Z jezikom nismo vedno zmožni neposredno ubesediti vsega, kar mislimo, zato za razlago pojavnosti uporabljamo različne jezikovno-kognitivne postopke, med drugim metafore in metonimije. Prepoznavanje ...vrednosti in razširjenosti metaforičnih in metonimičnih izrazov v jeziku je v zadnjih dvajsetih letih vodilo k povečanemu zanimanju za sistematično identifikacijo in luščenje tovrstnih figurativnih izrazov v korpusih posameznih jezikov. Izraze, pri katerih potekajo konceptualne preslikave, ki sodelujejo pri metaforičnih in metonimičnih procesih, je namreč težko izluščiti iz korpusa, ki niso posebej označeni za namene raziskovanja figurativnega jezika. V članku opredelim razumevanje konceptualne metafore in konceptualne metonimije, predstavim najpogostejše metode luščenja metaforičnih in metonimičnih izrazov iz jezikovnih korpusov ter na primeru korpusa g-KOMET, ki je ročno označen za metaforične izraze in metonimične prenose, ponazarjam poskus sistematizacije nekaterih najbolj prisotnih metonimičnih prenosov v slovenskem govorjenem jeziku.
U istraživanjima kolokacija objavljenima na engleskome jeziku susreće se, iako rijetko, uporaba pojma „metaforičke kolokacije“. Zanimljivo je primijetiti da se rijetko ako uopće metaforičke ...kolokacije u tim radovima definiraju, što upućuje na to da znanstvenici pojam smatraju značenjski transparentnim odnosno samoobjašnjivim. No, s obzirom na to da su metaforičke kolokacije zanimljivo polje istraživanja koje tek treba privući pažnju šire akademske zajednice, cilj je ovoga rada analizirati trenutno poimanje metaforičke kolokacije pregledom teorijskih radova i istraživanja na engleskome jeziku kao jeziku znanosti. Stoga su pregledane publikacije na engleskome, ali i njemačkome, jeziku kako bi se pronašle definicije metaforičke kolokacije te su
pregledana istraživanja na engleskome jeziku koja se bave takvim kolokacijama ili koja ih spominju. U pogledu teorijskih razmatranja, pronađeno je da metaforička kolokacija doista jest definirana, no kad su u pitanju istraživanja, u njima se autori rijetko referiraju na definiciju. Predlaže se da se radi transparentnosti u istraživanju metaforičkih kolokacija na engleskome jeziku znanstvenici referiraju na definiciju metaforičke kolokacije kako bi se povećalo razumijevanje toga jezičnog fenomena u akademskoj zajednici i šire. To je posebice važno jer se metaforičke kolokacije nalaze na razmeđu dviju složenih jezičnih pojava: metafora i kolokacija.
Suvremena hrvatska psihološka drama, Gavranova Nora danas (2005.), analizirat će se iz književnoteorijskog emocionološkog aspekta. S obzirom da do sada u hrvatskoj znanosti o književnosti ne postoji ...pisani trag o znanstvenom radu iz područja književne emocionologije (suvremena književnoteorijska disciplina) u istraživanju hrvatske književnosti moderne i postmoderne, ovaj rad smatra se književnoznanstvenim emocionološkim prvijencem toga razdoblja. Uvodno će se prikazati teorijski okvir emocionologije s naglaskom na hrvatsku književnu znanost (godine 2012. tiskan je prvi hrvatski emocijski zbornik Poj željno). Veza između emocija i književnosti je imanentna (Brković, 2015.), a znanstveni interes rada usmjeren je na istraživanje funkcionalnosti (za)dane emocionalne kategorije dramskih likova u dramskome tekstu, u oblikovanju socijalne relacije, konkretno rodnih odnosa i literarne manifestacije emocija. Cilj je prikazati ulogu karakterističnih emocija (ljutnje, straha, tuge, radosti) u izgradnji identiteta dramskih likova Nore i Tonija (antilutke i lutka), a posebno s obzirom na rodnu stereotipizaciju. Metodologija je usmjerena na dramsku narativnu strukturu s integracijom metodoloških okvira afektivne naratologije i teorija konceptualne metafore. Analizirajući emocije kao ekspresiju osjećaja u književnom tekstu (Brković, 2015.), strategije reprezentacija emocija te recepciju emocija u suvremenoj hrvatskog drami, istražuju se suvremene koncepcije teorije književnosti ‒ emocionologije, uz doticaj kognitivne psihologije te neurobioloških i filozofskih teorija o emocijama. Novoosmišljenim pojmom emocijska metamorfoza u ovome radu želi se dati doprinos terminologiji emocionologije, koja je još uvijek neusuglašena i u razvitku (Robinson 2004, Keen 2011). Novim, emocijskim čitanjem književnog teksta sugerira se i ključ razumijevanja temeljnih odnosa (dramske) naracije, a unutar poetike suvremene (dramske) književnosti.
Gavran's Nora danas (2005), a contemporary Croatian psychological drama, is analysed from a literary-theoretical emotional point of view. Considering that this is the first scientific work of its kind about either world or Croatian modern and/or contemporary literature that deals with emotional studies as a contemporary literary discipline, a theoretical framework of emotional studies will be presented with an emphasis on Croatian literary science (the first Croatian emotional collection Poj željno was published in 2012). The connection between emotions and literature is immanent (Brković, 2015), and this paper focuses on researching the functionality of the (given) emotional category of the protagonist of a dramatic text in shaping social relations, specifically gender relations and literary manifestations of emotions. The aim is to show the role of typical emotions (anger, fear, sadness, joy) in building the identity of the dramatic protagonists Nora and Tony (anti-puppet and puppet), especially with respect to gender stereotyping. The methodology focuses on the dramatic narrative structure by integrating the methodological frameworks of affective narratology and the theory of conceptual metaphor. By analysing emotions as an expression
of feelings in a literary text (Brković, 2015), strategies of emotion representations and reception of emotions in contemporary Croatian drama, we explore contemporary concepts of literary theory - emotional studies, also touching upon cognitive psychology and neurobiological and philosophical theories of emotions. The newly conceived notion of emotional reversal in this paper seeks to contribute to the terminology of
emotionalism, which is still inconsistent as it is still being developed (Robinson 2004, Keen 2011). A new, emotional reading of a literary text also suggests the key to understanding the fundamental relations of (dramatic) narration within the poetics of contemporary (dramatic) literature.
Kako je bol fenomenološki dostupna tek nositelju iskustva, što predstavlja prepreku objektivne kategorizacije u jezičnome mediju, želeći je učiniti dostupnom za sugovornika, pacijenti opisuju bol ...detaljnim i elaboriranim metaforičkim scenarijima, najčešće onima koji se odnose na neki oblik oštećivanja tijela – osiguravajući takvim utjelovljenim metonimijskim i metaforičkim profiliranjima adekvatnu imaginativnu simulaciju subjektivna iskustva za primatelja, neophodnu za razvijanje empatije. Rad donosi pregled filozofijskih razmišljanja o fenomenologiji boli, kao i pregled suvremenih neuroznanstvenih istraživanja o snažnoj biološki utemeljenoj društvenoj dimenziji boli, a onda i rezultate kognitivno-lingvističke analize vokabulara boli na korpusima pridjevskih deskriptora iz upitnika za procjenu boli McGill, te autentičnih dijaloga između liječnika i pacijenta.
Since pain, as a phenomenon, is accessible only to the person who experiences it (which represents an obstacle to the objective categorization in the linguistic medium), when patients want to make it available to their interlocutors, they describe it with very detailed and elaborate metaphorical scenarios, most often those relating to a form of body damage. Using such embodied metonymic and metaphorical definitions, they provide an adequate imaginative simulation of their subjective experience for their recipients. The paper presents an overview of philosophical insights on the phenomenology of pain as well as a review of contemporary neuroscience research on a social dimension of pain, but also the results of cognitive linguistic analysis of pain vocabulary based on descriptors from the McGill Questionnaire as well as on the corpus of authentic doctor-patient dialogues.
U pokušaju dobivanja uvida u to kako je »sreća« konceptualizirana u kineskoj tradiciji, ova studija koristi alate kognitivne lingvistike i poetike pri istraživanju poezije ci (詞) pjesnika Yan Shua 晏殊 ...(991. – 1055.), uspješnog političara i umjetnika te jednog od reprezentativnih pjesnika pjesničkog oblika ci iz vremena vladavine Sjevernog Songa (960. – 1127.), dinastije čija je vladavina bila obilježena relativno mirnim razdobljem punim obilja i hedonističkim načinom života. Od njegovih 139 sačuvanih pjesama u ovom istraživanju odabrano je 13 pjesama koje kroz neke pozitivne emocije izražavaju izričito sretno stanje uma. Analizom tradicionalnih slika (yixiang 意象) u tim se pjesmama pokušavaju preispitivati konceptualne metafore vezane uz »sreću« s kojom je pjesnik živio, te scenariji koji su osnove tih metafora. Rezultati otkrivaju neke kulturne i konceptualne obrasce sinkronizirane s dotičnom erom, ali i neke osobne karakteristike pjesnika.
In the attempt to get an insight into how “happiness” is conceptualized in Chinese tradition, this case study adopts tools of cognitive linguistics and poetics and investigates ci (詞) poetry of Yan Shu 晏殊 (991–1055), a successful politician and artist who is one of the most representative poets of the genre from the Northern Song dynasty (960–1127), a relatively peaceful and abundant era in Chinese history, known for its hedonistic psychology. From his remaining 139 poems, the study selected 13 of the poems that explicitly express a happy state of mind or some positive emotions, and through analysis of the traditional images (yixiang 意象) in these poems attempts to extract the conceptual metaphors regarding “happiness” the poet lived by and the scenarios underlying the metaphors. The results reveal some cultural conceptual patterns in sync with the era in question but also some personal characteristics of the poet.
Metaforički princip preslikavanja konkretnih značenja u domenu apstraktnoga iskustva opisali su u temeljnoj studiji kognitivizma Metaphors we live by G. Lakoff i M. Johnson 1980. godine, koja nakon ...tri i pol desetljeća konačno dobiva i hrvatski prijevod – Metafore koje život znače – iz pera stilističarke Anere Ryznar. Lakoff i Johnson napuštaju tradicionalni stav o metafori kao (isključivo) jezičnoj figuri, pozicionirajući je u središte proučavanja te dajući joj ključnu ulogu u povezivanju uma (spoznaje) s tjelesnim (perceptivnim) momentima.
U članku se na primjeru kornatskoga toponima Lõnča pokušava dokazati postojanje i produktivnost „specifičnoga toponimijskog” tvorbenog sufiksa -ča, posvjedočenoga na cijelome nizu primjera iz (između ...ostaloga i) istočnojadranske toponimije. Jedna je od kolateralnih „posljedica” fonološke, tvorbene i semantičke analize kojom se pokušava argumentirati spomenuti zaključak i nova predložena etimologija toponima.
Životinje u rječniku Matijević, Maja
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2021, Volume:
47, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U ovome radu analiziraju se prenesena značenja ostvarena u okviru konceptualne metafore ČOVJEK JE ŽIVOTINJA u hrvatskome jeziku te obrada tih značenja u hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Metafora ...ČOVJEK JE ŽIVOTINJA najčešće se ostvaruje u pogrdnome značenju (riječima poput
krava
,
konj
,
koza
,
majmun
), no nerijetko i odmilja (npr. u
janje
,
mišić
,
pile
). Analizirana su ostvarenja te metafore u hrvatskome jeziku te je na primjerima iz odabranih općih jednojezičnih rječnika analizirana zastupljenost i usustavljenost tih značenja u rječničkoj obradi. Prikazana su i nezastupljena značenja i značenjski odnosi među njima te su odabrane riječi leksikografski obrađene, pa mogu poslužiti kao model obrade u rječniku.
This paper analyses transferred meanings that are established within the conceptual metaphor HUMAN IS ANIMAL in the Croatian language, and looks at the way these meanings are represented and defined in Croatian monolingual dictionaries. The metaphor HUMAN IS ANIMAL is most often manifested in negative or derogative meanings, as in lexemes such as
krava
(‘cow’),
konj
(‘horse’),
koza
(‘goat’),
majmun
(‘monkey’ or ‘ape’). However, it also regularly occurs in a positive context as a term of endearment, e.g. in
janje
(‘lamb’),
mišić
(‘little mouse’) and
pile
(‘chick’). This paper also examines the realizations of the metaphor in actual use, scrutinising the lexicographical representation and systematisation of its meanings. This is done by looking at specific examples from a select number of monolingual Croatian dictionaries. The unlisted, but nevertheless existing meanings are also included, with examples of semantic relations between these lexemes. In addition, certain lexemes are presented as finished dictionary entries, which could therefore serve as models of lexicographic work for future monolingual dictionaries of Croatian.
This paper deals with semantics of Pelegrin, a narrative poem written in the 16th century by Mavro Vetranović. The author categorises and interprets, from a cognitive point of view, literal and ...metaphorical expressions that are focusing on the mind, primarily the expressions of the concepts of consciousness, thoughts, and ants. The conceptual content, the embodiment and the cultural frames of the studied examples are considered. By analysing the conceptual content and emphasizing the universal grounding of metaphorical expressions, the focus from the interliterary influences is shifted to the images of unconsciousness as essential properties of the meanings produced in the poem.
PDF
