Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija u području knjižnične i informacijske pismenosti studenata prve godine preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na početku ...akademske godine 2017/2018. provedena je anketa u papirnatom obliku sastavljena od 12 pitanja, na uzorku od 81 ispitanika (27% ukupno upisanih studenata u prvu godinu preddiplomskih studija) pri njihovu prvom posjetu Knjižnici. Podaci su obrađeni u statističkom programu SPSS. Istraživanjem se utvrdilo da studenti percipiraju da su ih kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje po pitanju knjižnične i informacijske pismenosti češće educirali nastavnici, kolege u razredu i članovi obitelji, nego školski knjižničari. Za izradu školskih radova najčešće su koristili izvore s interneta, a zatim savjete nastavnika, AV-materijale, knjige i časopise. Kod samoprocjene znanja dominira veća sigurnost u vezi pretraživanja interneta, citiranja literature i procjene relevantnosti izvora literature, nego kod korištenja knjižničnih alata radi pronalaska potrebne literature. Premda su si studenti sami dodijelili slabije ocjene u tom području, postigli su prihvatljive rezultate na pitanjima iz praktičnog znanja vezanim uz knjižničnu pismenost. Stoga je za zaključiti da su studenti upoznati s knjižničnom i informacijskom pismenošću tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, međutim, u nedovoljnoj mjeri i nedovoljno od strane knjižničara.
Ekspanzija novih digitalnih medija i napredak informacijske tehnologije uvjetuju sve veću važnost medijske i informacijske pismenosti, koja se priznaje kao jedna od ključnih vještina u obrazovnom ...sustavu gotovo u cijelom svijetu. Koncept medijske i informacijske pismenosti u ovom se radu promatra s pedagoškog aspekta, odnosno s aspekta obrazovnih potreba nastavnika za poznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavnom procesu. Cilj rada jest utvrditi kolika je zainteresiranost nastavnika za primjenu pojedinih digitalnih tehnologija u nastavi, kao i utvrditi sličnosti i razlike u njihovim potrebama za upoznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavi u odnosu na spol i radno iskustvo nastavnika. Zaključak je da su nastavnici očitovali visoku zainteresiranost za upoznavanje i primjenu digitalnih tehnologija u nastavi. Kao najveća potreba nastavnika pokazala se primjena računala i interneta.
Ovaj rad analizira velike promjene izazvane „društvenim zaokretom“, odnosno pojavom društvenih medija. U radu se predstavljaju drastične promjene ekosustava koje su izazvala tri “kontinenta” ...interneta, što je dovelo do razvoja “informacijskih poremećaja”, poput radikalizacije i dezinformiranja. Analiza zatim razmatra rizike i prilike za medijsku i informacijsku pismenost: s jedne strane, porast provjeravanja činjenica i pojačana interferencija platformi za društveno umrežavanje; s druge strane, povećanje polja znanja, vještina i stavova u okviru medijske i informacije pismenosti te pomak paradigme medijske i informacijske pismenosti koji sa sobom povlači informacijske poremećaje. Zaključno se donosi agenda medijske i informacijske pismenosti u 21. stoljeću.
U današnje se vrijeme promijenio pristup obrazovanju, a sve zbog količine do- stupnih informacija, koja se neprestano mijenja i nadopunjuje. Knjižničari bi u takvim uvjetima trebali nametnuti svoju ...ulogu informacijskih stručnjaka koji će korisnicima olakšati dolazak do relevantnih izvora i informacija. Knjižnice moraju provoditi informacijsko opismenjivanje svojih korisnika.
U radu se objašnjava pojam i koncept informacijske pismenosti te njegova pri- mjena u knjižnicama. Posebno je istaknut proces informacijskog opismenjivanja u narodnim knjižnicama jer one surađuju s više različitih zajednica pa su modeli opismenjivanja različiti.
Informacijska pismenost trebala bi činiti temelj obrazovnog sustava kako bi studentima, korisnicima knjižnica, bilo omogućeno što učinkovitije djelovanje ne samo unutar akademskog okruženja nego i u ...svakodnevnom životu. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri studenti, korisnici Knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek (Knjižnica PTF-a), upoznati s knjižničnom građom i uslugama koje im se nude, tj. utvrditi razinu njihove informacijske pismenosti. Istraživanje je provedeno posebnom vrstom ankete – testom u razdoblju od 16. veljače 2015. do 27. veljače 2015. godine na uzorku od 115 studenata ispitanika. Istraživanjem se utvrdilo da studenti, korisnici Knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, iako upoznati s uvjetima korištenja knjižnične građe koju posjeduje Knjižnica i uslugama koje nudi, ne čitaju obavijesti koje se nalaze na oglasnoj ploči i na radnim stolovima, a također nemaju naviku pronalaženja različitih obavijesti na mrežnoj stranici Knjižnice. Rezultati dobiveni istraživanjem poslužit će kao smjernice za unapređivanje postojećih aktivnosti vezanih uz podizanje razine informacijske pismenosti studenata te za osmišljavanje novih kao i poticaj za nova istraživanja.
Informacijska pismenost podrazumijeva određeno kritičko mišljenje. Današnji mladi pripadnici su tzv. Google generacije i njihova se komunikacija premjestila na zaslone pametnih telefona, tableta i ...računala. Međutim, pretraživanje informacija za potrebe osobnoga informiranja i škole jest kratkotrajno, sa smanjenom kritičnošću i bez posebnih kriterija za vrednovanjem pronađenog. Iako su informatički vrlo pismeni, generalno je mišljenje da su današnji mladi zapravo informacijski nepismeni. To je bila glavna pretpostavka istraživanja provedenoga za potrebe diplomskoga rada, putem anonimnoga anketnog upitnika u svibnju 2013. godine među učenicima 7. i 8. razreda osnovnih te 1. i 2. razreda srednjih škola u Vukovaru. Ukupno je ispitano 452 učenika, od čega je 257 učenika iz osnovnih škola i 195 iz srednjih škola. Cilj istraživanja bio je istražiti poznavanje digitalnih knjižničnih zbirki i obrazovnih sadržaja u Hrvatskoj i svijetu te načine njihova korištenja među mladima.
Za poučavanje i osposobljavanje studenata u svladavanju vještina informacijske pismenosti u postupcima cjeloživotnog učenja, ključna je i uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK). Kao ...središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu, izgrađuje odgovarajuće zbirke svih znanstvenih područja za potrebe sveučilišta i šire akademske znanstvene zajednice. U cilju unapređenja programa informacijskog opismenjivanja, Knjižnica planira razvijati modularne poučne programe za studente sa svrhom njihove implementacije u sveučilišni kurikulum. Stoga je u Knjižnici provedeno istraživanje studentske populacije sa svrhom utvrđivanja stupnja razvijenosti njihovih informacijskih kompetencija kroz učestalost korištenja knjižničnih usluga, broja napisanih studentskih radova tijekom posljednjih godinu dana te razloge dolaska u Knjižnicu na dan kada su ispitanici pristupili ispunjavanju anketnog upitnika. Studentima je uručen anketni upitnik koji je sadržavao 20 pitanja i sadržajno je bio podijeljen na tri dijela: a) ispitivanje navika, sklonosti i ponašanje studenata pri pisanju studentskih radova, b) samoprocjenu informacijske pismenosti i c) kviz pitanja. Dobiveni rezultati pokazuju da studenti koji su napisali više studentskih radova bolje poznaju pravila o navođenju i citiranju izvora te više koriste značajne izvore znanja i informacija. Međutim, doživljaj studenata o vlastitoj razini informacijske pismenosti ne odgovara stvarnom stanju u praktičnoj primjeni te ukazuje na potrebu definiranja programa informacijske pismenosti u Knjižnici, njegove implementacije u kurikulum i pozicioniranje Knjižnice kao informacijske sastavnice u sustavu visokog obrazovanja.
Cilj je rada dati pregled rada školskoga knjižničara u osnovnoj školi i istaknuti njegov doprinos u razvoju hrvatskoga primarnoga odgojno-obrazovnog sustava na temelju zakonskih i podzakonskih akata, ...smjernica i manifesta, Nastavnoga plana i programa za osnovnu školu i dr. Provođenjem informacijske pismenosti u osnovnim školama obuhvaćena su i temeljna dječja prava i obveze. Zadaća je stručnoga suradnika – knjižničara u osnovnoj školi pripremiti učenike za daljnje životno učenje, stvoriti od njih čitatelja koji će razumjeti važnost književnoga djela i jezičnih različitosti, važnost komunikacijskih tiskanih i digitalnih medija: knjige (elektroničke knjige), časopisa (elektroničkih časopisa), fotografija, stripova, zvučnih zapisa, AV-građe, mreže iz svih predmeta te važnost interkulturalnosti i multikulturalnosti u domaćem okruženju.
Medijska i informacijska pismenost predstavljaju koncepte koji su valjani, ali koji su zastarjeli. Odnose se na modernističko doba s vrlo specifičnim linearnim pogledom na medije. U virtualno doba ...koje je karakteristično po davanju prvenstva online razmjeni sadržaja nad offline razmjenom dolazi do porasta sadržaja koji su prikupili korisnici te do novih strategija u tradicionalnim i novim medijima.
Aktivnosti opismenjavanja postaju sve složenije, kao i potrebne kompetencije polaznika te očekivanja od korisnika i učenika. Ovaj rad razmatra transpismenost (transliteracy) kao način za iskorištavanje potencijalnih prednosti i umanjivanje rizika ‘informacijskog društva’. Prije svega autorica je ispitala novi
kontekst medijske i informacijske pismenosti te je definirala transpismenost. Na kraju su pregledana istraživačka pitanja i područja te je dano nekoliko prijedloga.
Iako se u relevantnoj literaturi ističe važnost informacijsko-komunikacijske tehnologije na svim razinama odgoja i obrazovanja, a posebice na početku primarnog obrazovanja, ipak primjena IKT-a u ...obrazovne svrhe ovisi prvenstveno o individualnim ambicijama i osobinama učitelja. Vodeći se činjenicom kako je osposobljenost učitelja najčešći razlog ne/primjenjivanja IKT-a u nastavi, postavljen je cilj empirijskog ispitivanja kojim se htjelo utvrditi kako se i u kojoj mjeri učitelji razredne nastave koriste IKT-om tijekom pripremanja, realizacije i evaluacije nastave Prirode i društva na početku primarnog obrazovanja, koliko upućuju učenike na različite računalne izvore znanja te koji su razlozi za moguće neprimjenjivanje IKT-a u odgojno-obrazovne svrhe. Rezultati istraživanja ukazuju na nedovoljnu osposobljenost učitelja razredne nastave za primjenu IKT-a u nastavi Prirode i društva, ali ujedno upućuju i na opće stanje u našim školama. Dobiveni rezultati provedenog empirijskog istraživanja trebaju poslužiti kao polazište za osuvremenjivanje postojećih učiteljskih studijskih programa, ali i osmišljavanje stručnih usavršavanja učitelja koji će omogućiti stjecanje novih i razvijanje stečenih računalnih kompetencija, sve sa svrhom osposobljavanja učitelja za primjenu IKT-a u nastavi, a time i stvaranja preduvjeta za razvijanje učeničke računalne kompetencije već od početka primarnog obrazovanja.
PDF
