U radu se donosi pregled pandemija virusnih bolesti tijekom 20. i 21. stoljeća te se opisuju njihove specifičnosti. Opisani su pojedini modeli zdravstvene zaštite te su istaknute kulturološke, ...političko-ekonomske i
zdravstvene reakcije na njihovu pojavu. Naglašeno je naslijeđe preventivne zaštite zdravlja stanovnika na našim prostorima i njegova uloga u reakcijama i modelima zaštite stanovništva u vrijeme pandemije izazvane koronavirusom.
Članak tematizira izbor književnih djela koja za temu imaju epidemije, pandemije ili različite zarazne bolesti. Manje je poznato da su bolesti, naročito epidemije bile prisutne u mnogim svjetskim ...djelima, i čitajući ih danas otkriva nam se dio onoga što i sami proživljavamo, iako nas od nekih djela dijele stoljeća.
Članak donosi prikaz novije povijesti Lazareta na Pločama u Dubrovniku, jedinstvenog spomenika graditeljstva i zdravstvene kulture, izgrađenog u razdoblju od 1627. do 1647. godine. Nakon što u drugoj ...polovici 19. stoljeća gube izvornu funkciju karantene, Lazareti proživljavaju dugotrajno razdoblje zapuštenosti i degradacije. Tijekom prve polovice 20. stoljeća izrađeni su brojni projekti za preobrazbu sklopa u hotel, da bi nakon postupne revalorizacije i iscrpljujućih rasprava o budućoj namjeni Lazareti bili obnovljeni krajem 1960-ih godina. No obnovom ne završavaju nedoumice o namjeni sklopa, već gotovo bez prekida traju do danas.
Rad se bavi aktualnim pitanjima sigurnosno-pravnog uređenja zaštite
pučanstva od zaraznih bolesti s naglaskom na izolaciju osoba u vlastitom domu
ili drugome odgovarajućem prostoru (samoizolacija) sa ...svrhom sprečavanja i
suzbijanja zaraznih bolesti u kontekstu koronavirusa (COVID-19). Aktualna
zdravstvena situacija uzrokovana koronavirusom (COVID-19) koja je poprimila
pandemijske razmjere dala je odgovor na postojeće mehanizme u borbi protiv te
zarazne bolesti, ali jednako tako i upozorila na određene sigurnosno-pravne
nedostatke koje je bilo potrebno u hodu ispravljati odnosno nadopunjavati. U
tom smislu autor u radu iznosi prikaz važećih pravnih rješenja kojima se
uređuje ta problematika kao i prijedloge de lege ferenda. Autor jasno naznačuje
bitnu ulogu nadležnih tijela Republike Hrvatske u sprečavanju i suzbijanju
zaraznih bolesti, pa i glede nužnih oblikovanja kvalitetnih zakonskih rješenja, ne podcjenjujući ulogu svih
građana u njihovu provođenju. Naime, ako građani nisu odgovorni,
samodisciplinirani i svjesni situacije u kojoj se nalaze, kao odgovor na takvo
ponašanje moraju postojati kvalitetni pravni propisi na temelju kojih će, kao
izraz društvene osude, biti primjereno kažnjeni.
The paper deals with current issues of the
security-legal regulation of population protection against infectious diseases,
with particular emphasis on isolation of people in their own home or other
appropriate facility (self-isolation), in order to prevent and combat
infectious diseases in the context of coronavirus (COVID-19). Current health
situation caused by coronavirus (COVID-19), which has reached pandemic proportions,
has given the answer to the existing mechanisms in the battle against that
infectious disease, but it has also pointed out the security-legal deficiencies
which needed corrections or updates during the disease. In that regard, the
author presents the review of valid legal solutions which regulate this issue
and also puts forward the proposals de lege ferenda. The author clearly
indicates the significant role of competent authorities of the Republic of
Croatia in the prevention and fight against the infectious diseases and necessary design of legal solutions,
without underestimating the role of all
citizens in the enforcement of those solutions. Indeed, if the citizens are not
responsible, self-disciplined and aware of the situation, high quality legal
regulations must exist as an answer to
such behaviour providing regulations
under which those citizens will be adequately sanctioned, as an expression of social disapproval.
Tijekom rada na daljinu bilo je potrebno uspostaviti novi način rada. Bilo je potrebno uspostaviti nove načine komunikacije među kolegama i način na koji način ćemo razmjenjivati informacije. Zatim ...sam morala potražiti odgovarajuće načine komunikacije s učenicima kod kojih su se pojavile poteškoće. Bilo je potrebno usmjeriti se na pronalazak najboljega među lošim opcijama.
Nitko nije bio spreman za situaciju nastalu pojavom novog koronavirusa. To je sa sobom donijelo dodatne stresne situacije i opterećenja za sve – učenike, roditelje i nastavnike. Nitko nije imao ...iskustva suočavanja s takvim okolnostima, te su se svi “preko noći” morali prilagoditi novom načinu života i rada. Kako je to utjecalo na pojedince? Roditelje? Kakav su stres doživljavali pojedinci u nedostatku socijalnih kontakata? Članak govori o osobnom iskustvu učiteljice razredne nastave, reakcijama učenika i roditelja.
U kolopletu novonastalih odnosa uzrokovanih pandemijaom unutar obitelji, radnih, kolektiva, među pojedincima i zajednicom, među djecom i mladima te uz novo, drugačije poimanje i reinterpretiranje ...javnoga i privatnog prostora, prirode i okoliša Dubrovački su muzeji kao krovna baštinska ustanova grada Dubrovnika prepoznali potrebu dokumentiranja nove stvarnosti vodeći se načelom Rapid Response Collecting. Uz uobičajenu praksu čuvanja i prezentiranja društvene memorije grada putem materijalnih i nematerijalnih dokaza života zajednice te u povijesnom kontekstu, projektom Karantena Dubrovnik 2020. započeli smo prikupljanje svjedočanstava, dokumenata i predmeta u realnom vremenu, bilježeći tako suvremenu povijest i bitno izmijenjenu svakodnevicu određenu pandemijskim kronotopom. Muzeji su tim projektom pokazali svoju odgovornost prema zajednici, a više puta isticana potreba veće inkluzije zajednice i njezine interakcije s ustanovom na tom se primjeru, u situaciji kada je u osnovi takva interakcija bila ograničena, ostvarila snažnije nego ikada prije. Paradoksalno, ta bliskost s publikom i korisnicima nije ostvarena fizičkim kontaktom već komunikacijom u virtualnom prostoru uz pomoć digitalnih tehnologija, tj. interneta.
Svrha: Procijeniti psihološki utjecaj izolacije na opću populaciju za vrijeme COVID-19 infekcije. Metode: Od 28. travnja do 4. svibnja 2020. godine provedeno je online istraživanje korištenjem ...uzorkovanja snježne kugle i slanjem pozivnica za sudjelovanje putem društvenih mreža. Prikupljene su socio-demografske i kliničke varijable. Psihološki utjecaj procijenjen je uz pomoć vlastitog dizajniranog upitnika prilagođenog prema DSM-5 CCSM-skali za odrasle razine 1 za samoocijenjivanje. Rezultati: Ukupno je bilo 568 odgovora iz različitih gradova/sela unutar zemlje. Osam odgovora isključeno je iz studije zbog nedostatka pristanka te je konačna analizirana veličina uzorka bila 560 (358 muških, 202 ženskih). Polovica sudionika bila je mlađa od 35 godina, 63,9% su bili muškarci, 49% je završilo postdiplomski studij, a 59,1% je živjelo u nuklearnoj obitelji. Analiza odgovora otkrila je prisutnost visoke prevalencije psihijatrijskih simptoma kod sudionika u rasponu od 5,5% do 49,3%. Simptomi anksioznosti (49,3%), manični simptomi (37,3%), depresivni simptomi (36,1%), problemi s bijesom (28,6%), somatski simptomi (26,3%) i problemi sa spavanjem (24,5%) bili su najčešća područja psihijatrijske simptomatologije o kojoj su izvijestili sudionici. Zaključak: Naša studija pruža rane dokaze o značajnom psihološkom utjecaju COVID-19 infekcije i karantene na obične ljude koji žive u zajednici, što ukazuje na potrebu za brzom, sveobuhvatnom i longitudinalnom procjenom potreba mentalnog zdravlja stanovništva te za ranom dijagnozom i prevencijom psihijatrijskih poremećaja.
Nacionalne i lokalne vlade diljem svijeta uvele su karantene, “socijalno distanciranje” i izolaciju
kako bi usporile globalnu pandemiju COVID-19. Te su mjere bile uspješne u sprečavanju
eventualnih ...teških posljedica nekontrolirane pandemije, ali su duboko utjecale na društva,
na mikro-, mezo- i makrorazini. Najviše su poremetile lance interakcijskih rituala, građevne
blokove društvene stvarnosti kako ih koncipira teorija interakcijskih rituala Randalla Collinsa.
Ovaj članak identificira i raspravlja društvene posljedice karantena i mjera izolacije. Bavi se
prekidima lanaca interakcijskih rituala i posljedičnim problemima u stvaranju emocionalne
energije kao i njihovim utjecajem na ukupnu solidarnost; održivošću ekonomskih klasa kao
mreža monetarne razmjene; posljedicama zatvaranja tržišta interakcijskih rituala; poremećajem
strukture interakcijskih rituala; gubitkom emocionalne energije i rastom nasilja u izoliranim
kućanstvima; sposobnošću emocionalno usklađenih masovnih publika da održe ukupnu solidarnost
stvaranjem novih „svetih objekata“; pojavom negativne emocionalne energije u prethodno
energetiziranim grupama te, posljedično, otporom uvedenim mjerama.
U vrijeme Habsburške Monarhije, na teritoriju koji se prostirao od Kotora do Trsta utemeljeno je niz lazareta radi postizanja učinkovitije sanitarne kontrole jadranske obale.
Trst je poslije imao tri ...lazareta, od kojih je posljednji otvoren 1869. na području Muggie, upravo kada su se prva dva zatvarala, odnosno u doba otvaranja Sueskog kanala.
Iznimno vrijedan i bogat izvor informacija o lazaretu pruža izvještaj voditelja ustanove Giovannija Bussolinija.
Karantena je u to vrijeme primala bolesnike od kuge, žute groznice te kolere. Prostorije lazareta bile su, kako se u tim uvjetima prakticiralo, podijeljene na "čisti" i "kužni" dio, koje je odjeljivao zid, a pristup je bio strogo kontroliran. Kako se XX. stoljeće bližilo, tako je, zbog smanjenih potreba za karantenama, lazaret preuzeo funkciju vojne bolnice, dok se danas koristi kao rekreacijski centar.
Saznanja o lazaretu govore o primjeni visokih zdravstvenih standarda koji su odgovarali znanju toga vremena.
PDF
