This paper calls into question the ontological privilege of the human species that rests on many misguided ideas. One of these ideas is that Homo sapiens is the only species that possess culture. In ...this sense, the problem of (defining) culture is emphasised in the context of the so-called minimalist and expansionist definitions. Furthermore, this paper details examples of cultural behaviour in non-human animals. The components commonly considered necessary to speak of true culture are also critically analysed. These components are social learning, language, symbols, the theory of mind, history, tradition, natural pedagogy, and the cumulativeness of culture. Finally, this paper brings attention to the implications of a more adequate, expansionist and naturalistic, definition of culture based on evolutionary (Darwinian) grounds.
U ovom radu predstavit ćemo rezultate našeg istraživanja o TFP-u i njegovim glavnim pokretačima. U tu svrhu, naša se analiza temelji na uzorku od trinaest zemalja EU-a za razdoblje od 1995. do 2016. ...godine. U prvoj iteraciji procijenili smo TFP za odabrane zemlje. Glavni cilj ovog rada je utvrditi postojanje dugoročnog odnosa, tj. kointegracije između TFP-a i njegovih glavnih pokretača. Da bi to učinili, u drugoj iteraciji koristili smo relativno novi model ARDL (Autoregressive Distributed Lag) model koji su predložili Pesaran (1997) i Pesaran i Shin (1999). Dobiveni rezultati u ovom radu otkrivaju postojanje dugoročne veze, tj. kointegracija između TFP-a s jedne strane i istraživanja i razvoja i ICT-a s druge strane, potvrđujući osnovnu hipotezu da postoji dugoročan i statistički značajan odnos, tj. kointegracija između gore navedenih varijabli.
U radu se razmatra potencijalni doprinos socijalnih inovacija jačanju socijalne kohezije i ublažavanju učinaka krize. U politikama i programima financiranja Europske unije socijalne inovacije ...prepoznaju se kao važan doprinos jačanju socijalne kohezije, koja slabi uslijed krize i povećane socijalne ranjivosti. Istovremeno, pokazuje se da su socijalne inovacije u hrvatskom kontekstu i dalje slabo poznat koncept priređivačima politika, stručnjacima i široj javnosti. Nalazi i zaključci rada temelje se na empirijskom istraživanju provedenom u okviru međunarodnog FP7 projekta WILCO – Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion, unutar kojeg su studirani izabrani gradovi (u Hrvatskoj su to bili Zagreb i Varaždin); obilježja njihovih socijalnih sustava te su analizirani identificirani primjeri socijalnih inovacija. Lokalni socijalni sustavi gradova u istraživanju tek djelomično odražavaju karakteristike nacionalnih socijalnih režima, a otvorenost i podrška lokalnih vlasti ključna je za razvoj i održivost socijalnih inovacija. Većina istraživanih inovacija je u području usluga, iako se inovacije prepoznaju i u inovativnim instrumentima regulacije i socijalnih prava, novim oblicima vladavine te novim modalitetima rada i financiranja organizacija te one mogu utjecati na postupne promjene samih lokalnih socijalnih sustava. U hrvatskom kontekstu razlikujemo tri tipa socijalnih inovacija: (1) inovacije koje nastaju u javnom sektoru, uz podršku stručnjaka izvan sektora, (2) inovacije koje dolaze iz inozemstva, kao rezultat inozemnih financijskih programa te (3) inovacije koje dolaze iz civilnog društva, temeljem samoorganizacije građana. Dok se u primjerima nekih zapadnoeuropskih gradova javni sektor sa svojim profesionalnim kapacitetima prepoznaje kao važan proizvođač socijalnih inovacija, u Hrvatskoj prijašnja iskustva te istraživanja provedena u projektu sugeriraju da većina socijalnih inovacija dolazi iz civilnog društva, pri čemu je razina kulturnog i socijalnog kapitala važan preduvjet razvoja i uspjeha inovacija.
Puščaj po vodi, čakaj ob vodi Sofija Miloradović
Jezikoslovni zapiski : zbornik Inštituta za slovenski jezik Frana Ramovša,
07/2015, Volume:
17, Issue:
2
Journal Article
Open access
Predstavljena je knjiga Govor Kopaonika: etnogeografski in kulturološki pristop Prvoslava Radića, ki jo je leta 2010 izdal Etnografski inštitut Srbske akademije znanosti in umetnosti v Beogradu. To ...je interdisciplinarna monografija področja Kopaonika v Srbiji in o njegovem prebivalstvu, ki jo odlikujejo dialektološki, pa tudi etnoantropološki in folkloristični podatki in ki vsebuje tudi štirideset strani narečnih besedil.
Krucijalno je pitanje kako reindustrijalizirati Hrvatsku, u smislu nacionalne proizvodnje, na profitabilan i ekološki prihvatljiv način. Hrvatska ima priliku iskoračiti u dobrom smjeru – u smjeru ...razvoja hrvatske pametne industrije. Pametne industrije, zasnovane na suvremenim tehnologijama i novim poslovnim modelima, definitivno su smjer kojim moramo ići. Preduvjet za pametne industrije je izgradnja znanstveno-tehnološko-inovacijskog ekosustava koji umrežava na sustavan način znanost i tehnologije te čitav niz čimbenika iz gospodarstva i javnih institucija. U fokusu pametnih industrija su zelene i digitalne tehnologije kojima se omogućavaju željene transformacije gospodarstva i društva. Treba investirati u taj ekosustav za što je nadležna i odgovorna država. Država treba svojim mjerama pospješivati stvaranje, rasprostiranje i primjenu novih i ekonomski iskoristivih znanja i tehnologija te poduzimati transformativne državne investicije, koje se temelje na politikama s misijom i vizijom, sveobuhvatno promatrajući cijeli inovacijski lanac, od temeljnih do primijenjenih
istraživanja, komercijalizacije i početnog financiranja samih kompanija. Važnu ulogu u tim transformativnim procesima imaju organizacije za primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija koje predstavljaju „most“ između akademske/ istraživačke zajednice i gospodarstva. U tom kontekstu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) ima strateški značaj za tehnološki razvoj hrvatskog gospodarstva.
Cilj ovog rada je ukazati na temeljne postavke teorije disruptivnih inovacija kao i na promjene koje zahvaćaju teoriju pod pritiskom razvoja tehnologije. Teorija disruptivnih inovacija razvijena je ...krajem prošloga stoljeća na začetku razvoja interneta i digitaliziranih proizvodnih procesa. Razvojem tehnologije, a posebice digitalizacijom i konvergencijom proizvodnog sustava, temeljni modeli na kojima počiva disruptivna teorija obogaćeni su novim oblicima inovativnoga rasta. Disruptivna teorija nastala je u modelu proizvodnje koji je podrazumijevao fizički oblik proizvoda te distribuciju u klasičnom lancu prodaje. Model bi mogli nazvati „analognim“ jer nastaje prije pojave pametnih telefona koji će potpuno preokrenuti paradigmu fizičkoga proizvodnoga te označiti početak „digitalnoga“ doba. Digitalizirani model razvoja stvorio je temelje za razvoj temeljnih postavki teorije disruptivnih inovacija, ali je istovremeno izravno odgovoran i za njenu zloupotrebu.
Cilj rada je prikazati mišljenje stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, obrazovanja, organizacija civilnog društva i jedinica lokalne uprave i samouprave o učincima ekonomske krize na dobrobit ...obitelji i djece te o mogućnostima razvoja socijalnih inovacija u prevenciji i olakšavanju siromaštva djece. U istraživanja je sudjelovalo 22 stručnjaka okupljena u tri fokusne grupe: (1) stručnjaci iz organizacija civilnog društva uključujući vjerske organizacije i iz jedinica lokalne samouprave (7 sudionika), (2) učitelji i stručni suradnici u školama (6 sudionika) te (3) stručnjaci centra za socijalnu skrb (9 sudionika). Stručnjaci prepoznaju negativni utjecaj ekonomski krize, rizika od siromaštva i siromaštva na svim razinama – na dobrobit djecu, funkcioniranje obitelji i obiteljske odnose, stručnjake i sustav pružanja pomoći, posebice sustav socijalne skrbi. Poseban doprinos ovog istraživanja je što zaokruženo prikazuje složenost procesa u obitelji suočenih s rizikom siromaštva ili siromaštvom u kojoj je socijalna isključenost zbog nezaposlenosti povezana sa slabljenjem formalnih i neformalnih socijalnih mreža, osjećajem besperspektivnosti i srama povezana s narušenim obiteljskim odnosima te posljedično rizike po obrazovanje, razvoj i psihofizičku u socijalnu dobrobit djece. Ukazuju i na problem suradnje dionika u pružanju koordinirane i svrsishodne pomoći obiteljima i djeci u riziku od siromaštva ili koje žive u siromaštvu, na regionalne razlike, problem dostupnosti usluga predškolskog odgoja i obrazovanja te diskontinuitet u financiranju programa civilnog društva i jedinica lokalne samouprave koji bi mogli olakšati i umanjiti rizike života u siromaštvu. I ovo istraživanje pokazalo je da su organizacije civilnog društva percipirane kao pokretač razvoja socijalnih inovacija, no ističu kao prepreku nefleksibilnost i preveliku normiranost zakonsko-administrativnog okvira koji često onemogućava inovativne pristupe.
Rad ispituje utjecaj inovativne kulture na ishode inovacija telekomunikacijskih poduzeća. Istražuje se signifikantnost modela otvorene suradnje i razmjene inovacija unutar poduzeća pri utjecaju tri ...procjenitelja inovativne kulture: (i) strateški, i (ii) operativni odnos prema otvorenoj suradnji i razmjeni inovacija te (iii) eksternalizacija prava intelektualnog vlasništva, na ishode inovacija, detaljnije na (iv) poboljšanje proizvoda ili procesa i (v) smanjenje troška proizvodnje. Primarno empirijsko istraživanje provedeno je putem online upitnika u periodu od travnja do rujna 2014. godine na australskim telekomunikacijskim poduzećima, pri čemu su prikupljeni podaci 88 ispitanika. Rezultati procjene modela višestruke linearne regresije pokazuju kako strateška kultura otvorene suradnje i razmjene inovacija utječe na model otvorene suradnje i razmjene inovacija, te na poboljšanje proizvoda i procesa, dok nijedan pokazatelj statistički signifikantno ne utječe na smanjenje troškova proizvodnje. Štoviše, model je značajan samo za poduzeća koja imaju više od 20% prihoda od izvoza u ukupnim prihodima. Rezultati ukazuju za model otvorene suradnje i razmjene inovacija nije uzrokovan strateškim djelovanjem poduzeća, već individualnim naporima pojedinaca, te kao takav nema značajnog utjecaja na inovativnu uspješnost poduzeća. Implikacije ove analize dane su u zaključku rada.
The paper examines the influence of the innovation culture on the telecommunications companies’ innovation outcomes. The significance of the open innovation model analysed the effect of three innovation culture factors: (i) strategic, and (ii) operational attitude towards open innovation and (iii) externalization of intellectual property rights, on innovation outcomes, namely on (iv) product or process improvements and (v) cost reduction. Primary empirical research was conducted through an online questionnaire in the period from April to September 2014 on Australian telecommunications companies, where data was collected from 88 respondents. The results of the evaluation of the multiple linear regression model show that the strategic culture of open innovations affects the open innovation model, and products and processes improvements, while no indicator has a statistically significant effect on the production cost reduction. Moreover, the model is significant only for companies that have more than 20% of export revenue in total revenue. Results imply that open innovation model is not caused by firms’ strategic actions, but with individual efforts of individuals, and as such does not have statistically significant effect on firms’ innovative outcomes. The implications of this analysis are given in the conclusion of the paper.
The paper discusses the (up until now barely discussed in the literature) spread of the ending –i in e–stems (from forms like majki ‘mothers’ or Dalmatinki ‘Dalmatians’ with a cluster–ending stem to ...forms like baki ‘grandmothers’ or sezoni ‘seasons’) in modern standard or standard–like Štokavian. Examples of such genitival forms are adduced from living modern language (mostly from the internet) and the process is analyzed historically and structurally.
PDF
