SSKJ predstavlja konceptualni in leksikografski zgled za razlagalni zgodovinski slovar knjižne slovenščine 16. stoletja (SSKJ16). V príspevku primerjam tradicijo pomenskih opisov leksikalnih enot ...(polnopomenske besedne vrste) po razlagalnih slovarjih slovenskega jezika od SSKJ (1970-091) do SSKJ16 (A-D, 2021). Poseben poudarek je namenjen slovarskemu prikazu in pomenskim enotam homografov (konverzne besede v razmerju do homonimov) in pridevnikov s supletivno osnovo.
U radu je obrađena struktura rječničkoga članka na primjerima natuknica iz
dvadeset čakavskih rječnika s obzirom na naglasak, morfološku odrednicu,
egzemplifikaciju, etimologiju i značenje. Posebna ...je pozornost posvećena
razlikovanju homonimije od polisemije pri sastavljanju rječničkih članaka
u dijalektalnoj čakavskoj leksikografiji.
U ovome se radu na nizu primjera hrvatskih i njemačkih političkih i pravnih termina poput Bundesland i javni pravobranitelj raščlanjuju problemi koje prevoditelj mora rješavati ako ne postoji ...adekvatan paralelni koncept ili prijevodni ekvivalent na drugom jeziku. Kao važne pretpostavke za dobar prijevod takvih termina utvrđuju se temeljita upućenost u pravni i politički poredak i terminologiju obiju kultura i posebno poznavanje značenja, prepoznavanje homonimije i pripadnosti određenog termina određenom političkom ili pravnom poretku te ispravna procjena razumljivosti uz nezaziranje od primjerene količine učenja prijevodom. Rad također ukazuje na nekoliko čestih pogrešaka i moguću motivaciju netočnih prijevoda političkih ili pravnih termina.
U radu se opisuju različiti tipovi višeznačnoga povezivanja u nazivlju te analiziraju uzroci postanka homonimnih/polisemnih naziva. Na primjerima iz hrvatskih terminoloških rječnika i prikupljenoga ...korpusa autorice opisuju tipove višeznačnoga povezivanja, analiziraju slučajeve u kojima je višeznačnost prihvatljiva u nazivlju te probleme koji su povezani s višeznačnim nazivima. Također opisuju načine njihova rješavanja. Opisuju se problemi u leksikografskoj obradbi višeznačnih naziva, analizira se njihova obradba u postojećim općim i terminološkim rječnicima te daju smjernice za pristup njihovoj obradbi u budućim rječnicima.
HOMONIMIJA KAO LEKSIKOGRAFSKI PROBLEM Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2010, Volume:
35, Issue:
1
Paper
Open access
U radu se preispituju uobičajena određenja homonimije i kriteriji razgraničenja homonimije od srodnih pojava. Homonimiji se pristupa kao praktičnomu leksikografskom problemu te se daju konkretni ...primjeri leksikografske obradbe homonimnih natuknica iz Školskog rječnika hrvatskog jezika koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Novo ime, Lathrobium joncooteri, predlaže se za vrstu Lathrobium cooteri Stevanović, Hlaváč & Pavićević, 2008, primarni homonim vrste L. cooteri Watanabe 1999.
Teorija izvornih osnovica ili matrica i etimona (vidi Bohas 1997. i 2000.) omogućuje razumijevanje
oblikâ i značenja riječi, prije svega u jeziku kao što je arapski, i to na dvjema stožernim ...razinama:
prva se odnosi na prepoznavanje leksikološke veze između riječi (to jest simultane nazočnosti
jednoga nepromjenjivog oblika i jedne konceptualne sličnosti); druga razina zadire u odnos izmeđ
u tih istih riječi i vanjskoga svijeta (to jest nazočnosti mimofoničke vrijednosti koja slijedom
izgovornih sastavnica riječi najavljuje i pokazuje izvjesne vidove zbiljnosti).
Taj model postaje nadalje posebice zanimljiv i u drugim jezičnim sustavima, kao što je primjerice
biblijski hebrejski (vidi Dat 2002.). Ovaj je potonji jezik kadar ustrojiti svoj leksik u određenom
broju binarnih kombinacija, tzv. izvornih osnovica ili matrica. Osim toga, taj model dovodi u pitanje
neka temeljna lingvistička načela, kao što su proizvoljnost jezičnoga znaka i njegova linearnost,
odnosno trojna literalnost semitskih korijena. On isto tako pruža zanimljiva objašnjenja jezičnih
fenomena, poput enantiosemije, polisemije riječi, itd.
Članak stavlja naglasak na homonimiju i metatezu, te pokušava podastrti koherentna objašnjenja
navedenih fenomena koje još uvijek smatramo tajanstvenima unutar semitskih jezika. Autor
predlaže novu smjernicu analiza i postavlja pitanja u svezi sa stanovitim doksama (fr. doxas). Time
bi dugoročno bilo moguće vući sve implikacije ove leksikološke teorije i prenijeti ih općenito na
teoriju jezika (primjerice, na diskusiju o prirodi jezičnoga znaka), te u širem obliku potvrditi njezin
utjecaj na aktualne diskusije, a posebice na problem koji se tiče podrijetla jezikâ.
U radu se opisuju različiti tipovi višeznačnoga povezivanja u nazivlju te analiziraju uzroci postanka homonimnih/polisemnih naziva. Na primjerima iz hrvatskih terminoloških rječnika i prikupljenoga ...korpusa autorice opisuju tipove višeznačnoga povezivanja, analiziraju slučajeve u kojima je višeznačnost prihvatljiva u nazivlju te probleme koji su povezani s višeznačnim nazivima. Također opisuju načine njihova rješavanja. Opisuju se problemi u leksikografskoj obradbi višeznačnih naziva, analizira se njihova obradba u postojećim općim i terminološkim rječnicima te daju smjernice za pristup njihovoj obradbi u budućim rječnicima.
Kritizirajući tradicijski pristup prema kojemu glagoli tvoreni istim prefiksom tvore skup
homonimnih odnosa, u ovom se radu uvodi pojam shematičnoga značenja koje ujedinjuje i
povezuje različita ...specifična značenja glagola tvorenih istim prefiksom. U slučaju hrvatskoga
glagolskog prefiksa pred- i njegova alomorfa pret- to se shematično značenje može definirati
kao supershema prelokativnosti. Ta supershema obuhvaća kako prototipne tako i rubne
slučajeve, pri čemu se (ne)prototipnost izvodi i iščitava iz konceptualnoga statusa i odnosa
koji se uspostavljaju između agentivnoga trajektora, trajektora i orijentira kao konceptualnih
podstruktura različitih scenarija kojima se elaborira supershema. Kognitivni model, utemeljen
na konceptualnosemantičkim mrežama, omogućuje nam da kategoriju glagola prefigiranih
prefiksom pred- definiramo kao kategoriju temeljenu na efektu prototipa, a shematičnim
značenjem uspostavlja se motivacijska nit između različitih specifičnih značenja te se na taj
način omogućuje semantičko jedinstvo kategorije unatoč specifičnim semantičkim razlikama.
U radu se pokušavaju predvidjeti i opisati problemi koje otvara leksikografska obradba veznika, npr.:
-uspostava vezničke natuknice, narušavanje načela jednočlanosti rječničke natuknice, višečlanost ...vezničke natuknice
-leksikografski opis veznika, semantička (?) i sintaktička obilježja veznika, veznici kao konkretizatori i verifikatori semantičkih i sintaktičkih odnosa, vremensko-vidsko-modalna ograničenja, distribucijska ograničenja -istoizrazni veznici i prilozi, veznici i zamjenice, veznici i veznici (jedna ili više natuknica?)
-odnos gramatičkih i leksičko-gramatičkih vezničkih jedinica, veznici i konektori
-standardološke (funkcionalnostilske i normativne) vrijednosti veznika.
Analizira se također obradba veznika u hrvatskim i stranim jednojezičnim rječnicima. Na koncu se uspostavljaju načela i modeli obradbe veznika u općem jednojezičnom hrvatskom rječniku.
PDF
