Rad doprinosi razumijevanju nejednakosti u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj
primjenom konceptualnog okvira lanca odgovora. Korištenjem podataka europske Ankete o
obrazovanju odraslih iz 2016. godine ...u radu se istražuju nejednakosti u svim fazama procesa
(dispoziciji, traženju i pristupu informacijama, percipiranim preprekama te iskustvu) s obzirom
na socio-demografske čimbenike utvrđeno povezane s razlikama u pristupu (dob, spol,
roditeljski status, mjesto stanovanja, obrazovanje, dohodak i radni status).
Socio-demografske odrednice pokazale su se povezanima s nejednakostima u pristupu cjeloživotnom
učenju kroz sve karike lanca odgovora, ali se snaga i obrasci te povezanosti razlikuju.
Nejednakosti u dobivanju informacija o usavršavanju i njihovu aktivnom traženju
bitno su veće od nejednakosti u deklariranoj potrebi za usavršavanjem, posebno kad je u pitanju
razina obrazovanja i status u zaposlenosti, pri čemu se nejednakosti u informiranosti ne
mogu razumjeti kroz nejednakosti u traženju. Nejednakostima doprinosi doseg informacija
koji postižu poslodavci i obrazovne institucije, kao i ograničeno protudjelovanje informacija
HZZ-a. Raščlanjivanje prepreka daje očekivane rezultate: troškovi su ponajviše izazov onima
nižih primanja i starijima, udaljenost osobama iz rjeđe naseljenih područja, obiteljske obveze
ženama, posebno onima s djecom, a zdravlje i dob starijima. Preklapanje rasporeda s poslovnim
obvezama priječi zaposlene i one koji su već pohađali obrazovanije. Niža razina obrazovanja
izdvaja se kao rizična kod obiteljskih obveza i dispozicijskih prepreka. Pohađana usavršavanja
u pravilu se percipiraju korisnima, uz izostanak značajnije segmentacije u kvaliteti iskustava i
nešto povoljnije ishode za sudionike na sredini obrazovne ljestvice.
Nalaze valja promatrati u konteksti strukture prilika hrvatskog režima obrazovanja odraslih
koje omeđuju djelovanja pojedinaca. Rezultati ukazuju na poželjne smjerove unaprjeđenja u
vidu pojačanog ciljanog informiranja o prilikama, ali i bitnih investicija u konkretnije mogućnosti
obrazovanja i prevladavanja prepreka.
Problemsko područje rada je informiranje i manipulacije informacijama. Fokus se stavlja na informacijske poremećaje i prepoznavanje lažnih vijesti jer to postaje sve veći problem, posebno u ...digitalnim medijima koji omogućuju njihovo viralno širenje. U radu su opisane vrste informacijskih poremećaja, s naglaskom na dezinformacije i
lažne vijesti koje se najčešće objavljuju s ciljem manipulacije javnošću. Osim njih, terminološki se determiniraju pojmovi misinformacija, malinformacija i infodemija. Analiziraju se načini širenja lažnih vijesti, od onih koje šire ljudi – najčešće putem društvenih mreža, pa do upotrebe „botova“. Da bi se što bolje prepoznali
informacijski poremećaji, te na pravilan način reagiralo na njih, iznose se smjernice i alati koji omogućuju provjeru istinitosti informacijskih sadržaja. Dostupna istraživanja ukazuju da je prisutnost lažnih vijesti u medijskom prostoru globalan problem, pogotovo u vrijeme
pandemije koronavirusa, ali nije zastupljen u svim zemljama istim intenzitetom. Hrvatska se navodi kao zemlja čiji stanovnici znaju izbjegavati lažne vijesti. Vlastitim istraživanjem dobio se uvid u učestalost i najčešće oblike informiranja kod studenata, te njihovu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti. Studenti preferiraju informiranje putem digitalnih medija (web, društvene mreže), dok je upotreba tradicionalnih medija značajno manja. Smatraju da su najpouzdaniji izvor informacija televizija i radio, a internet (izuzimajući društvene mreže) je na drugom mjestu. Iako smatraju da su uspješni u prepoznavanju lažnih vijesti, iskazali su značajno manju stvarnu sposobnost njihovog prepoznavanja.
The problem area of this paper is informing and information manipulation. The paper studies the issues on information disorder and identifying fake news, as it is becoming a growing problem, especially in digital media that allow their viral dissemination. The paper describes the types of information disorders, with an emphasis on disinformation and fake news that are most often published with the aim of manipulating the audience. In addition, the terms misinformation, malinformation and infodemic are terminologically determined. The work analyses the ways of fake news spreading, from those spread by people – most often through social networks, to the use of computer programs (bots). In order to properly identify and respond to information disorders, guidelines and tools providing credibility verification of information content (online fact-checkers) are presented. Available researches suggest that the presence of fake news throughout the media is a growing global problem, especially at the time of the coronavirus pandemic, but it is not equally present in the countries worldwide. Croatia is mentioned as a country where people are able to recognize fake news. This original research provides the insight into the frequency and the most common ways the students get information, as well
as their ability to identify fake news. Students prefer to be informed through digital media, while the use of traditional media is significantly less common. They consider television and radio to be the most reliable sources of informing, while the Internet (excluding social
networks) comes second. Although most students consider themselves successful at recognizing fake news, the research findings indicate that
their real ability to do so is significantly lower.
Vijeće ministara Europske unije u svojoj rezoluciji (2004) definira profesionalno usmjeravanje kaoskup aktivnosti koje pojedincima omogućavaju identificirati vlastite mogućnosti, kompetencije ...iinterese u različito doba života kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju te kakobi efikasnije mogli upravljati vlastitom profesionalnom karijerom. Profesionalno usmjeravanjenamijenjeno je pojedincima u svim fazama njihova života te obrazovnih i radnih prijelaza. Onoje uvijek pratilo i prilagođavalo se promjenama koje se događaju u društvu. U svojoj teoriji,Parson (1909) kaže da pojedinac prilikom odabira zanimanja mora poznavati sebe, rad te bitisposoban dovesti ta dva elementa u međusobni odnos kako bi postigao sklad, a za to mu jepotrebna pomoć stručnjaka. Uslijed gospodarskih, tehnoloških i inih promjena koje se događajuu društvu, pojedinac je u prilici i potrebi više puta tijekom života odabrati zanimanje, posao iličak novu karijeru pri čemu mu je nužno osigurati potporu i mogućnost usluga profesionalnogusmjeravanja. U većini zemalja Europe razvijeni su sustavi pružanja podrške pojedincima tijekomtranzicije, stoga je cilj ovog članka prikazati modele profesionalnog usmjeravanja odraslih uHrvatskoj, Austriji i Finskoj. Navedenim zemljama zajedničko je da usluge profesionalnogusmjeravanja odraslih nude javni servisi za zapošljavanje te obrazovne institucije. Za razlikuod Hrvatske i Austrije, u Finskoj postoji sustav formalnog obrazovanja za savjetnika o karijeri.
While legal technology may bring efficiency and economy to business, where are the people in this process and what does it mean for their lives?Around five billion people globally are unable to ...address their everyday legal problems and do not have the security, opportunity or protection to redress their grievances and injustices. Courts and legal institutions can often be out of reach because of costs, distance or a lack of knowledge of rights and entitlements and judicial institutions may be under-funded leading to poor judicial infrastructure, inadequate staff, and limited resources to meet the needs of those who require such services.This book sets out to embed access to justice into mainstream discussions on the future of law and to explore how this can be addressed in different parts of the legal industry. It examines what changes in technology mean for the end user, whether an ordinary citizen, a client or a student. It looks at the everyday practice of law through a sector-wide analysis of law firms, universities, startups and civil society organisations. In doing so, the book provides a roadmap on how to address sector-specific access to justice questions and to draw lessons for the future. The book draws on experiences from judges, academics, practitioners, policy makers and educators and presents perspectives from both the Global South and the Global North.
Vizualno informiranje putnika čine sustav točnog vremena i sustav za davanje vizualnih informacija putnicima o dolascima i odlascima vlakova korištenjem informacijskih ploča.
Kako bi informacije ...učinila dostupnijima širemu krugu korisnika željezničkih usluga, HŽ Infrastruktura razmišlja o uvođenju dodatnih usluga pristupu informacijama o voznome redu. Zato će pružanje informacija o voznome redu uz primjenu Wi-Fi pristupnih točaka u kolosiječnim informacijskim pločama postati nova funkcionalnost koju će trebati integrirati i koja će trebati povezati različite sustave.
Glasovno informiranje putnika trenutačno nije automatizirano, a govorne poruke priopćava uglavnom prometnik preko prometnoga terminala i razglasnih uređaja. U sklopu automatizacije toga procesa moguće je izgraditi sustav koji će samostalno generirati glasovnu poruku na temelju dobivenih informacija o poziciji vlaka. Takav je sustav već u upotrebi u vlakovima HŽ Putničkog prijevoza.
Transnational multilingual information platform Danube Compass, part of the DRIM project (Danube Region Information Platform for Economic Integration of Migrants) financed by the European Union's ...Danube Transnational Programme, was created with the aim to improve access to information for migrants in eight countries along the Danube river. What we have learned in the process is what this handbook is all about. Its aim is to support the creation of similar platforms in other regions and is intended for organizations and institutions involved in the integration of newly arrived migrants. It should be helpful for anyone who is thinking of gathering focused information about arriving, working and living in another country. It provides hands-on checklists and ideas about how to implement one’s own platform for supporting migrants’ integration on local or national level.
Ovim radom želi se utvrditi jesu li pravne informacije i savjeti koji se pružaju građanima prije i izvan sudskih postupaka bitan konstitutivan dio suvremenih sustava besplatne pravne pomoći. Da bismo ...odgovorili na to pitanje, razmatrane su dobre prakse pružanja primarne pravne pomoći u odabranim zemljama sjeverne Europe. Zatim se analizira pravno informiranje i savjetovanje u kontekstu hrvatskog sustava besplatne pravne pomoći. U zaključnom dijelu rada naznačuju se određeni problemi ograničavanja pristupa pravosuđu te projekcije de lege ferenda u pogledu uređenja besplatnog pravnog informiranja i savjetovanja u hrvatskom pravu.
Potrošači pomnije biraju proizvode koje kupuju i sve više pažnje posvećuju autohtonim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima zaštićenim oznakama na nacionalnoj i europskoj razini. Svojim ...zakonodavnim okvirom EU nastoji zaštiti vrijednost tih proizvoda odgovarajućim oznakama izvornosti (ZOI), zemljopisnoga podrijetla (ZOZP) i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (ZTS). Svi proizvodi zaštićeni oznakama ZOI, ZOZP i ZTS na razini EU nalaze se u bazi podataka eAmbrosia – the EU geographical indications register. Republika Hrvatska je do sada zaštitila 31 proizvod od čega 14 proizvoda oznakom ZOI i 17 proizvoda oznakom ZOZP. Ostale zakonski regulirane sheme certificiranja u EU i/ili dobrovoljni sustavi certificiranja na nacionalnoj razini kao i oni kojima upravljaju privatni subjekti također imaju svrhu pomoći potrošačima u odabiru proizvoda koji kupuju. U cilju veće prepoznatljivosti i promidžbe domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Republika Hrvatska je uspostavila nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda putem jedinstvene prepoznatljive oznake - "Dokazana kvaliteta". Kako bi privukli još veću pažnju potrošača za takve proizvode potrebna su dodatna ulaganja u promoviranje i edukaciju potrošača na nacionalnom i međunarodnom tržištu.
Consumers are choosing more carefully the products they buy and paying more and more attention to indigenous agricultural and food products protected by labels at national and European level. With its legislative framework, the EU to protect the value of these products with appropriate designations of origin (PDO), geographical origin (PGI) and guaranteed traditional specialty (TSI). All products protected by PDO, PGI and TSI at the EU level are in the database eAmbrosia - the EU geographical indications register. The Republic of Croatia has so far protected 31 products, of which 14 products with the PDO label and 17 products with the PGI label. Other statutory certification schemes in the EU and / or voluntary certification schemes at national level as well as those managed by private entities also have to aim to help consumers choose the products they buy. In order to increase the recognition and promotion of domestic agricultural and food products, the Republic of Croatia has established a national quality system of agricultural and food products through a unique recognizable label - "Dokazana kvaliteta “. In order to attract even more consumer attention for such products, additional investment is needed in the promotion and education of consumers in the national and international market.
Die Verbraucher wählen die Produkte, die sie kaufen, immer sorgfältiger aus und schenken einheimischen Agrar- und Lebensmittelerzeugnissen, die durch Gütezeichen auf nationaler und europäischer Ebene geschützt sind, immer mehr Aufmerksamkeit. Mit ihrem Rechtsrahmen ist die EU bestrebt, den Wert dieser Erzeugnisse durch entsprechende Ursprungsbezeichnungen (g.U.), geografische Ursprungsbezeichnungen (g.g.A.) und garantiert traditionelle Spezialitäten (g.t.S.) zu schützen. Alle auf EU-Ebene durch g.U., g.g.A. und g.t.S. geschützten Erzeugnisse sind in der Datenbank eAmbrosia - dem EU-Register für geografische Angaben - erfasst. Die Republik Kroatien hat bisher 31 Produkte geschützt, davon 14 Produkte mit dem g.U.-Siegel und 17 Produkte mit dem g.g.A.-Siegel. Auch andere gesetzliche Zertifizierungssysteme in der EU und/oder freiwillige Zertifizierungssysteme auf nationaler Ebene sowie solche, die von privaten Einrichtungen verwaltet werden, sollen den Verbrauchern bei der Auswahl der Produkte helfen, die sie kaufen. Um die Anerkennung und Förderung einheimischer Landwirtschafts- und Lebensmittelerzeugnisse zu verbessern, hat die Republik Kroatien ein nationales Qualitätssystem für Landwirtschafts- und Lebensmittelerzeugnisse durch ein einzigartiges, erkennbares Label - "Dokazana kvaliteta" - eingeführt. Um die Aufmerksamkeit der Verbraucher für diese Produkte noch weiter zu steigern, sind zusätzliche Investitionen in die Förderung und Aufklärung der Verbraucher auf dem nationalen und internationalen Markt erforderlich.
Los consumidores eligen con más cuidado los productos que compran y prestan cada vez más atención a los productos agrícolas y alimenticios autóctonos protegidos con denominaciones a nivel nacional y europeo. Con su marco legislativo, la UE busca proteger el valor de estos productos con Denominación de Origen Protegida (DOP), la Indicación Geográfica Protegida (IGP) y la Especialidad Tradicional Garantizada (ETG). Todos los productos protegidos por las denominaciones DOP, IGP y ETG a nivel de la UE se encuentran en el base de datos eAmbrosia - el registro legal de las denominaciones geográficas de la UE. La República de Croacia hasta ahora ha protegido 31 productos, de los cuales 14 productos con la etiqueta DOP y 17 productos con la etiqueta IGP. Otros sistemas de certificación reguladas en la UE y/o sistemas de certificación voluntarios a nivel nacional, así como los administrados por entidades privadas, también tienen el propósito de ayudar a los consumidores a elegir los productos que compran. Con el fin de aumentar el reconocimiento y la promoción de los productos agrícolas y alimenticios nacionales, la República de Croacia ha establecido un sistema nacional de calidad de los productos agrícolas y alimenticios a través de una etiqueta única y reconocible - „Dokazana kvaliteta“ (la calidad probada). Para atraer aún más la atención de los consumidores hacia estos productos, se necesitan inversiones adicionales en la promoción y educación de los consumidores en el mercado nacional e internacional.
I consumatori scelgono con molta cura i prodotti che acquistano, dedicando sempre maggiore attenzione ai prodotti agroalimentari autoctoni protetti con i marchi di qualità a livello nazionale ed europeo. Col suo quadro legislativo, l’UE tenta di tutelare il valore di questi prodotti con i seguenti specifici marchi: Denominazione di origine protetta (DOP), Indicazione geografica protetta (IGP) e Specialità tradizionale garantita (STG). Tutti i prodotti tutelati con i marchi DOP, IGP e STG a livello dell’UE sono annoverati nel database eAmbrosia - the EU geographical indications register. La Repubblica di Croazia ha finora protetto 31 prodotti, 14 dei quali contrassegnati col marchio DOP e 17 col marchio IGP. Anche gli altri schemi di certificazione legislativamente disciplinati in ambito UE e/o i sistemi di certificazione volontari a livello nazionale, così come quelli gestiti dai soggetti privati, hanno come obiettivo quello di aiutare i consumatori nella scelta dei prodotti che acquistano. Al fine di migliorare la riconoscibilità e la promozione dei prodotti agroalimentari nazionali, la Repubblica di Croazia ha istituito un sistema nazionale di qualità dei prodotti agroalimentari attraverso un marchio unico e riconoscibile: “Dokazana kvaliteta”, ossia “Qualità comprovata”. Per attirare ancor di più l’interesse dei consumatori verso questo genere di prodotti, sono necessari ulteriori investimenti nella promozione e nell’educazione dei consumatori sia sul mercato nazionale, sia su quello internazionale.
Problem ovog istraživanja su poteškoće i nepripremljenost poduzetnika za integralno upravljanje poduzećem, samim sobom i svojom obitelji u fazi terminalne poslovne krize i stečaja poduzeća. Cilj je ...istražiti koliko se poduzetnici za to pripremaju kroz poduzetničko obrazovanje, koliko se mogu informirati kroz usluge poduzetničkih potpornih institucija te postoje li specijalizirani konzultanti za restrukturiranje i stečaj malih i srednjih obiteljskih poduzeća u Hrvatskoj. Sekundarno istraživanje obuhvaćalo je najprije zastupljenost teme stečaja i propasti poduzeća u udžbenicima iz poduzetništva na hrvatskom jeziku. Uslijedio je pregled ponude kratkih programa o stečaju na web stranicama poduzetničkih potpornih institucija u Hrvatskoj te usluge specijaliziranih konzultanata. Na kraju je provedeno empirijsko istraživanje putem anketnog ispitivanja 46 malih i srednjih obiteljskih poduzetnika. Pokazalo se da je u udžbenicima, ponudi programa potpornih institucija i konzultantskim uslugama puno više zastupljena tema o pokretanju i rastu, nego o likvidaciji i stečaju poduzeća. Rezultati anketnog ispitivanja potvrdili su slabu informiranost poduzetnika o svemu onome što ih čeka u fazi propasti i stečaja poduzeća – od pravnih pitanja, menadžerskih izazova mogućnosti korištenja predstečaja i restrukturiranja poduzeća pa sve do faze žalovanja. Iz svih dobivenih rezultata može se zaključiti da su poduzetnici slabo informirani, te da u Hrvatskoj ne postoje specijalizirane institucije za pomoć poduzetnicima i njihovim obiteljima u fazi stečaja – od pravnih pitanja do odgovarajuće zdravstvene i psihološke pomoći. Stoga su se iskristalizirale sljedeće preporuke za praksu: a) u formalno i neformalno obrazovanje za poduzetništvo više uključiti krizni menadžment i temu kako se osobno nositi s propasti poduzeća, b) interdisciplinarno educirati konzultante i krizne menadžere specijalizirane za mala i srednja obiteljska poduzeća te omogućiti subvencije za korištenje njihovih usluga, c) izraditi praktične vodiče za poduzetnike tipa „Kad kola krenu nizbrdo“ sa svim potrebnim informacijama za poduzetnike i članove njihovih obitelji, s korisnom literaturom i kontaktima specijaliziranih institucija.
ODRŽIVI RAZVOJ NA RAZINI LOKALNE ZAJEDNICE Pletikosić, Merica; Tafra-Vlahović, Majda
International journal of multidisciplinarity in business and science,
04/2019, Volume:
5, Issue:
7
Web Resource
Open access
Održivi razvoj počinje s promjenama naših osobnih vrijednosti i nastavlja se prijenosom tih promjena u sva područja našeg života. Demokracija, transparentno ponašanje i odgovorno upravljanje na ...nacionalnoj i lokalnoj razini nužan su temelj za ostvarivanje održivog razvoja. Sudjelovanje svih društvenih dionika u donošenju odluka putem savjetodavnih procesa, dijaloga i stvaranja partnerstava jedan je od ključnih zadataka provedbe. Značajno mjesto u takvom konceptu održivog razvoja zauzimaju posebni planovi i strateški razvojni dokumenti lokalne zajednice, za koje je potrebno osigurati sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procesima donošenja odluka, od nacionalnih i lokalnih vlasti. organizacije civilnog društva do poslovnog sektora i promicanje dijaloga i stjecanje povjerenja kako bi se razvio društveni kapital. Da bi lokalna zajednica sve to integrirala u svoj sustav, potrebno je strateško razmišljanje i planiranje s ciljem učinkovitog povezivanja različitih sektorskih politika, postavljanja konkretnih, realnih i mjerljivih ciljeva u srednjoročnim i dugoročnim planovima i uspostavljanja partnerske odnose. U radu su prezentirani rezultati empirijskog istraživanja zainteresirane i informirane javnosti, te njihova stajališta o principima održivog razvoja te njihova primjena i prepoznavanje u procesu kreiranja i usvajanja prostornih i razvojnih planova lokalne zajednice. Kvalitativno istraživanje na ciljnom uzorku provedeno je metodom dubinskog intervjua i promatranjem sudionika. Pri analizi empirijskog materijala uvažavane su teorijske spoznaje te je napravljena kvantifikacija kvalitativno obrađenog i kodiranog materijala. Većina ispitanika izražava negativno stajalište i smatra da se načela održivog razvoja ne primjenjuju i ne prepoznaju u postupcima izrade i usvajanja prostornih i razvojnih planova lokalne zajednice.
PDF
