Šezdeset pet godina Knjižnice Sesvete Krpan, Keti; Pisačić, Jelena; Klak Mršić, Iva ...
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2021, Volume:
64, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati povijest mreže Knjižnice Sesvete koju danas čine Knjižnica Sesvete (koja djeluje kao područna knjižnica) s tri ogranka: Knjižnicom Dubec, Knjižnicom Selčina i ...Knjižnicom Jelkovec. Od 1986. godine Knjižnica Sesvete s ograncima čini dio mreže Knjižnica grada Zagreba. Pristup/metodologija. Kronološki prikaz daje se od osnutka knjižnice 1956. godine kao prve narodne knjižnice na području tadašnje općine, a današnje gradske četvrti Sesvete. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u arhivi Knjižnice Sesvete, u stručnim radovima objavljenima o programima Knjižnice te na mrežnim stranicama. Uz kronološki prikaz rad prikazuje knjižnične programe i usluge, kao i druge pokazatelje rada i djelovanja Knjižnice Sesvete u lokalnoj zajednici. Rezultati. Koristeći se dostupnim podacima, u radu se nastojalo dati povijesni pregled razvoja Knjižnice Sesvete i ogranaka od njihova osnutka do današnjih dana. U skladu s društvenim i demografskim promjenama u lokalnoj sredini, mijenjale su se knjižnične usluge i programi Knjižnice. Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Sesvete od njezinog osnutka 1956. godine do danas te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i cjelovitiji opis.
Aim and purpose. The aim of this paper is to briefly present the history of the Sesvete Library network, which today consists of the Sesvete Library (which acts as a district library) with three branches: the Dubec Library, the Selčina Library, and the Jelkovec Library. Since 1986, the Sesvete Library with its branches has been part of the Zagreb City Library network. Approach/Methodology. The paper gives a chronological overview of the Sesvete Library since the founding in 1956 as the first public library in the area of the then municipality, and today’s city district of Sesvete. The research data on the Library were collected in the archives of the Sesvete Library, in professional papers dealing with the Library’s programs, and on the Library website. In addition to the chronological outline, the paper presents library programs and services, as well as ot her indicators of the work and activities of the Sesvete Library in the local community. Results. Using the available data, the paper seeks to provide a historical overview of the development of the Sesvete Library and its branches from their founding to the present day. In line with social and demographic changes that have occurred in the local environment, the Library services and programs have changed, too. Originality/value. The paper presents the first chronological overview of the history of the Sesvete Library from its founding in 1956 until today and could be a starting point for a more comprehensive research and a more exhaustive description.
Na naključno odprtih straneh publikacije, ki je v podnaslovu opredeljena kot razstavni katalog, so nekateri pogledi na knjige in s knjigami povezane predmete presenetljivi: v njih vidimo sestrske ...stvaritve s tistimi iz slovenskih javnih knjižnic in arhivov. Seveda ima vsaka knjižnica svoje dragocenosti in posebnosti, noben fond nima zrcalne podobe v drugem mestu, a marsikateri pri nas hranjeni rokopis, prvotisk in grafika so s svojo vsebino in likovno podobo potrditve stikov, ki so jih generacije iz dežel Kranjske, Štajerske in Koroške od približno 10. do 16. stoletja vzdrževale s švabskim Augsburgom in bližnjimi kraji. Ob delih iz naših zbirk je bilo mogoče ničkolikokrat zapisati, da gre za stvaritve iz južne Nemčije ali celo Augsburga, vendar so se take ugotovitve osredotočile na pozno 15. stoletje, ta katalog pa dokazuje, da je zlitost literarnega in likovnega med obema deželama potekala vsaj od ok. 1200 dalje. Da je knjižnica hranišče spominov, ki jih brez materializirane oblike ne bi imeli, je jasno, a dela je treba dobiti pred oči.
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati 70-godišnju povijest mreže Knjižnice Marina Držića, koju čine Knjižnica Marina Držića kao središnja knjižnica te tri njezina ogranka: Dječja knjižnica Marina ...Držića, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića i Knjižnica Savica. Knjižnica Marina Držića dio je mreže Knjižnica grada Zagreba. Pristup/metodologija/dizajn. Kronološki prikaz daje se od osnutka područne knjižnice 1948. godine, kao prve narodne knjižnice na području zagrebačke četvrti Trnje, do aktualnih pokazatelja rada svih sastavnica mreže Knjižnice Marina Držića. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u Državnom arhivu Zagreb, arhivi Knjižnice Marina Držića, stručnim radovima objavljenim o programima Knjižnice te na knjižničnim mrežnim stranicama. Rezultati. Povijesni pregled pokazuje povezanost razvoja Knjižnice, njezina fonda, usluga i programa s društvenim, kulturnim i urbanističkim zbivanjima u lokalnoj sredini, kao i demografskom dinamikom zajednice u kojoj djeluje. U radu je vidljivo da je Knjižnica svoj knjižnični fond, usluge i programe oblikovala na osnovi praćenja potreba zajednice. Rad također upozorava na problem nedostatnosti knjižničnih prostora, koji su u Knjižnici Marina Držića znatno manji od standardima predviđenih minimuma, što ne samo da otežava ispunjavanje svih uloga koje današnja knjižnica ima nego ih dijelom i posve onemogućava. Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Marina Držića te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i podrobniji opis. S obzirom na to da o nastanku i razvoju zagrebačkih narodnih knjižnica postoji vrlo malo publiciranih radova, ovaj rad pridonosi izgradnji mozaika povijesti zagrebačkih knjižnica te može biti poticaj i nekoj drugoj knjižnici da načini sličan kronološki presjek ako ga još nema.
Purpose. The purpose of this paper is to present the 70-year-long history of the Marin Držić Library network in Zagreb, which consists of the Marin Držić Library as the district library and three branch libraries: the Marin Držić Children’s Library, the Ivan Goran Kovačić Library, and the Savica Library. The Marin Držić Library is a part of the Zagreb City Libraries network Approach/methodology/design. The chronological overview begins with the founding of the district library in 1948 as the first public library in Zagreb’s district of Trnje, and ends with the current performance indicators for all four libraries in the network. The information about the Library were obtained from the State Archives in Zagreb, the Marin Držić Library archives, professional papers on the Library’s programmes, and the Library’s website. Findings . The historical overview demonstrates how the Library’s development, book collections, its services and programmes reflected the social, cultural, and urban planning events in the local community, as well as the demographic dynamics of the community in which the Library operates. It can be concluded from the paper that the Library formed its book collections, services and programmes by being aware and recognizing the needs of the community. The paper also points out the problem of the lack of library space, which is significantly smaller in the Marin Držić Library than the minimum stated in library space standards. This not only complicates the fulfilment of all the roles of a modern library, but also makes some of them impossible to perform. Originality/value. The paper is the first chronological overview of the history of the Marin Držić Library and could therefore be a starting point for a more thorough research and a detailed description. Since there are very few published papers on the foundation and development of public libraries in Zagreb, this paper contributes to the creation of a mosaic of Zagreb libraries histories and could serve as an inspiration to other libraries for writing a similar chronological overview, if they do not have one already
Knjižni fond samostanske knjižnice sv. Ane je najbolj natančno popisan v inventarni knjigi Zbirnega centra knjižnic v Portorožu (1950–1953). Samostan, ki je pred 1. sv. vojno pripadal hrvaški ...provinci, je v svoji knjižnici hranil tudi slovenske tiske. Prispevek prinaša pregled in besedilnozvrstni opis slovenskih del v popisu, ki kažejo na to, da so koprski frančiškani liturgične in pastoralne dejavnosti opravljali tudi v slovenščini in tako gojili domačo besedo med slovenskimi verniki, obsežen nabor posvetnega strokovno-didaktičnega gradiva pa je bil namenjen jezikovni in splošni izobrazbi.
Cilj. U ovome se radu daje pregled procesa obnove vrijedne knjižnične zbirke Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu uslijed preklapajućih kriza koje su obilježile 2020. godinu (potres, pandemija, ...poplava).
Pristup/metodologija. Cjelokupni fond Knjižnice trebalo je ispočetka sistematizirati prema UDK sustavu jer se u potpunosti urušio zbog snažnog potresa u ožujku. Taj se proces preklapao s postupkom primarne zaštite i konzervacije zbirke rukopisne građe osobnog arhivskog fonda Grge Gamulina, povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, te iznenadnom i hitnom potrebom osnivanja osobnog arhiva i ex libris zbirke akademika Tonka Maroevića.
Rezultati. Rezultat su tih simultanih procesa potpuno funkcionalan i resistematiziran knjižnični fond, uspostavljen arhiv i ex libris zbirka Tonka Maroevića te očišćena i organizirana zbirka rukopisnog gradiva Grge Gamulina.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad daje pregled aktivnosti i procesa pri postupanju s posebnim vrstama kulturne baštine u neočekivanim i izvanrednim okolnostima. Ti istovremeni procesi proširili su sve naše kapacitete te rezultirali stvaranjem novih modela suradnje među kolegama, posebice sa studentima i volonterima, te su dugoročno značajno utjecali na promišljanje i razvoj radnih procesa i snaga.
Cilj. Cilj je ovoga rada analizirati mogućnosti korištenja postojećih projekata digitalizacije, kao i osmišljavanja novih, u kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom i potresima, kao primjerima ...kriznih situacija. Rad se bavi odgovorom Hrvatskog povijesnog muzeja na složenu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. Kao rezultat tih događaja Hrvatski povijesni muzej do daljnjeg je zatvoren za javnost i suočava se s izazovom pronalaska novih modela komunikacije s korisnicima kako bi ispunio svoju svrhu i misiju.
Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao isključivog i jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji muzejske građe u kriznim situacijama, s naglaskom na nove načine njezina korištenja i poboljšanje postojeće komunikacije Muzeja s korisnicima.
Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika te njihove implementacije u oblikovanju novih modela poslovnih procesa s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.
Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti Hrvatskom povijesnom muzeju i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj u praktičnojprimjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova, posebice u kriznim situacijama, s kojima se baštinske institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
Giuseppina Martinuzzi (Labin, 1844. – Labin, 1925.), labinska
pedagoginja, učiteljica, pjesnikinja, društvena i politička djelatnica, u
oporuci napisanoj 1897. godine izrazila je želju da svoju ...ostavštinu,
sastavljenu od mnoštva knjiga, novina, mapa, bilježnica i rukopisa objedinjenih
u Knjižnicu Giovanni Antonia Martinuzzi, nakon smrti ostavi rodnom gradu
Labinu. Nakon Giuseppinine je smrti 1925. godine njenoj želji udovoljeno te je Knjižnica
ostala u Labinu, ali krajem Drugoga svjetskog rata, zbog neadekvatnih uvjeta
čuvanja, dio je ostavštine premješten u današnju Sveučilišnu knjižnicu u
Rijeci, a dio je ostao u Labinu. Godine 1961. labinski je dio pohranjen u
Narodnom muzeju Labin i tu je ostao do današnjega dana. Na inicijativu Narodnoga
muzeja Labin i Grada Labina te uz pristanak Sveučilišne knjižnice u Rijeci,
2018. godine Ministarstvu kulture RH upućen je zahtjev za povratom riječkoga
dijela Giuseppinine ostavštine u Labin, čemu je udovoljeno u srpnju 2019.
godine. Građa iz Sveučilišne knjižnice u Rijeci, sastavljena od mapa različitih
sadržaja, prenesena je u Narodni muzej Labin u studenom 2019. godine te je time
Knjižnica Giovanni Antonia Martinuzzi ponovno dobila svoj izvorni oblik i
postala cjelina kakvom ju je formirala Giuseppina Martinuzzi.
Giuseppina Martinuzzi (Labin, 1844 –
Labin, 1925), Labin-born pedagogue, schoolteacher, poet, social and political
worker, expressed in her will in 1897 a desire to leave her material legacy,
composed of a large number of books, newspapers, maps, notebooks and
manuscripts all forming the Giovanni Antonia Martinuzzi Library, to her
hometown of Labin. After Giuseppina’s death in 1925, her wish was granted and
the library remained in Labin, but at the end of World War II, due to
inadequate storage conditions, part of the library was moved to today’s
University Library in Rijeka, while the other part remained in Labin. In 1961,
the Labin holdings were moved to the Labin National Museum and have remained
there to this day. At the initiative of the National Museum of Labin and the
City of Labin and with the consent of the University Library in Rijeka, a
request was sent to the Ministry of Culture of the Republic of Croatia in 2018 to
return the Rijeka portion of Giuseppina’s library to Labin, which was granted
in July 2019. The material from the University Library in Rijeka, composed of folders
holding various contents, was transferred to the National Museum of Labin in
November 2019, so that the Giovanni Antonia Martinuzzi Library regained its
original form and became a whole as originally envisioned by Giuseppina
Martinuzzi.
Giuseppina Martinuzzi (Albona, 1844 – Albona, 1925.), pedagoga, maestra,
poetessa,
operatrice sociale e politica, con volontà testamentaria del 1897 espresse il
desiderio che dopo la sua morte il suo lascito, composto da molti libri, giornali,
mappe, quaderni e manoscritti raccolti nella
Biblioteca Giovanni Antonia Martinuzzi
, venisse consegnato alla sua
città natia. In effetti dopo la morte di Giuseppina, avvenuta nel 1925, il suo
desiderio fu esaudito e la sua Biblioteca fu collocata ad Albona. Dopo la seconda
guerra mondiale, a causa delle inadeguate condizioni di conservazione, una
parte del suo lascito fu trasferita nell’odierna Biblioteca universitaria di Fiume,
mentre l’altra rimase ad Albona. Nel 1961 la parte rimasta ad Albona fu
consegnata al Museo popolare di Albona, dove tuttora si trova. Su iniziativa del
menzionato Museo nonché della Città di Albona e con il benestare della
Biblioteca universitaria di Fiume nel 2018 fu inoltrata al Ministero alla
cultura della Repubblica di Croazia la richiesta di restituzione ad Albona
della parte fiumana del lascito di Giuseppina, e questa fu accolta nel luglio
2019. La documentazione custodita presso la Biblioteca universitaria di Fiume,
composta da mappe di contenuti diversi, fu trasportata al Museo popolare di
Albona nel novembre 2019 e in tal modo la
Biblioteca
Giovanni Antonia Martinuzzi
acquistò nuovamente la sua forma originaria e
ridiventò quell’insieme che Giuseppina Martinuzzi aveva creato.
Cilj. Cilj rada ukazati je na ulogu školske knjižnice u poučavanju učenika o sigurnom i odgovornom korištenju digitalne tehnologije za potrebe učenja i u slobodno vrijeme (digitalnoj pismenosti), o ...vrednovanju informacija i sadržaja na internetu (informacijskoj pismenosti) i kako učiti iz različitih izvora znanja i informacija (medijskoj pismenosti). Pristup/metodologija/dizajn. U radu će se koristiti primjer dobre prakse knjižnice Osnovne škole Zlatar Bistrica i njezino sudjelovanje u Erasmus+ projektu „Responsible Digital Natives“ koji se provodio od 2020. do 2023. godine i tijekom kojega su učenici sudjelovali u projektnom i istraživačkom učenju u školskoj knjižnici. Prikazane su aktivnosti s učenicima zasnovane na suradnji, timskom radu, upotrebi informacijsko-komunikacijske tehnologije i suvremenih metoda učenja. Praktična primjena. Primjer dobre prakse školske knjižnice OŠ Zlatar Bistrica može poslužiti za osmišljavanje aktivnosti za poticanje odgovornog korištenja digitalne tehnologije u radu s učenicima kako knjižničarima tako i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima u osnovnim i srednjim školama. Originalnost/vrijednost. Članak donosi nove spoznaje o mogućnostima proširenja informacijsko-referalnih uloga i zadaća školske knjižnice koje su više od posuđivanja knjiga i upućivanja u bibliografske izvore, a posebice u razvijanju suradnje školskog knjižničara i predmetnih učitelja ne samo unutar škole već i na međunarodnoj razini posredstvom europskih projekata s ciljem poticanja cjeloživotnih kompetencija, razmjene znanja i iskustava te suradničkog učenja. Rezultati. Rad daje uvid u pozitivne učinke suradnje školske knjižnice i nastavnog predmeta Geografije u stjecanju vještina informacijske, digitalne i medijske pismenosti, kao i iz domene učiti kako učiti, u aktivnostima istraživanja u digitalno sigurnom okruženju, prilikom analiziranja i sažimanja teksta, kod usvajanja tehnika i strategija čitanja, kod korištenja popularno-znanstvene literature u istraživačkom učenju te prilikom predstavljanja rezultata rada učenicima iz škola partnera.
Cilj. Cilj je rada razložiti načine djelovanja Središnjeg odjela struke i publicistike Gradske knjižnice Rijeka u rješavanju složenih informacijskih zahtjeva korisnika te dobiti uvid u zadovoljstvo ...korisnika ponuđenom uslugom. Metodologija. Pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika uslugom složenog pretraživanja informacijskih upita provedeno je metodom ankete. Za anketiranje se koristio online anketni upitnik (Google obrazac), a provedeno je od 19. rujna do 17. listopada 2022. godine. Istraživanje je obuhvatilo 52 ili 60 % korisnika složenog informacijskog pretraživanja. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da su korisnici zadovoljni dobivenom uslugom složenog informacijskog pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka. Također su ukazali na različita očekivanja različitih tipova korisnika jedne narodne knjižnice s obzirom na svrhu informacijskog pretraživanja i potrebu individualnog pristupa svakom korisniku. Uočljiva je i promjena u korisničkom poznavanju informacijskih izvora te potreba stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Društvena korisnost. Način rada na složenim informacijskim pretraživanjima narodnih knjižnica nije usustavljen, pa je ovaj rad pokazatelj specifičnosti načina rada Gradske knjižnice Rijeka. Rad može biti smjernica drugim narodnim knjižnicama kako pretraživati složene informacije, a i samoj Gradskoj knjižnici Rijeka može poslužiti kao korektiv u onome što bi valjalo unaprijediti.
Cilj. Cilj je rada ukazati na organizaciju pružanja informacijsko-referalnih usluga u jednoj specijalnoj knjižnici, Knjižnici Muzeja grada Zagreba, koje se mogu smatrati i uslugom osobnoga ...knjižničara zbog individualnog pristupa i načina informacijskog pretraživanja tijekom komunikacije s korisnicima. Pristup/metodologija. Rad polazi od definiranja pojma i usluga specijalnih knjižnica, kao i pojma osobnoga knjižničara i njegovih kompetencija, fokusirajući se na korisničke usluge Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Navedene su vrste upita prema tipu korisnika, analizirana struktura korisnika i opisani primjeri upita sa svrhom detaljnog uvida u načine pružanja informacijsko-referalnih usluga. Pritom se ukazuje, na primjerima iz prakse, na način provođenja usluge osobnoga knjižničara i rezultate vrednovanja informacijsko-referalnih usluga Knjižnice Muzeja grada Zagreba. Rezultati. Rad daje uvid u način organizacije pružanja informacijsko-referalnih usluga muzejske knjižnice u svrhu i za potrebe matične ustanove i radnih procesa koji se u njoj odvijaju. Iako su primarni ciljani korisnici te knjižnice zaposlenici Muzeja grada Zagreba, izneseni su primjeri otvaranja knjižnice takvog tipa prema vanjskim korisnicima. Pritom se njeguje individualni pristup korisniku kao osnova usluge osobnoga knjižničara. Budući da prikupljanje, čuvanje i obrada vrijedne građe odavno nisu dovoljni za održivost muzejskih knjižnica, ukazano je na to kako se pravovremenim dostavljanjem relevantnih informacija korisnicima osnažuju svijest o svrsi, važnosti i vrijednosti te male specijalne knjižnice. Originalnost/vrijednost. Prema trenutnim spoznajama autorice, prvi put u domaćim okvirima donosi se pregled i evaluacija usluge osobnoga knjižničara u jednoj muzejskoj knjižnici.