Prekogranična suradnja – kao cilj 3 kohezijske politike od programskog razdoblja 2007.-2013. – igra ključnu ulogu u promicanju europeizacije, što je posebno važno u slučaju Srednje Europe, kojom ...dominiraju male nacionalne države. Ciljna područja prekogranične suradnje su NUTS 3 teritorijalne jedinice smještene duž državnih granica. Kako se stvaranje, odlučivanje i provedba projekata u velikoj mjeri odvija na regionalnoj razini, strukture teritorijalnog upravljanja su odlučujuće s gledišta prekogranične suradnje. Rad se fokusira na IPA Program prekogranične suradnje Mađarska–Hrvatska 2007.-2013., čija ciljna područja nedostaju velika urbana središta, srednji i mali gradovi čine okosnicu mreže naselja. Uključene su države, na prvi pogled, veoma slične što se tiče strukturu regionalnog upravljanja. Hrvatska i Mađarska su unitarne države, gdje županije na NUTS 3 razini predstavljaju srednišnju raziniu upravljanja. Unatoč sličnostima, uloga i kapaciteti županija su različiti, koji su se vremenom i mijenjali. Nakon predstavljanja premisa prekogranične suradnje i kratkog opisa programa suradnje, bit će predstavljena kvantificirana analiza na temelju primarnih ex post podataka IPA Programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska za razdoblje 2007.-2013. Analiza se provodi na razini LAU 2, da se pokazalo kako različite kategorije u hierarhiji naselja doprinose aktivnosti suradnje i apsorpcije, te kako su oni raspodijeljeni među različitim vrstama organizacija korisnika.
Makroregionalne strategije Europske unije okvir su politike koji ima za cilj omogućiti državama članicama EU-a i trećim zemljama, koje dijele zajedničke interese, da bolje koordiniraju svoje ...potencijale kako bi na najbolji način iskoristile dostupne mogućnosti. Ovaj rad razmatra specifičnosti četiriju makroregionalnih strategija EU-a koje pokrivaju 19 država članica i devet zemalja koje nisu članice EU-a. S obzirom na izazovnu situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19, razmatraju se i buduće perspektive makroregionalnih strategija EU-a kao i njihova prilagodljivost novim okolnostima. Točnije, usredotočuje se na međuvladine inicijative i njihovu provedbu, što je temelj primjene načela supsidijarnosti. Uz to, cilj je rada dati kritički presjek teme naglašavajući dva ključna elementa. Prvo, procjenjuje se mogu li makroregionalne strategije EU-a biti istinski uspješne s obzirom na to da nemaju zasebnu alokaciju sredstava, već koriste postojeća sredstva. Drugo, istražuje se sposobnost makroregionalnih strategija EU-a da premoste razlike između politika na razini EU-a s jedne strane i lokalnih politika s druge. Ideja je rada ponuditi pregled aktualnosti u kontekstu makroregionalnih strategija EU-a.
Kvalitetan proces odabira projekata za financiranje jedan je od ključnih elemenata koji određuju uspjeh kohezijske politike. Razvoj i primjena kriterija odabira projekata u nadležnosti su pojedinih ...zemalja članica Europske unije (EU), ali uz obvezu poštivanja ključnih načela utvrđenih propisima EU-a. Cilj je rada ocijeniti kvalitetu sustava odabira projekata u okviru provedbe Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK) kao financijski najvažnijeg programa sufinanciranog iz proračuna EU-a u Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014. – 2020. Rezultati istraživanja pokazuju da je sustav odabira projekata vrlo složen te zahtijeva vrlo visok angažman uključenih sudionika. Po tome se Hrvatska svrstava u skupinu novih zemalja članica EU-a koje obilježava visok stupanj standardiziranosti procesa s prilično kompleksnim postupcima odabira. Uz određene pozitivne učinke u vezi s odabirom relevantnih projekata, posljedica je takva pristupa vrlo sporo donošenje odluka o odabiru projekata, što je doprinijelo slabijem povlačenju raspoloživih sredstava EU-a.
In order to improve the management of cohesion policy funds of the European
Union (EU) in Croatia, an obligation has been introduced to carry out an
independent evaluation procedure for the preparation and implementation of
planning documents of this policy. The intention is to monitor its implementation and improve its quality, thus ensuring the greatest possible positive effects of
investments in each member state and the EU as a whole. The research focused
on the quality of implementation of cohesion policy in Croatia by choosing a
very important segment of the management process – the evaluation of the project
selection system within the Operational Programme Competitiveness and Cohesion 2014-2020 as the financially most important EU programme in Croatia. The development and application of project selection criteria falls within the
competence of each EU member state, but with the obligation to respect the key
principles set out in the EU legislation. The analysis of the selection system has
shown that the national authorities have created a fairly standardised project
selection system with a number of rules that should ensure a high level of transparency and reduce any procedural errors of conduct. In that respect, Croatia
can be placed among the new member states characterised by demanding tender
documentation and a complex methodology for evaluating project proposals.
Further analysis has shown that the project selection system is quite lengthy and
inefficient. The administrative complexity is burdensome for all participants in
the project selection process, thus making the project selection system a typical
example of gold-plating in which national authorities ensure that the relevant
provisions of EU law are respected in a fairly inefficient way. In such circumstances, the overall positive effects of the selection system related to transparency
and reduction of procedural errors are diminished.
Kod priprema javnih natječaja za pridobivanje sredstava iz europskih strukturnih fondova uvijek se nanovo postavlja sljedeće pitanje - Na koji način izvesti postupak vrednovanja kako bi se poduprli ...oni pravi projekti? U ovom radu analiziramo klasični model vrednovotanja projekata I razvijamo integrirani model. Postražujemo problematiku kako odabrati projekte koji bi podigli stupanj gospodarske aktivnosti, poboljšali gospodarsku konkurentnost, ojačali ljudske potencijale te predstavili nova istraživačka, tehnološka i inovacijska znanja. Podupiranje neuspješnih projekata i odbacivanje perspektivnih ideja šteti čitavoj državi. Stoga je nužan razvoj modela vrednovanja koji bi odvajao loše od dobrih projekata te koji bi sprječavao pojave birokratskih grešaka. Svrha razvijenog integriranog modela vrednovanja projekata je da investitorima i ocjenjivačima olakša posao. Pruža cjeloviti pristup. Proces ne započinje tek tada, kada je poduzetnička ideja već u potpunosti razvijena. Radi se o procesu postupnog dodavanja vrijednosti, od same osnove ideje pa sve do trajnih učinaka. Kroz svaku se pojedinačnu fazu konsolidiraju znanja i iskustva investitora, organizatora i procjenitelja.
Ovaj članak razmatra aktualnu debatu o reformi kohezijske politike i objašnjava opažanje, temeljeno na pet dosadašnjih ciklusa višegodišnjeg financijskog okvira, da se ta debata odvija u tri ...različite faze. Članak također daje i kratki prikaz specifične uloge Europskog odbora regija u toj debati te pregled onoga što se može očekivati u bliskoj budućnosti.
Kohezijska politika EU-a za razdoblje 2014. – 2020. donijela je brojne novosti u odnosu na prethodni proračunski period. Usvajanjem zakonodavnog paketa u prosincu 2013. postavljeni su temelji nove ...kohezijske politike koja bi trebala značajno pridonijeti ostvarenju ciljeva proklamiranih u strategiji Europa 2020.
Cilj je ovog rada različitim pristupima istražiti i dati sintetizirani pregled važnosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje zdravstva, područja koje se manje istraživalo u ...dosadašnjim istraživanjima ulaganja iz fondova u Europskoj uniji. Na temelju teorijskog pregleda u radu se potvrđuje da se većina ulagačkih prioriteta kohezijske politike EU-a može povezati s financiranjima potreba u zdravstvu. S obzirom na strukturu ulaganja Europskih strukturnih i investicijskih fondova u zdravstvu, rezultati multivarijatne klaster analize pokazuju da države članice EU-a koje imaju veće regionalne nejednakosti u zdravstvu, manje kapacitete javnih zdravstvenih usluga, manju državnu potrošnju na zdravstvo i niži stupanj zadovoljstva stanovništva zdravljem znatan udio sredstava usmjeravaju u područja povezana sa zdravstvenom infrastrukturom i pristupom zdravstvenim uslugama. Uzimajući u obzir šire mogućnosti iskorištavanja raznih ulagačkih prilika iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u zdravstvu, potrebno je više ulagati u ostala područja koja su povezana sa zdravstvom, povezati instrumente financiranja integrativnim pristupom te neprestano pratiti i vrednovati učinke ulaganja.
Urbana politika obuhvaća mjere promicanja urbanog razvoja i urbane obnove. Analiza reforme regionalne politike Europske unije pokazuje i promjene njezine politike prema gradovima. Premda se od ...početaka Europske zajednice urbana politika ne spominje, Europska komisija je kroz različite modele (Urban Pilot Project i URBAN inicijativu) pokrenula rješavanje problema gradova. Na temelju iskustava iz tih programa nastala je urbana pravna stečevina
(acquis urbain). To je rezultiralo s tzv. urban mainstreaming u financijskoj perspektivi Europske unije 2007.–2013. Urbane mjere postale su dio operativnih programa država članica odnosno njihovih regija. Pokušava se utvrditi imaju li gradovi (naročito veliki gradovi) neko značenje u regionalnoj politici Hrvatske, kroz analizu Strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija kao temeljnih
dokumenata kojima su predviđeni osnovni smjerovi razvoja
čitave zemlje odnosno pojedinih županija.
NUTS II podjela regija prema kriterijima koje je uspostavio EUROSTAT za područje čitave Europske unije (EU) i zemalja pristupnica, nužna je za učinkovito praćenje korištenja sredstava iz Strukturnih ...fondova EU. Iako se radi samo o statističkoj podjeli, dakle bez elemenata upravljačkog karaktera ili o podjeli neadministrativnog tipa, nedavna podjela RH na dvije statističke regije - Kontinentalna i Jadranska Hrvatska, uzburkala je širu javnost na području Slavonije i Baranje, odnosno na dijelu sadašnje Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske. Osnovni razlog toj podjeli je mogućnost povlačenja sredstava s manjim udjelom sufinanciranja, veći izbor razvojnih prioriteta i najizdašnija bespovratna sredstva Cilja 1. Konvergencije za čitavo područje RH i to do 2027.godine, kako tvrde izvori resornog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Međutim, povezivajući dvije velike regije Panonsku i Sjeverozapadnu u jednu - Kontinentalnu, otvorilo je niz pitanja u smislu financijske i administrativne učinkovitosti lokalne i regionalne samouprave u ovim dvjema, ni po čemu sličnim regijama koje čak nemaju niti isti start u utrci za što većim izvorom bespovratnih razvojnih sredstava koje nam obilato nudi nova Kohezijska politika EU za razdoblje 2014.-2020. Što u toj utrci čeka slavonske županije, opterećene nizom gospodarskih i socijalnih problema, za sada je velika nepoznanica.
Rad prikazuje i kritički ocjenjuje stanje regionalne i kohezijske politike u Hrvatskoj s naglaskom na nove javno-političke, zakonske i institucionalne okvire, u kontekstu općih upravnih reformi i ...procesa decentralizacije. Primjetna su dva usporedna razvojna procesa. Prvi je povezan s aktivnostima na pripremi javnopolitičkih, zakonskih i institucionalnih okvira za regionalnu politiku, dok se drugi odnosi na širi kontekst primjene IPA programa, kao i primjene ranijih instrumenata predpristupne pomoći Hrvatskoj, programa CARDS, PHARE i ISPA. Spomenuti procesi katkada teku usporedno, ali nisu povezani na odgovarajući način, što dovodi do, ili pak ima za posljedicu institucionalno usitnjavanje i slabu upravnu koordinaciju nekoliko središnjih upravnih tijela, koja su formalno nadležna za ova područja javnih politika. Razina angažiranosti regionalnih i lokalnih aktera te gospodarskih i socijalnih partnera također varira na oba područja. U radu se nastoje osnažiti argumenti u prilog povećanja
ukupnog institucionalnog kapaciteta radi bolje koordinacije i institucionalne preraspodjele u ta dva usko povezana područja. Koristi se studija slučaja, a obuhvaćeno je razdoblje razvoja hrvatske regionalne i kohezijske politike nakon 2005., kada su sačinjeni glavni javno-politički i pravni dokumenti i kada je razvijen institucionalni okvir.
PDF
