Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ...ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
Cilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine ...kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti. = The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy.
Digitalne kompetence vsakega državljana so nujne za enakovredno vključevanje v današnjo digitalno družbo, kar se je še posebej pokazalo ob koronairusni epidemiji, ko smo veliko dejavnosti, kot so ...izobraževanje, trgovanje, zabava, druženje in tudi delo, kjer je to le bilo mogoče, preselili v virtualno okolje in na splet. Tako v članku najprej skozi 3 okvirje digitalnih kompetenc predstavimo nabor znanj in spretnosti, ki jih štejemo med tovrstne kompetence, nato raziščemo stanje na področju digitalnih kompetenc v Evropski uniji in Sloveniji, ob koncu pa predstavimo še nekaj aktualnih pobud za krepitev digitalnih kompetenc.
Pristup neograničenim elektroničkim sadržajima utjecao je na potpuni zaokret u poslovanju sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica danas. Uz istovremeno opadanje broja posudbi fizičkih jedinica građe ...i porast fizičkih posjeta knjižnici i korištenja virtualnih usluga, knjižnica je kao jednu od svojih prvih obveza prepoznala edukaciju svojih studenata u stjecanju vještina i snalaženju u brojnim programima i alatima vezanima za pretraživanje, korištenje, organiziranje i vrednovanje informacija. Sveučilišna knjižnica Rijeka 2016. godine pokrenula je edukacijski program pod nazivom Postani SVKRI znalac sa ciljem pružanja podrške studentima u studiranju i njihovom znanstveno-istraživačkom radu. Program se dijeli na radionice upoznavanja s knjižnicom i uputama za njezino korištenje i one u kojima studenti stječu znanja i vještine pretraživanja i vrednovanja informacija. Nagli porast korištenja informacija i literature u digitalnoj sferi donio je sa sobom i potrebu dodatne edukacije usko vezane uz pristup informaciji, autorsko pravo i povećanu pojavu plagiranja. Sveučilišna knjižnica Rijeka je programom Postani SVKRI znalac omogućila studentima da steknu dodatna znanja i vještine u informacijskom polju, a važnost samog programa prepoznali su i nastavnici pojedinih kolegija Sveučilišta u sklopu kojih se pojedine radionice i izvode u određenim terminima.
Količina informacija dostupna putem interneta zahtijeva postupke istraživanja i razvoj kompetencija za njihovu provjeru te prepoznavanje relevantnih informacija i njihovo klasificiranje. U radu se ...sažeto razmatraju (1) temeljno razlikovanje triju razina interneta (Surface Web, Deep Web i Dark Web) i njihovi kritički potencijali; (2) odgovarajuće kompetencije za obradu dostupnih informacija (kritičko mišljenje i informacijska pismenost) i (3) tri situacije primjene interneta i prijedlozi za cjelovitije kritičko korištenje interneta.
The amount of information accessible through the internet requires specific research procedures and competence development needed to verify and recognise the relevant information and their classification. This article briefly considers (1) a fundamental distinction of three levels of the internet (Surface Web, Deep Web, and Dark Web) and their critical potentials, (2) required competencies for processing available information as critical thinking and information literacy, and (3) three situations for internet application and suggestions for a more extensive crucial use of the internet.
Cilj. Rad ukazuje na važnost provođenja programa informacijskog opismenjavanja u narodnim knjižnicama. Cilj je rada prikazati program
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
Gradske knjižnice Zadar i ...rezultate istraživanja koje je provedeno radi vrednovanja programa. U istraživanju se analizira zadovoljstvo i mišljenje sudionika programa, učenika osnovnih i srednjih škola, s obzirom na njegovu jasnoću, razumljivost, korisnost i zanimljivost.
Metodologija. U anketnom istraživanju programa
Informacijsko opismenjavanje ti-
nejdžera
za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik kreiran za tu svrhu.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je u narodnoj knjižnici moguće osmisliti i provesti kvalitetne programe poput programa
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
u Gradskoj knjižnici Zadar. Rezultati pokazuju da učenici osnovnih i srednjih škola u velikom postotku pozitivno ocjenjuju zanimljivost teme, jasnu i razumljivu prezentaciju sadržaja i stjecanje novih znanja za koja smatraju da će im koristiti u daljnjem školovanju.
Originalnost. Rad nastoji ukazati na potrebu provođenja programa informacijskog opismenjavanja, kakav je za tinejdžersku populaciju u narodnoj knjižnici rijetkost. Opisujući faze nastanka, koncept i promidžbene aktivnosti programa
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
Gradske knjižnice Zadar, dan je model za oblikovanje srodnih programa. U hrvatskoj stručnoj literaturi nedovoljno je istraživanja na temu informacijske pismenosti u narodnim knjižnicama, a vrednovanja programa opismenjavanja tinejdžera gotovo da i nema. Rezultati vrednovanja programa s obzirom na učenike osnovnih i srednjih škola mogu poslužiti kao polazište u formiranju sadržaja sličnih programa te kao smjerokaz za unapređivanje postojećih.
Digitalne kompetencije i treća životna dob Lukačević, Srđan; Radmilović, Dino; Petr Balog, Kornelija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
03/2019, Volume:
61, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je ovoga rada pojasniti pojmove informacijske i informatičke pismenosti te važnost njihove primjene u svakodnevnom životu osoba treće životne dobi s ciljem smanjivanja njihove socijalne ...isključenosti. Rad prikazuje i rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta „Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu“, kao i ulogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) u osmišljavanju i provedbi programa navedenog projekta s ciljem postizanja informacijske uključenosti osoba treće životne dobi. Metodologija. Rad donosi rezultate online anketnog istraživanja provedenog među polaznicima radionica na temu osnova rada na računalu namijenjenih osobama treće životne dobi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 227 polaznika tečaja u razdoblju od travnja 2016. do lipnja 2018. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su velik napredak i samouvjerenost ispitanika kad su u pitanju njihova informatička i informacijska znanja. Prije tečaja 41,40 % polaznika svoje je znanje ocijenilo ocjenom nedovoljan (1), dok je nakon tečaja ocjenom 1 svoje znanje ocijenilo samo 0,40 % ispitanika. Također, korisnici su prije tečaja koristili internet za puno manje aktivnosti nego nakon tečaja. Čak 99,60 % polaznika tečaja ili namjerava preporučiti ga nekom od svojih prijatelja ili je to već učinilo, što svjedoči o percipiranoj korisnosti stečenih novih znanja i vještina. Vrijednost. Ovo je prvi takav tečaj na području grada Osijeka i rezultati govore o potrebi osmišljavanja više projekata koji će uključivati osobe treće životne dobi i uporabu ICT-tehnologije.
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta. Metoda. Prikazan je sadržaj i način izvođenja ...dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija. Rezultati. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja. Praktična primjena. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.
With the development of digital technologies and information tools, the role of modern University librar¬ies and Libraries within the University in conducting information literacy education has ...become indispens¬able among the student and teaching population. Libraries in accordance with user needs and interests are developing educational content and conducting information literacy workshops. Quantitative methods of evaluating scholars based on bibliometric analysis in citation databases, as well as evaluating and ranking Universities on world rankings, are topics that have not bypassed the business of University and higher edu-cation libraries and as such need to be adapted and included in the information literacy education program. The aim of this paper is to illustrate with the example of the BiblioLab project of Campus division of the University Library of Rijeka, how a University or higher education library can participate in supporting the use of digital content and modern information tools, in order to increase scientific productivity, visibility and impact of scientific work, scientists and institutions. In addition to a brief description of the workshops, the paper will outline the reasons for selecting topics and the realization of each individual workshop.
PDF
