Pri obilasku terena na području Donje Hercegovine radi utvrđivanja stanja spomenika kulture djelatnici Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije registrirali su ...tijekom 2003. i 2004. god. veći broj dosada nepoznatih ili u literaturi sporadično spomenutih lokaliteta na kojima se može utvrditi ili pretpostaviti postojanje kasnoantičkih zidanih grobnica na svod. Zajedničko im je da su građene od kamena s bačvastim svodom od kamena ili sedre, s jednim ili dva kamena ležaja u grobnoj komori, ali se pojavljuje i tip grobnice bez ležajeva. Do sada je u BiH registrirano oko 80 grobnica na svod, koje su vjerojatno bile obiteljske grobnice višega društvenog sloja, možda vlasnika imanja na kojima su podignute crkve. Na temelju arhitekture pojedinih grobnica pod stećcima na razmatranom području, bliske načinu građenja grobnica na svod, može se pretpostaviti kontinuitet pokapanja na kasnoantičkim lokalitetima sve do kasnoga srednjeg vijeka.
Sela Tordinci i Antin kod Vinkovaca, nastanjena Hrvatima, a okružena selima s većinskim srpskim stanovništvom, trpjela su provokacije i napade naoružanih susjeda od travnja do konca rujna 1991., kada ...civili iz Antina uspijevaju organizirano izaći predavši pobunjenim Srbima nešto osobnog naoružanja, a Tordinčani se uspijevaju uz pomoć stotinjak pripadnika 109. brigade HV-a obraniti do 25. listopada kada Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne postrojbe zauzimaju selo. Ubijene zakapaju u nekoliko masovnih grobnica od kojih je najveća u središtu Tordinaca koju će pobunjeni Srbi izmjestiti izvan mjesta, a Vladin ured za nestale otkriti i ekshumirati 2004.
U ovome radu prikazani su rezultati i postupci dentalnih identifikacija
na 523 trupla ekshumiranih do lipnja godine 1996. Postupak identifikacije bio je proveden u Zavodu za sudsku medicinu i ...kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Forenzički stomatolog sudjelovao je u postupku identificiranja na temelju raščlambe zubala. Sva orodentalna obilježja pomno su se obilježila u Interpolove obrasce za unos poslijesmrtnih dentalnih obilježja te u računalni program CAPMI 4. Forenzička raščlamba genomske i mitohondrijske DNA, koja se temelji na postupku lančane reakcije polimeraze (PCR), provedena je na uzorcima iz stanica zubnih tkiva u onim slučajevima kada su ostali tradicionalni forenzički postupci bili nedostatni i neuspješni. Do mjeseca lipnja godine 1996. u Republici je Hrvatskoj ekshumirano 523 trupla ubijenih ljudi : 412 muškaraca (78,77%) i 111 žena (21,23%). Ukupno je bilo identificirano 381 truplo (72,84%), a 142 trupla (27,16%) ostala su neidentificirana. Zubna identifikacija temeljena na poznatim prijesmrtnim dentalnim obilježjima postignuta je u 23,88% slučajeva. Najviše je identifikacija postignuto na temelju usporedbe sa zubnim kartama (35%), rendgenske snimke pomogle su i indentifikaciji 15% trupla, fotografije u 22% slučajeva, razgovori s članovima obitelji pomogli su u identificiranju 18% slučajeva, a samo se je 10% slučajeva riješilo s pomoču zaživotnih stomatologa koji su prepoznali svoje stomatološke zahvate. Zubi u kombinaciji s antropološkim parametrima - dob, spol, visina uz neke druge specifične parametre kao što su tetovaza, osobni dokumenti, nakit i DNA raščlamba - pripomogli su u još 60,64% slučajeva, ali nisu bili dominantni zbog nepostojanja prijesmrnih podataka. Samo u 15,48%% slučajeva zubi nisu poslužili u postupku identifikacije, već je ona postignuta na temelu drugih vjerodostojnih podataka. Danas na kraju XX. stoljeća susreli smo se s do sada najvećim zahvatom uforenzičkoj stomatologiji u kojem se gotovo danomice educiramo na novim slučajevima. Identifikacijski se postupak nastavlja kako bi se pronašlo i identificiralo još 2.197 ljudi koji se vode nestalim od trenutka napada na Republiku Hrvatsku.
U radu autori prikazuju vlastita iskustva i poteškoće pri identifikacijama žrtava rata ekshumiranih iz triju masovnih grobnica u Općinama Pakrac i Saborsko. Ekshumirano je 27 trupla ubijenih civila: ...19 muškaraca i 8 žena. Identifikacija je provedena u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U identifikaciju je bio uključen i sudski stomatolog koji je obavio dentalnu identifikaciju. Ukupno je identificirano 26 tijela (96%), a samo je jedno tijelo ostalo neidentificirano (4%). Identifikacija s pomoću najčešćih osobnih stvari (dokumenti, odjeća, obuća, n a kit...) postignuta je u 73% slučajeva. Identifikacija s pomoću zuba, uz postojanje premortalnih podataka, postignuta je samo u 23% slučajeva, a kao česta dentalna obilježja zamijećeni su fiksni i mobilni protetski nadomjesci za oralnu rehabilitaciju.
