U radu je istraživan utjecaj grijanja (20–22 °C) i hlađenja (9–11 °C) na djelovanje kambija i stvaranje drva i floema u dijelu debla 150 i 30 godina starog hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora) i 30 ...godina staroga gorskog javora (Acer pseudoplatanus). U svakom tretmanu odabrali smo dva stabla svake od tih vrsta i skupili uzorke u 21- dnevnim intervalima tijekom vegetacije, koje smo analizirali svjetlosnom mikroskopijom. Stalno povišena temperatura potaknula je nešto raniji početak stvaranja stanica drva u starim stablima Q. sessiliflora u prvome mjesecu kambijske aktivnosti u 2007. Međutim, učinak povišene ili smanjene temperature na vrijeme ili dinamiku stvaranja drva i lika nismo potvrdili. Stoga, tretmani nisu utjecali na strukturu i širinu goda drva i lika u 2007. Nasuprot tome, grijanje mladih stabala A. pseudoplatanus potaknulo je razvoj adventivnih izdanaka dva mjeseca nakon pokusa i na kraju prouzročila njihovu smrt. Kambij se u tim uzorcima u 2008. nije reaktivirao, stoga se nije formirao ni god drva i lika. Niske temperature usporile su proizvodnju stanica u kambiju na samom početku vegetacije, ali nisu utjecale na dinamiku stvaranja ili strukturu drva i lika. Grijanje mladih stabala Q. sessiliflora rezultiralo je nastankom adventivnih izdanaka i umiranjem stabala četiri mjeseca nakon eksperimenta. Proces umiranja bio je sličan umiranju stabala A. pseudoplatanus, samo uz dva mjeseca zakašnjenja. Promatranja pokazuju da starost stabala (debljina mrtve kore) i trajanje primijenjenih tretmana također mogu utjecati na djelovanje kambija. Početak stvaranja mrtve kore specifičan je za pojedine vrste drveća i ranije se pojavljuje u vrste Q. sessiliflora nego u A. pseudoplatanus. Debela mrtva kora djeluje kao vrlo dobar izolacijski sloj za unutarnja, živa i osjetljiva tkiva (floem i kambij) i stoga ih štiti od vanjskih abiotičkih i biotičkih čimbenika.
Fizička svojstva drva imaju važnu ulogu u predviđanju njegove kvalitete. Cilj ovog rada bio je istražiti radijalne varijacije fizičkih svojstava drva gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.), utvrditi ...granicu između juvenilnoga i zrelog drva te ih usporediti s odgovarajućim varijacijama u drvu bukve. Utvrđene su radijalne varijacije gustoće u apsolutno suhom stanju, gustoća pri maksimalnom sadržaju vode, nominalna gustoća, longitudinalno, radijalno, tangentno i volumno utezanje, maksimalni sadržaj vode i širina godova u drvu pet stabala gorskog javora s Medvednice u Hrvatskoj. Iz dobivenih krivulja i usporedbe prosječnih vrijednosti fizičkih svojstava drva utvrđene su različite zone na poprečnom presjeku debla. U prvoj zoni, od srčike do približno 30. goda, vidljive su znatnije promjene fizičkih svojstava drva. Slijedi prijelazna zona, koja se otprilike proteže od 30. do 40. goda. Nakon 40. goda promjene fizičkih svojstava drva manje su vidljive. Oštru granicu između zona juvenilnoga i zrelog drva nije moguće odrediti. Na temelju dobivenih rezultata pretpostavljeno je da je prva zona juvenilno drvo, a nakon 30. goda počinje zrelo drvo.
Valovitost vlakanaca drva obično povećava komercijalnu vrijednost drva. Cilj provedenih istraživanja bio je analizirati valovitost vlakanaca i druga obilježja gorskog javora (Acer pseudoplatanus L.) ...te njihov doprinos cijeni drva. Proučavani su trupci gorskog javora ponuđeni na godišnjoj dražbi najkvalitetnijih drvnih sortimenata u Slovenj Gradecu u Sloveniji. Mjerenja na trupcima i analiza valovitosti vlakanaca provedeni su 2013. godine. Osim toga, u radu se navode i analiziraju i podaci o trupcima koji su bili na aukciji između 2007. i 2012. godine. Korištenjem podataka prikupljenih na aukciji 2013. godine i primjenom binarnoga logističkog regresijskog modela izvorni je uzorak znatno proširen. Na aukciji 2013. godine postotak javorovih trupaca s valovitim vlakancima iznosio je 7,4 %. Veći obujam trupaca javora po pravilu je povezan s višim cijenama trupaca. Međutim, valovitost vlakanaca ne jamči iznadprosječnu cijenu trupca. Na aukciji 2013. godine više od polovice trupaca s valovitim vlakancima imalo je cijenu nižu od prosječne. Nasuprot tome, veliki trupci s valovitošću vlakanaca postigli su najviše cijene. Stabla gorskog javora s valovitim vlakancima ravnomjerno su raspoređena u cijeloj populaciji gorskog javora u Sloveniji. Zemljopisno podrijetlo gorskog javora nije utjecalo na pojavu valovitosti vlakanaca. Prikazani rezultati mogu se smatrati reprezentativnima za pojavu valovitosti vlakanaca u stabala gorskog javora u cijelom njegovu arealu.
Kvalitetu sjemena potrebno je kontrolirati u cijelom procesu proizvodnje sjemena, od sakupljanja do skladištenja. Kvaliteta partije sakupljenog sjemena određuje se odgovarajućim metodama ispitivanja ...kvalitete, a posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na način uzimanja prosječnih uzoraka sjemena. Osnovni cilj testiranja sjemena je kvantificiranje osobina sjemena kao što su: klijavost, čistoća, sadržaj vlage, masa sjemena, zdravstveno stanje sjemena i dr. Cilj ovih istraživanja je bio ispitivanje klijavosti i vitaliteta dormantih vrsta sjemena - obične bukve i gorskog javora.
Rezultati ispitivanja laboratorijske i rasadničarske klijavosti bukvice su niski.
Prosječna laboratorijska klijavost iznosila je 12%, a rasadnička 3%.
Rezultati klijavosti i vitaliteta sjemena gorskog javora gotovo su isti (vitalitet 75%, a klijavost 78%).
Da bi rezultati ispitivanja kvalitete prosje~nih uzoraka sjemena bili reprezentantcijele partije sakupljenog sjemena potrebno je pažnju usmjeriti na homogeniziranje partije sjemena prije uzimanja prosječnih uzoraka kao i na način uzimanja uzoraka.
PDF
