stoljeća pa do danas, tematizirati položaj i specifičnosti predmeta
Likovna umjetnost, odnosno sadržaja iz područja likovnih umjetnosti (povijesti
umjetnosti) te promjene koje je predmet prošao tijekom raznih obrazovnih reformi.
U ovom radu predmet je analize Slovnica latinska za male
gimnazije iz 1872. (odnosno drugo izdanje Latinske slovnice za nižu gimnaziju, 1853.) Adolfa Vebera Tkalčevića prema dvjema temeljnim ...odrednicama. U prvoj se od njih navodi struktura i sadržaj slovnice s ciljem uočavanja sadržajnih sličnosti i razlika u odnosu na izdanje iz 1853. godine, a pritom se posebice supostavljaju sadržajne sličnosti
organizacije gramatičkoga teksta s Veberovom Slovnicom hèrvatskom za srednja učilišta (1871.), objavljenom samo godinu dana prije Veberova drugoga izdanja latinske slovnice. U drugoj se odrednici analize propituju definicije pojmova temeljnih gramatičkih kategorija u okviru triju osnovnih razina gramatičke analize (glasoslovlja, oblikoslovlja i sintakse) u odnosu na Veberovu hrvatsku slovnicu i prvo izdanje latinske slovnice. Zaključuje se da Veberovi prinosi u opisu latinskoga jezika u odnosu na hrvatski metajezik, hrvatsko gramatičko nazivlje i poimanje temeljnih gramatičkih kategorija pripadaju i jezikoslovnim prinosima povijesti gramatikografije hrvatskoga jezika.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Škofijska gimnazija, otvoritev obnovljenih prostorih, slovesnost, notranjost gimnazije, hodniki, dijaki, otvoritev telovadnice, nadškof Alojzij Šuštar blagoslavlja.
Škofijska gimnazija opened the renovated rooms with a ceremony inside the secondary school, halls, students, opening of the gym; Archbishop Alojzij Šuštar blessing the school.- Information:- Opening theological secondary school at Škofijska gimnazija.- Original language summary:
Otvoritev prostorov Škofijske gimnazije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Koroška osrednja knjižnica dr. Franca Sušnika - Data provided by Europeana Collections- Takšna je bila gimnazija v začetku 70-tih let 20. stoletja.- All metadata published ...by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
