U radu se, na temelju korpusa ekscerpiranog iz rječnika Opis i rječnik đurđevečkoga govora autora Jele Maresić i Vladimira Miholeka (2011), pomoću semantičko-konceptualnog pristupa analiziraju ...frazemi koji su grupirani u nekoliko koncepata: frazemi koji se odnose na čovjekov odnos prema jelu i piću (kojima je značenje frazema definirano glagolima jesti i piti), frazemi koji se odnose na čovjekovo stanje (kojima je značenje frazema definirano pridjevima pijan, žedan, gladan i sit) i frazemi koji se odnose na čovjekovu vanjštinu (kojima je značenje frazema definirano pridjevima mršav i debeo). Slijedeći postavke kognitivne semantike, nastojala se utvrditi motivacija frazema i sveza s frazemskim značenjem.
Konceptualna jurisprudencija Himma, Kenneth Einar
Revus: Journal for constitutional theory and philosophy of law,
2015
26
Journal Article
Open access
This essay attempts to provide an accessible introduction to the topic area of conceptual analysis of legal concepts (or “conceptual jurisprudence”) and its methodology. I attempt to explain, at a ...fairly foundational level, what conceptual analysis is, how it is done (i.e. its appropriate methodology) and why it is important in theorizing about the law. I also attempt to explain how conceptual analysis is related to other areas in philosophy, such as metaphysics and epistemology. Next, I explain the enterprise of conceptual jurisprudence, as concerned to provide an account of those properties that (1) distinguish things that are law from things that are not law which (2) constitute the former things as law, illustrating this explanation with what I hope are intuitive examples. Three different methodological approaches are also explained and evaluated. Finally, the practical importance of conceptual jurisprudence is discussed.
U ovom radu nastojim da čitaoce uvedem u problemsku oblast konceptualne analize pravnih pojmova (ili „konceptualne jurisprudencije“) i njene metodologije. Pokušavam da, na prilično bazičnom nivou, objasnim šta je konceptualna analiza, na koji način se ona obavlja (to jest, njenu odgovarajuću metodologiju) i zašto je ona važna za teoriju prava. Takođe nastojim i da objasnim na koji način je konceptualna analiza povezana sa drugim oblastima filozofije, kao što su metafizika i epistemologija. Zatim, objašnjavam poduhvat u koji se konceptualna jurisprudencija upušta – da opiše ona svojstva po kojima se (1) stvari koje jesu pravo razlikuju od stvari koje nisu pravo, koja svojstva (2) prvopomenute stvari čine pravom. Pritom sam to objašnjenje ilustrovao, nadam se, jasnim primerima. Takođe sam dao objašnjenje i procenu tri različita metodološka pristupa. Na kraju sam razmotrio praktički značaj konceptualne jurisprudencije. | Ovaj je prijevod izvorno objavljen u knjizi Bojan Spaić i Damir Banović (ur.), Problemi savremene pravne i političke filozofije (Šahinpašić: Sarajevo 2016).
Samoubojstvo je fenomen koji se istražuje brojnim metodama već dugi niz godina kako bi se što jasnije istražili razlozi u podlozi tog čina. Najnovija istraživanja fokusiraju se na proučavanje ...oproštajnih pisama koja su pojedinci ostavili prije svoje smrti. Istraživanje oproštajnih pisama vršilo se različitim metodama, a najnovija metoda bavi se teoretsko-konceptualnom analizom kojom se u oproštajnim pismima pokušavaju pronaći i identificirati najvažnije teorije samoubojstva. Osim glavnih motiva u podlozi suicidalnog ponašanja, ovom se metodom nastoje otkriti i razlike između osoba koje su počinile samoubojstvo s obzirom na dob i spol, kao i razlike između pojedinaca koji su pokušali počiniti samoubojstvo i onih koji su u svojoj namjeri uspjeli. Također je vrlo interesantna mogućnost generalizacije dobivenih rezultata i način praktične primjene rezultata s ciljem poboljšanja prevencije suicidalnog ponašanja.
Klasična definicija igre i sporta Bernarda Suitsa uzima se kao značajno filozofsko postignuće. Po pitanju njegova definicijskog rada, slažem se s takvim hvalećim pogledom. No u ovom eseju upozoravam ...na rastuću tendenciju u literaturi iz filozofije sporta da se Suitsove definicije ovih ključnih koncepcija površno uzimaju i kao metafizičko postignuće, kao otkriće prave biti igre i sporta. Svoju kritičku pozornost usmjeravam na nedavni primjer takvih metafizičkih pretjerivanja, na razmatranje igre Colina McGinna u njegovu djelu Truth by Analysis: Games, Names, and Philosophy. Argumentiram da je McGinnova metafizička interpretacija Suitsove konceptualne analize igre i sporta nevaljala i ispitujem negativne normativne posljedice interpretiranja Suitsa na taj način.
Tehnofobija je iracionalan strah od utjecaja tehnologije ili tehnoloških artefakata. Filozofski interes za tehnofobiju leži u tri sfere: spoznajnoj, egzistencijalnoj i filozofsko-antropološkoj. U ...posljednjih pet desetljeća računala su uvelike promijenila i filozofiju. Autori polaze u ocrtavanju problema tehnofobije u filozofiji od pojave tehnofobijskih komentara sa svakim skokom naprijed u sredstvima komunikacije. Sljedeće područje analize je spekulativna fikcija. Utvrdivši značaj spekulativne fikcije za filozofiju, nudi se pregled tehnofobijskih teza u nekim antologijskim djelima spekulativne fikcije.
Ova filozofska analiza psihoterapijskih pristupa temelji se na tezi o znanstvenolikosti životne filozofije. Filozofija života je koncept koji je prisutan u svakoj važnijoj psihoterapiji, bilo na ...jasan bilo na implicitan način.
Rabili smo nekoliko načina istraživanja filozofske pozadine psihoterapija: povijesnu i konceptualnu analizu, dvofaktorski model ontološko-epistemološkog prostora, socijalne mreže i filozofske škole i njihov utjecaj na povijest psihologije, te neke specifične probleme iz područja filozofije znanosti.
U završnom odjeljku smo analizirali pokret filozofskog savjetovanja. Istražili smo njegove značajke, te poveznice s psihoterapijom.
Članak istražuje jezične i epistemološke pretpostavke teze irskog klasičnog filologa W. B. Stanforda (1936.) da je retoričar Hermogen iz Tarsa u svojoj definiciji metafore – za razliku od ...Aristotelovog »puko jezičnog« opisa – dao radikalno novu, dinamičnu koncepciju metaforičkog govora, zasnovanu na referenciji, koju je nazvao tropé. Za Stanforda je to bila povijesna prefiguracija njegovog vlastitog »stereoskopskog« shvaćanja metafore koje je kasnije, s Maxom Blackom i Paulom Ricoeurom u 60-im i 70-im godinama 20. st. inspirirala tzv. interakcionistički pogled na metaforu u raznim područjima filozofije jezika i znanosti te lingvistike. U članku se Hermogenova ideja metafore kao »zajedničkog« imena za različite stvari stavlja u odnos s trostrukom (lingvističkom, logičkom i epistemološkom) analizom teorije prijenosa kod Aristotela; kroz kraće rubne primjedbe ili opsežnije komentare članak ukazuje na sistematske veze između dviju antičkih teorija i suvremenih rasprava o metafori. U konačnici ispostavlja se da je navodno interakcionističko objašnjenje metafore kod Hermogena prije u kontinuitetu nego u sukobu s Aristotelovom analizom, koja sâma nije manje konceptualna nego što je jezična. Usto, oba razumijevanja metafore pozivaju jasno na daljnje analize na složenijoj sistematičkoj razini, koju suvremeni teoretičari jedva da priznaju i kod Hermogena i kod Aristotela.
Na frazeološkome fondu mjesnoga govora Vrbovskoga, prikupljenom u terenskim istraživanjima, provodi se semantička analiza frazema i analiza jezične konvergencije. Frazemi se semantički analiziraju s ...obzirom na monosemiju, polisemiju, homonimiju, sinonimiju i antonimiju, te se također provodi konceptualna analiza frazema, utemeljena na spoznajama iz kognitivne semantike, koja rezultira grupiranjem frazema s obzirom na tzv. koncepte. Budući da je istraživanje provedeno na dijalektnome korpusu, u radu se navodi i pregled osnovnih značajki suvremenoga stanja u mjesnome govoru Vrbovskoga. Radu je dodan rječnik frazema toga mjesnoga govora.
Koncept europske suverenosti u središtu je pozornosti od govora Emmanuela Macrona na Sorboni 2017. Naše multidisciplinarno istraživanje daje kronološki pregled napora da se uspostave strateška ...autonomija i suverenost EU-a. Konceptualna analiza ispituje vezu između suverenosti i autonomije i njihov sadržaj u političkom diskursu. Konačno, dva se koncepta smješta u shemu praktičnog razmišljanja kako bi se istražila ocrtana vizija budućnosti. Analiza diskursa strateških dokumenata vezanih uz autonomiju i suverenost EU-a od 1998. do 2023., nakon Strateškog kompasa i ruske invazije na Ukrajinu, otkrila je razliku između strateške autonomije i suverenosti te evoluciju ideje europske obrane kao srži suverenosti. Naglašavaju se pokušaji da se ti koncepti i s njima povezani postupci EU-a učine prihvatljivima.
PDF
