Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
Kortikalni centri za vidnu percepciju međusobno su povezani spletom uzlaznih i silaznih veza. Dok je uloga uzlaznih putova dobro istražena, uloga silaznih putova nije u potpunosti jasna. Cilj je ...ovoga preglednog rada opisati recentne neurodinamičke modele vidne percepcije koji silaznim kortikalnim putovima pripisuju različite funkcije te evaluirati njihovu relativnu uspješnost u objašnjavanju i integraciji neuroznanstvenih i psiholoških nalaza o interakciji između percepcije i kognicije. U prvome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u usmjeravanju selektivne pažnje na relevantne podražaje. Selektivna se pažnja može usmjeriti na lokaciju u prostoru, na objekt ili na obilježje. Sva tri oblika selekcije može podržati ista umjetna neuronska mreža koja dobiva različite silazne utjecaje. U drugome je dijelu rada opisana uloga silaznih putova u komunikaciji očekivanja o nadolazećim podražajima. Ta hipoteza proizlazi iz modela prediktivnoga kodiranja koji predstavlja opći model kortikalne obrade informacija. Razmotrene su također teorijske alternative prediktivnomu kodiranju. Rezultati neuroznanstvenih istraživanja i neuronskoga modeliranja upućuju na zaključak da silazni putovi mogu prenositi različite informacije ovisno o specijalizaciji neuronske mreže u koju su uklopljeni.
The cortical centers for visual perception are connected by a tangle of bottom-up and top-down pathways. While the role of the bottom-up pathways is well studied, the role of the top-down ones is not yet fully understood. The aim of this review is to describe recent neurodynamic models of visual perception that attribute distinct functions to top-down pathways, and to assess their merits in explaining and integrating neuroscientific and psychological findings on the interaction between perception and cognition. The first part of the review examines the role of top-down pathways in selective attention to relevant stimuli. Selective attention can be directed to a location in space, to an object, or to a feature. All three forms of selection take place in the same artificial neural network, which receives different top-down influences. The second part of the review examines the role of top-down pathways in mediating expectations about upcoming stimuli. This hypothesis is derived from the model of predictive coding, which is a general model of cortical information processing. Theoretical alternatives to predictive coding are also investigated. The results of neuroscientific and neural modeling suggest that top-down pathways convey different types of information depending on the specialization of the neural network in which they are embedded.
Ovaj članak istražuje upoznavanje djece u dobi od šest do deset godina s robotikom te ispituje upotrebu robota u školama i izvannastavnim aktivnostima. Središnja pitanja su 1) je li uvođenje ...robotike obuhvaćeno političkim strategijama i obrazovnim politikama i na koji način (RQ1) te 2) tko su glavni akteri uvođenja robota u obrazovno okruženje (RQ2). Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, provedena je pilot studija u tri europske zemlje (Austriji, Litvi i Rumunjskoj) koja je uključivala analizu nacionalnih policy strategija, kao i intervjue s po tri dionika u svakoj zemlji. Članak ilustrira specifičnosti istraživanih zemalja prezentirane kao studije slučaja, raspravlja o njima i međusobno ih uspoređuje. Nalazi pokazuju kako obrazovne politike u analiziranim zemljama imaju za cilj preslikati Digitalnu agendu za Europu te da se mogu identificirati dva suprotna pristupa implementaciji robotike, odozdo prema gore i odozgo prema dolje.
Ovaj rad razmatra pitanje može li se utjecajno razlikovanje između razina objašnjenja koje uvodi David Marr koristiti kao opći okvir za razmišljanje o razinama objašnjenja u kognitivnim znanostima i ...psihologiji. Marr je razlikovao tri razine na kojima možemo objašnjavati kognitivne procese: računalna, algoritamska i implementacijska razina. Neki tvrde da se Marrove razine objašnjenja poglavito mogu primjenjivati na modularne kognitivne sustave. Budući da su mnogi psihološki procesi nemodularni, čini se da Marrove razine objašnjenja ne mogu objasniti takve psihološke procese. U ovom radu se evaluira takva vrsta razmišljanja. Da bi se pokazalo da ovaj način razmišljanja nije uvjerljiv, u radu se prikazuje utjecajna paradigma iz kognitivnih znanosti koja se temelji na principu slobodne energije. Na temelju te paradigme, u radu se tvrdi da se čak i nemodularni psihološki procesi mogu uspješno analizirati iz računalne i algoritamske perspektive. Zaključak je rada da se, pod pretpostavkom da je funkcija uma minimiziranje slobodne energije, Marrov pristup razinama objašnjenja može uspješno primijeniti kao opći okvir za razumijevanje psiholoških procesa.
This paper considers the question of whether the influential distinction between levels of explanation introduced by David Marr can be used as a general framework for contemplating levels of explanation in cognitive sciences. Marr introduced three levels at which we can explain cognitive processes: the computational, algorithmic, and implementational levels. Some argue that Marr’s levels of explanation can only be applied to modular cognitive systems. However, since many psychological processes are non-modular, it seems that Marr’s levels of explanation cannot explain such psychological processes. To show that the latter claim is not convincing, the paper draws upon an influential paradigm from cognitive sciences that is based on the principle of free energy. Based on this paradigm, the paper argues that even non-modular psychological processes can be computationally analyzed and algorithmically implemented. The conclusion of the paper is that, at least under the assumption that the function of the mind is to minimize free energy, Marr’s levels of explanation can be successfully used as a general framework for understanding psychological processes at different levels of description.
AR-DRG system for classification hospital episodes was implemented in Serbia to improve efficiency and transparency in the health system.
L3H3, IQR, and 10th-95th percentile methods were used to ...identify outlier episodes in the classification. Classification efficiency and within-group homogeneity were measured by an adjusted reduction in variance (R2) and a coefficient of variation (CV).
There were 246,131 hospital episodes with a total 1,651,913 bed days from 14 hospitals. All episodes were classified into 652 groups of which 441 had CV lower than 100%. "Medical groups" accounted for 51% of groups and for 72% of episodes. Chemotherapy and vaginal delivery were the highest volume groups, with 5% and 4% of total episodes. Major diagnostic category 6 (MDC 6, Diseases of the digestive system) was the highest volume MDC, accounting for 11% of episodes. "Day-cases" and "prolonged hospitalisation" accounted for 21% and 3% of episodes, respectively. The average length of stay varied from 5.6 to 8.2 days. Adjusted R2 was 0.3 for untrimmed data. Trimming by L3H3, IQR, and 10th-95th percentile method improved the value of adjusted R2 to 0.61, 0.49, and 0.51, identifying 24%, 7%, and 7% of total cases as outliers, respectively. Mental diseases (MDC 19) remained the lowest adjusted R2 in untrimmed and trimmed datasets.
A long length of stay and a small percentage of "day-cases" characterized hospital activity in Vojvodina. Trimming methods significantly improved DRG efficiency. Future studies should consider cost data.
V zadnjem obdobju smo priča znatnemu naraščanju uporabe mikroračunalnikov pri raziskavah in analizah zaporedij DNA. Molekule DNA so računalnikom najpogosteje predstavljene v obliki zapisov v formatu ...FASTA , ki kodirajo sekvence DNA v obliki ASCII niza štirih nukleotidnih oznak A, G, C in T, katerim se po potrebi pridružijo še degenerativne kode in znak za presledek, ko gre za množice med seboj poravnanih zaporedij DNA. Zapis FASTA je dojemljiv za biologa in enostaven za programerja, ki razvija računalniški program, saj si pri razvoju lahko pomaga z bogatim naborom obstoječih knjižnic za delo z znakovnimi polji. Kljub omenjenim prednostim ima zapis FASTA določene slabosti, kot je manj učinkovito iskanje zaporedij nukleotidov, še posebej ob prisotnosti degenerativnih kod. Druga slabost izvira iz dejstva, da vsak posamezni znak FASTA za presledek zasede po en zlog računalniškega pomnilnika, kar je ob prisotnosti velikega števila presledkov neučinkovito in tudi dodatno manjša hitrost iskanja nukleotidnih zaporedij. Zaradi omenjenih slabosti predstavljamo alternativni zapis zaporedij DNA, ki omogoča hitrejše iskanje nukleotidnih zaporedij in učinkovitejše shranjevanje informacij o poravnavi, kar vodi v hitrejše delovanje programov in odpira možnost shranjevanja večjega števila zapisov DNA v delovni pomnilnik računalnika.
Image and video coding play a critical role in present multimedia systems ranging from entertainment to specialized applications such as telemedicine. Usually, they are hand-customized for every ...intended architecture in order to meet performance requirements. This approach is neither portable nor scalable. With the advent of multicores new challenges emerged for programmers related to both efficient utilization of additional resources and scalable performance. For image and video processing applications, streaming model of computation showed to be effective in tackling these challenges. In this paper, we report the efforts to improve the execution performance of the CBPC, our compute intensive lossless image compression algorithm described in 1. The algorithm is based on highly adaptive and predictive modeling, outperforming many other methods in compression efficiency, although with increased complexity. We employ a high-level performance optimization approach which exploits streaming model for scalability and portability. We obtain this by detecting computationally demanding parts of the algorithm and implementing them in StreamIt, an architecture-independent stream language which goal is to improve programming productivity and parallelization efficiency by exposing the parallelism and communication pattern. We developed an interface that enables the integration and hosting of streaming kernels into the host application developed in general-purpose language.
Rad skreće pozornost na moguću korist od implementacije relativno nove kombinirane komunikacijske tehnike u glotodidaktičke metode rada s djecom predškolske dobi. Riječ je o čitanju priča prevedenih ...u simbole (PCS, WLS ili Bliss) koje se koristi u sklopu augmentativne i alternativne komunikacije (AAK) u radu s osobama s posebnim komunikacijskim potrebama. Prijedlog se temelji na rezultatima znanstvenih istraživanja vezanih za važnost čitanja priča djeci, posebice u prvim godinama života, te znanstvenim istraživanjima vezanima za upotrebu knjiga prevedenih u AAK simbole u radu s osobama s posebnim komunikacijskim potrebama. S obzirom na to da u prvim godinama učenja stranog jezika, bez obzira na dob, neminovno dolazi do nesrazmjera između intelektualnog nivoa i interesnih sfera djece s jedne strane i stupnja njihovog poznavanja stranog jezika s druge strane, nastavnici i odgojitelji često se nalaze pred izazovom pronalaženja adekvatnih materijala jer razumljivi tekstovi djeci najčešće nisu zanimljivi, dok im oni koji bi im mogli biti zanimljivi nisu razumljivi. To posebice dolazi do izražaja u predškolskom uzrastu, jer u toj dobi djeca ne ulaze u proces učenja stranog jezika svjesno i s namjerom, stoga je jako važno pobuditi im adekvatan interes za nastavni materijal. U radu se razmatra moguća višestruka korist od čitanja priča prevedenih u simbole i predlaže provedba konkretnih istraživanja u praksi.
Cilj je ovoga rada istražiti učinke upotrebe kodiranja u nastavi tehnologije i
dizajna na vještine vizualno-prostornoga mišljenja učenika. U studiji je korišten
sekvencijalni eksperimentalni dizajn i ...miješane istraživačke metode. Kvantitativna
dimenzija istraživanja provedena je na nasumičnom eksperimentalnom uzorku
s provedbom pred- i posttesta u kontrolnoj skupini, a u kvalitativnoj dimenziji
istraživanja korištena je tehnika intervjua. Uzorak ispitanika uključivao je učenike
srednje škole Şehit Hüseyin Ruso iz Nicosiae u Sjevernom Cipru, u školskoj godini
2016./2017. Test vizualno-prostornoga mišljenja koji je razvio istraživač korišten je
za prikupljanje kvantitativnih podataka, a polustrukturirani intervju za dobivanje
kvalitativnih podataka. T-test za nezavisne uzorke, Cohenov d koeficijent veličine
učinka i dvosmjerna analiza varijance korišteni su za analizu kvantitativnih
podataka. Analiza sadržaja primijenjena je u obradi kvalitativnih podataka.
Utvrđeno je da su vještine prostornoga mišljenja učenika koji su koristili kodiranje
značajno različite od onih učenika koji nisu koristili kodiranje - eksperimentalna
skupina ima pozitivan stav prema nastavi i korištenju vlastitih kognitivnih,
senzornih i psihomotoričkih vještina na visokoj razini. Može se zaključiti da je
kodiranje važan čimbenik za razvijanje vještina vizualno-prostornoga mišljenja
učenika u ovom kontekstu.
Medijsko orientirana sistemska obravnava literature daje zadovoljiv odgovor na vprašanje, kako bi bilo mogoče v literarnem raziskovanju še rešiti razkorak med esencializmom in relativizmom in zajeti ...različne vidike literature. Da bi ujeli estetsko in družbeno-zgodovinsko dimenzijo literature, je treba najprej ustrezno definirati nosilce literarnih akcij in tekst. Ključen je še pojem medija, ki vključuje semiotične komunikacijske instrumente, tehnologije, socialne ustanove z vplivom ekonomskih, pravnih, političnih, ideoloških, kulturnih idr. redov. Na tej podlagi predlagamo konkretno vsebinsko analizo, ki naj pomaga opredeliti razmerje med tekstom in kontekstom.
PDF
