U ovome radu razmišlja se o govoru u djelatnostima odgoja i obrazovanja te o govornim sposobnostima potrebnima odgojitelju, učitelju i nastavniku za uspješno upućivanje djece i mladih ljudi u proces ...stjecanja znanja, ali i vrlina potrebnih za dobar život i suživot s drugima. Pritom se na odgojiteljev (učiteljev, nastavnikov) govor gleda kao na jedinstvo dviju njegovih nerazdvojnih sastavnica – komunikacijske i retoričke. Ističe se, danas često zanemarena, potreba njegovanja i retoričke sastavnice odgojiteljskoga govora, ne samo komunikacijske. U tom se kontekstu donose izabrani retorički naputci za govor u odgoju i obrazovanju, oprimjereni mislima rimskoga retoričara Kvintilijana te europskoga i hrvatskoga kršćanskoga humanista Marka Marulića.
This paper contemplates the language used in education as well as the linguistic skills that pre-school teachers and teachers need to master so that they may introduce children, pupils and students into the process of knowledge acquisition and, no less importantly, the acquisition of the virtues one needs to have in order to lead a good life and live harmoniously with the individuals in their environment. The language of the (pre-school) teacher is here viewed as consisting of two inseparable components – communicative and rhetorical. The focus is on the need to cherish not only the communicative component of the (pre-school) teacher’s language, but also the rhetorical one as the latter is often neglected in the present day and age. The rhetorical component of the (pre-school) teacher’s language is exceptionally important in the instructional language used by the pre-school teacher or teacher to communicate the taught material to the students as well as in the relational speech used by the (pre-school) teacher in child nurture; i.e. in mediating when working to solve children’s problems and conflicts, in creating positive relations between individuals in an educational establishment, in creating efficient relations with the parents of the children that are being cared for, etc. In the mentioned context this paper delivers good practice guidance for (pre-school) teachers related to the values good language used in education should have. The text is inspired by two canonical European masterpieces: the work of the Roman rhetorician Marcus Fabius Quintilianus Institutio oratoria (1st century) and the work of the European and Croatian Christian humanist Marko Marulić Institutione bene vivendi per exempla sanctorum (16th century). Many parts of the selected works are very much applicable in the education of young people today, even though centuries apart from the circumstances in which those works were created. It is shown that the fundamental values of the words a (pre-school) teacher uses when interacting with children have remained unchanged since two thousand years ago until the present day. The concept of education we have today, in which a young person acquires the knowledge they need for life as well as the virtues necessary for fruitful coexistence with the individuals in their environment, stems from classicism that has been merged with Christian values. This good language guidance exemplified by the ideas presented in the mentioned two works will contribute to the quality of the (pre-school) teacher’s language used in the education of children, but also to the speech children exchange between them and all of the speech used for communication in the educational establishment. This is due to the fact that the (pre-school) teacher provides a communicational role model used by the children to shape their own communication. Children form their vocabulary and language on the basis of the vocabulary and language the (pre-school) teacher uses. Therefore, it is crucial to repetitively point to the values of good language to be used in the education of young people.
Komunikološka prakseološka evaluacija medijskih sadržaja u hrvatskim tiskovinama (pisani vizualni novinski sadržaji) spram rada Vlade Republike Hrvatske i vladinih institucija, u ovom istraživanju, ...dala je
odgovor na pitanje jesu li hrvatski tiskovni mediji ogledalo stvarnih događanja ili su iskrivljena i preoblikovana stvarnost o Vladi RH. Osnovni cilj ove longitudinalne projektne istraživačke studije je saznati kako hrvatske tiskovine svojim (ne)kritičkim autorskim pisanim i
vizualnim sadržajima utječu na formiranje javnog mnijenja kod građana RH o radu i ugledu Vlade RH. Korištena je kvalitativna i kvantitativna paradigmatska ontološka, epistemiološka, aksiološka, retorička, statistička i empirijska istraživačka metodologija. Odabirom komunikološke prakseološke univerzalne istraživačke metode od pet evalvacijskih varijabli: (1) objektivnost, (2) primjerenost, (3) brzina
/ pravovremenost medijskih sadržaja, (4) atraktivnost i (5) društvena angažiranost, u evaluaciji hrvatskih tiskovina (novine i vizualna produkcija) analiziran je temeljni komunikološki model javnog komuniciranja „svi, sa svima, o svemu, potpuno, argumentirano i osobno odgovorno“ na svim razinama pisane i vizualne novinske produkcije u hrvatskim tiskovinama u istraživačkim vremenskim granicama od 3. siječnja do 3.veljače 2021.godine. Projektno istraživanje je longitudinalnog karaktera (istraživačka studija br.1.). U ovom istraživanju autori prezentiraju samo dio istraživačkih projektnih rezultata, koji se odnose na dobivene empirijske istraživačke rezultate,
koji se odnose na interpretacijsku komunikološku analizu objektivnosti,
primjerenosti, brzine (pravovremenosti), atraktivnosti, te društvene angažiranosti novinskih pisanih i vizualnih evaluacijskih medijskih sadržaja. Rezultati segmentirano prezentiranih empirijskih istraživanja su pokazali visoku korelacijsku zastupljenost novinskih pisanih vizualnih medijskih sadržaja na temu Vlade i premijera Vlade RH, te ukazuju na visoku ekstremnu zastupljenost, u pojedinačnim tiskovinama, s
iracionalnim negativnim novinskim pisanim i vizualnim objavama.
Communicological praxeological evaluation of media content in Croatian newspapers (written visual newspaper content) in relation to the work of the Government of the Republic of Croatia and government institutions, in this research, provided an answer to the question of whether Croatian print media are a mirror of real events or distorted and reshaped reality. The main goal of this longitudinal project research study is to find out how Croatian publications with their (non)critical authorial written and visual contents influence the formation of public opinion among the citizens of the Republic of Croatia about the work and reputation of the Government of the Republic of Croatia. Qualitative and quantitative paradigmatic ontological, epistemological, axiological, rhetorical, statistical and empirical research methodology were used. By choosing a communicological praxeological universal research method of five evaluation variables: (1) objectivity, (2) appropriateness, (3) speed/timeliness of media content, (4) attractiveness and (5) social engagement, in the evaluation of Croatian publications (newspapers and visual production) the basic communicative model of public communication "everyone, with everyone, about everything, fully, argumentatively and personally responsible" at all levels of written and visual newspaper production in Croatian newspapers in the research time limits from January 3rd to February 3rd, 2021 is analyzed. Project research has a longitudinal character (research study no. 1). In this research, the authors present only part of the research project results, which relate to the obtained empirical research results, which relate to the interpretive communication analysis of objectivity, appropriateness, speed (timeliness), attractiveness, and social engagement of newspaper content. The results of segmented empirical research showed a high correlation between newspaper written visual media content on the topic of the Government and the Prime Minister of the Republic of Croatia, and indicate a high extreme representation, in individual publications, with irrational negative newspaper written and visual content.
Vizualni elementi poruke ostvaruju svoju funkciju samo ako se poštuju kriteriji uspješnog grafičkog oblikovanja i komunikološke strukture čovjeka, koji u obzir uzimaju psihofiziološke osobine ...ljudskoga oka, osnovne zakonitosti percepcije i vanjske faktore (medij, mjesto izlaganja). U radu se obrađuje problematika uspješnog korištenja vizualnih elemenata kod vanjskog oglašavanja na primjeru promidžbenih jumbo-plakata hrvatskih političkih stranaka. Istraživanje je usmjereno propitivanje da li su političke stranke oblikovale svoje plakate u skladu sa profesionalnim kriterijima grafičkog dizajna. U radu se preispituje uspješnost oblikovanja ključnih vizualnih elemenata. Teorijska rasprava je provedena kroz formiranje i analizu strukture profesionalnih kriterija za korištenje vizualnih elemenata, te analizu njihove primjene na promidžbenim plakatima političkih stranaka.
Visual elements of the message are functional only if the criteria of graphic design and communicational structure are appreciated, which are taking psycho-physiological characteristic of the human eye into consideration, basic laws of perception and outside factors (media, place of the message). The paper is dealing with the problem of successful usage of visual elements in outdoor advertising on the example of billboards of croatian parliamentary parties in the time of the parliamentary elections. The research is aimed questioning are the political parties designed their billboards using professional standards of graphic design. The paper is exploring success in designing key visual elements. Theory discussion is conducted thru forming and analysis of the structure of professional criteria for the usage of visual elements and analysis of their application on billboards of parliamentary parties.
The paper is a result of a small-scale research conducted with 3 rd and 4 year students majoring in communications and journalism. The basic hypothesis of the paper is that the students’ background ...knowledge in their own subject matter may interplay with their acquisition of the specific scientifi c language genre. In other words, we wanted to see whether students with better understanding of topics in communications and journalism could more easily articulate their ideas within this fi eld in English, and if so, to which extent. Our focus was on brief report writings in English and the adjectives that the students used in order to generate more expressive messages. Namely, the theory of English for Specifi c Purposes points out the relevance of learner-oriented courses devised so as to meet the needs of the learners exclusively. On the other hand, we tested the students, who are not fully skilled in their own fi eld of study because they are in the process of learning. The results indicate that there are certain nuances in ESP outcome due either to poor or good knowledge within the scientifi c fi elds in question. We assume that this fact may help plan ESP courses because we not only take into account the learners’ needs but also their potential to adopt and articulate a certain language genre.
Rad daje pregled rezultatata istraživanja znanstvenog projekta "Hrvatska medijska komunikacija u konvergentnim medijskom okruženju: doprinos razvoju obrazovanja novinara i medijskih stručnjaka u ...Republici Hrvatskoj", koji se odnosi na longitudinalno istraživanje provedeno u Hrvatskoj od 20. siječnja 2006. do 20. prosinca 2012. , na reprezentativnom uzorku od 210 novinara i medijskih stručnjaka koji rade u programima obrazovanja novinara i medijskih stručnjaka na hrvatskim sveučilištima, fakultetima i specijaliziranim internim školama novinarstva. Rad nadalje ispituje stavove i mišljenja novinara i medijskih profesionalaca o njihovom znanju o modelima obrazovanja novinara u regiji, Europi i drugim zemljama s razvijenim novinarstvom i tradicionalnim medijima. Modeli obrazovanja novinara i medijskih profesionalaca ne mogu se usporediti s obrazovnim modelima u drugim zemljama s visoko razvijenom tradicijom u obrazovanju novinara i medijskih stručnjaka. Iako, dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne trendove koji se uvode u obrazovne programe
(teorije komunikacije, medijska komunikacija, odnosi s javnošću, medijska demokracija, sloboda medija, medijsko zakonodavstvo i medijska etika) i nove ICT tehnologije (novi mediji, Internet i društvene mreže) kao srž razvoja programa za obrazovanje novinara i medijskih stručnjaka u Hrvatskoj.
Letos marca je pri založbi Fakultete za družbene vede izšla Komunikološka hrestomatija 2, namenjeno! seznanitvi s temeljnimi komunikološkimi razpravami prve polovice 20. stoletja. Ob prevajanju za to ...delo se je porodila ideja o poenotenju slovenskih komunikoloških izrazov. Konec leta 1998 je bila zato v okviru Komunikološkega društva Slovenije ustanovljena Komunikološka terminološka sekcija. Njena prva naloga je, da ob prevajanju temeljne angleško pisane komunikološke literature, ki je študijsko gradivo za študente komunikologije, uskljajuje, tvori in predlaga slovensko strokovno izrazje za poimenovanje pojmovnega in predmetnega sveta vede, ki se ukvarja z raziskovanjem sporočanja.
Obavljanje policijske službe postavlja pred policijske službenike visoke zahtjeve zbog svakodnevno prisutnih stalnih izvora stresa (fizička ugroženost, smjenski ritam rada, socijalna obilježenost, ...odgovornost, nošenje oružja, posebne ovlasti i dr.), a to podrazumijeva i visoke zahtjeve na njihove rukovoditelje. Zbog hijerarhijske strukture i moći koje imaju, kao i zbog činjenice da svaki policijski službenik raspolaže oružjem, rukovoditelji imaju i viši stupanj odgovornosti jer, osim što odgovaraju za svoje postupke, odgovorni su i za postupke svojih podređenih, a to uključuje i odgovornost za njihovo zdravstveno stanje, socijalnu skrb, motivaciju, moral i disciplinu. Stoga je jedan od važnih čimbenika uspješnog rukovođenja dostatna i primjerena komunikacija s djelatnicima koja će osigurati informiranost i uključenost rukovoditelja u možebitne probleme te omogućiti njihovu prevenciju. ("Dobar menadžer predvidi problem, a loš se njime bavi.") U dosadašnjoj praksi uočeno je da se u nekim ustrojstvenim jedinicama kroz duže vremensko razdoblje zbog nedovoljne i neprimjerene komunikacije rukovoditelja sa svojim djelatnicima, a ponekad čak i zbog izbjegavanja razgovora s njima, javljaju i ponavljaju štetne posljedice kao što su: nezadovoljstvo djelatnika, smanjena motivacija za rad, učestala bolovanja i kršenje radne discipline. Dugoročno izostanak kvalitetne komunikacije dovodi do poremećaja međuljudskih odnosa i loše radne atmosfere, u kojoj je neminovna smanjena ili nedovoljna učinkovitost u radu. Rukovoditelj ne može izbjeći odgovornost i za neuspjeh i za uspjeh svoje ustrojstvene jedinice – uspješne od neuspješnih rukovoditelja u najvećoj mjeri razlikuje vještina ophođenja s ljudima. Stoga je upravo edukacija i stručno usavršavanje rukovoditelja ključno za razvoj i unaprjeđenje komunikacijskih vještina.
Svako društvo i svako komunikativno vrijeme ima svoj poseban kreativni umjetnički diskurs, na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne medijske komunikacije, koji afirmira novi javni ...komunikativni kreativni umjetnički medijski diskurs. Opća je ocjena svih promišljanja i javnih nastupa uglednih komunikologa da se u prvim desetljećima 21.stoljeća stvara nova znanstvena, tehnološka i kreativna umjetnička diskurzivna komunikativna paradigma koja će predstavljati novu okosnicu razvoja inkluzivnog informacijskog društva u cjelini.
PDF
