Rad prikazuje rezultate istraživanja, provedenoga krajem 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1.002 odraslih ispitanika hrvatske nacionalnosti u Federaciji BiH. Na osnovu odgovora, prikupljenih ...Upitnikom, ispitano je kako njihov odnos prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda korelira s nekim individualnim značajkama i društveno-političkim stavovima. Pokazala se izrazito velika etnička udaljenost – nešto veća prema Bošnjacima nego Srbima. Kao što se očekivalo, prihvaćanje suživota negativno je povezano s etnocentričnošću ispitanika, njihovim nacionalnim identitetom, religioznošću i autoritarnim stavovima, dok je pozitivno povezano s procjenama važnosti daljnjeg ostvarivanja demokracije u zemlji, obrazovanjem ispitanika i veličinom mjesta prebivanja. Mjere etničkog odnosa slabo su povezane s individualnim ratnim iskustvom, ali iznenađuje da je više pozitivnih nego negativnih korelacija. Opraštanje “onima koji su zlostavljali i ubijali Hrvate” više podržavaju žene, religiozniji (slaba povezanost) i manje etnocentrični ispitanici, zadovoljniji općim stanjem u zemlji i koji se manje slažu s tim da su za napredak zemlje važni neki aspekti demokracije te da kršćani i muslimani vjeruju u istoga Boga. Odnos prema suživotu, kod ispitanika, nije u skladu sa stavom o oprostu.
Problem vrijednosti u ovom se radu razmatra kroz različite oblike, načine i moduse povijesnog vrednovanja na polju vizualne umjetnosti, s pretpostavkom da su svi tipovi preferencija prema određenome ...umjetničkom djelu ili djelima, u odnosu na druga u srodnoj skupini, specifični postupci vrednovanja. Najčešći među njima su procjenjivanje umjetnine, atribucija, institucionalizacija, određivanje prioriteta u izložbenoj djelatnosti, zaštiti, otkupu ili restauraciji. Kao takvi praktičan su odraz sustava označavanja i stvaranja hijerarhija te su odraz normativno definiranih dispozicija ili vrijednosno relativiziranih koncepata. Kroz povijesni pregled kulturnih paradigmi, posebno onih što su jasno razlučive na povijesnoumjetničkoj matrici velikih stilskih razdoblja, ekstrahiraju se njima svojstvena obilježja vrijednosti. Formalne značajke umjetničkih djela, pokazuje se, najbolje svjedoče ishodišta preferencija ili institucionalizirane kriterije naručitelja, a potom i suprotstavljene im vrijednosne kriterije umjetnika ili kritičara – posrednika od kasnog XVIII. st. nadalje. S periodom ranog romantizma markirana je granica između tradicionalnih i modernih obrazaca vrednovanja, odnosno artikulirana je ideja vrijednosnog pluralizma usko povezana s promjenom shvaćanja prirode vizualnog medija. U zaključku se pokazuje kako su suvremeni konflikti vrednovanja u velikoj mjeri posljedica ireverzibilnog i entropijskog stanja kulture u XXI. stoljeću te da smo upućeni na reviziju, ne toliko do sada prihvaćenih i standardiziranih vrijednosti, koliko poznatih nam sustava vrednovanja i, posljedično tomu, vrijednosnih opisa umjetnosti.
Globalizacijski procesi uvjetuju nacionalne ekološke politike kao sastavnice održivog razvoja. To je posebno važno za tranzicijske zemlje kao što je Hrvatska. Jedan od temeljnih dokumenata nacionalne ...ekološke politike je Strategija zaštite okoliša.
Članak govori o pretpostavkama izrade Strategije zaštite okoliša, aktivnostima u nacionalnom planiranju razvoja i zaštite okoliša te nekim pitanjima za raspravu. Postoje vanjske i unutarnje pretpostavke s kojima se mora računati (primjerice, povezanost Hrvatske sa svijetom, međunarodni ekološki režimi, nacionalna Strategija održivog razvoja, model strateškog planiranja itd.).
Planiranju okoliša treba planski pristupiti: odrediti ključne probleme, prioritete i aktere. Strategiju zaštite okoliša i Nacionalni provedbeni plan kao političke dokumene treba prihvatiti konsenzusom (parlamentarnih stranaka, privatnog sektora i civilnog društva).
Koncept od kojega treba poći je odnos između tri strukture: zaštite ekosfere, stabilnog gospodarskog razvoja i pravedne raspodjele životnih šansi. Svaku je potrebno konkretizirati. U primjeni načela održivosti autor se zalaže za kombinaciju jake (strong) i slabe (weak) održivosti.
Članak je prikaz dijela rezultata istraživanja „Imigranti i integracija u uvjetima složenih etničkih odnosa - Primjer Hrvata u Beču“ za Austrijsko savezno ministarstvo znanosti i istraživanja, a u ...sklopu programa „Austrija bez granica“. Istraživanje je ispitalo specifičnosti integracije hrvatskih imigranata u Beču te je na njihovu primjeni pokušalo pokazati kako je dosadašnja isključiva koncentracija na ponašanje imigranta kao pojedinca te na položaj imigrantske obitelji pri istraživanju integracije imigranata neprimjerena uvjetima etniziranja imigrantskih zajednica i primajučeg društva u cjelini. Slučaj Hrvata u Beču odličan je primjer strukturne kompleksnosti odnosa koje razvijaju imigranti, a koji se moraju uzeti u obzir pri istraživanju integracije kao smanjenja individualne i kolektivne udaljenosti imigranata od resursa, uloga i vrijednosti primajučeg društva. Hrvatski imigranti tako razvijaju odnose s Gradišćanskim Hrvatima u Beču, dobro integriranom i priznatom austrijskom manjinom, ali se nalaze u situaciji koja ponekad omogućuje konflikt sa srpskom i bošnjačkom imigrantskom zajednicom. Uz to je društvo emigracije geografski dovoljno blizu da znatno utječe na planove i etničke definicije socijalnog realiteta aktivnih članova hrvatske imigrantske zajednice. Istraživanje je strateški koristilo tzv. kvalitativne metode (intervjuiranje najaktivnijih članova hrvatske imigrantske zajednice, promatranje sa sudjelovanjem, uz triangulaciju podataka s obzirom na vrijeme, prostor i aktere) te je poopćivost pokušalo poduprijeti postojećom statistikom.
Pošto obrazlaže pojam multikulturalizma, autor raspravlja o društvenim pojavama koje u suvremenom društvu otežavaju njegov stvarni razvoj, tako da se multikulturalizam pojavljuje samo u početnim ...pojavnim oblicima. Problemi višejezičnosti predstavljeni su zajedno s istovremenim, tekućim socijalizacijskim procesima u različitim kulturama. Među temeljnim društvenim procesima koji djeluju na multikulturalizam autor analizira procese adaptacije, akulturacije i integrativnih konflikata. Na razvoj spomenutih procesa, na njihovu međusobnu povezanost, utječe prije svega limitiranje pojave etničke stratifikacije.
Društvena istraživanja sukoba oko biološke raznolikosti ni izdaleka nisu dostigla opseg i dubinu bavljenja drugim globalnim ekološkim problemima, u prvom redu klimatskim promjenama. Osim fatalnoga ...sužavanja problema na »izumiranje vrsta«, tome je tako, između ostaloga, i zbog složenosti problematike. Naime, u ovom području odvajanje ekološke tematike od društvenih problema i sukoba oko društvene raspodjele još je manje moguće nego u drugim područjima, i to stoga što se ovdje ekološki problemi u užem smislu isprepliću s pitanjima raspodjela i korištenja prirodnih, u prvom redu genetskih resursa. U radu se najprije ocrtavaju pristupi bioškoj raznolikosti u sklopu društvenih znanosti. U drugom dijelu daje se pregled različitih aspekata sukoba, koji su međusobno kompleksno povezani. Oni se ne odnose samo na odnos Sjevera i Juga, nego i na sukobe unutar Sjevera i unutar Juga, između nacionalnih vlada i različitih skupina onih koji su pogođeni tim sukobima ili pak između lokalnih problemskih težišta i globalnih regulativnih razina.
U članku se iznose rezultati empirijskog istraživanja, provedenog 1992. godine na uzorku od 547 studenata Riječkog i Zagrebačkog sveučilišta, o percepciji načina rješavanja zaštite okoline. ...Istraživana je percepcija aktera, uvjeta i instrumenata u zaštiti okoline.
Istraživanje je provedeno anketom. Instrument se sastojao od 14 tvrdnji kojima je bila pridružena skala Likertova tipa.
Ispitanici smatraju da se u rješavanju problema zaštite okoline ekološka politika mora najviše oslanjati na razvijenu svijest građana, da zagađivači moraju snositi troškove zaštite (posljedica) i da se u zakonu odrede najstrože kazne za zagađivače. Najmanje su prihvatljive tvrdnje da je zaštita problem države i da se rješava političkim sredstvima.
Faktorska analiza pod komponentnim modelom utvrdila je postojanje dvaju interpretabilnih faktora koji objašnjavaju 40% ukupne varijance: »preventivno-sankcijska politika visokih zahtjeva« i »političko odlučivanje u uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja«.
U usporedbi s ranijim istraživanjem (1988. godine) razmišljanje studenata nije se promijenilo. To znači da postoje neki trajniji kriteriji procjenjivanja uloge aktera, uvjeta i instrumenata u zaštiti okoline.
Les conflits d’aménagement et de nature sont-ils le vecteur d’une recomposition du lien politique, ce lien social caractéristique de l’Etat-nation? Cinq conflits d’aménagement, tous situés en ...Camargue et dans les années 1990, donnent à voir l’action publique comme espace de rencontre entre l’État et des communautés de citoyens. L’auteur analyse et confronte plusieurs dynamiques: celle des associations (prendre la parole), celle des procédures de concertation (donner la parole). Leur confrontation et leur dialogue font se croiser le local, le particulier d’un côté, le général et le global d’un autre côté, dans une troisième dynamique (construire l’acceptable). L’environnementalisme – cette implication explicite d’êtres non-humains dans les affaires humaines – met ainsi à l’épreuve la relation de la communauté des citoyens et son gardien, l’État. Au-delà de l’opposition entre localisme et globalisme, dans leur opposition même, émerge la figure du citoyen localisé, tandis que l’État se profile comme protecteur de la diversité nationale. Cette citoyenneté localisée court toutefois deux risques: celui du particularisme normalisé et la tentation xénophobe.
Les régulateurs sont souvent recrutés par les entreprises qu’ils régulaient. Ce phénomène baptisé « revolving door » induirait, selon la littérature, un risque de conflit d’intérêt, voire de ...capture du régulateur. L’article examine si ce phénomène de revolving door existe dans les banques centrales. Les carrières des banquiers centraux à leurs entrées et sorties de la banque centrale sont étudiées afin d’établir un état des lieux. La base de données construite montre que le phénomène est significatif, notamment à la sortie de la banque centrale. Les résultats permettent d’établir un schéma type de revolving door dans lequel l’entrée dans la banque centrale fait suite à une carrière dans le secteur bancaire, et une sortie de la banque centrale est suivie d’un recrutement par un gestionnaire d’actifs sur un poste managérial après un délai médian d’environ un an. Un allongement du délai de carence à deux ans permettrait de limiter ce phénomène de revolving door . Classification JEL : E58, G01, G18, J62.
