The paper aims to contribute to the discussion on the catalytic role of SMEs in generating innovation as a basis for a competitive economy. It focuses on six European countries, representing both ...established and transitional settings (United Kingdom, Cyprus, Spain, Italy, Greece and Lithuania). The statistical methods used included ANCOVA, multiple regression analysis and chi-square tests. The factors explaining the innovation levels were provided. Innovation and corporate culture indices were created and found to be correlated. Four variables were shown to explain innovation management in the six countries: corporate culture, formal processes/innovation department, company size and review of products. The respective SME perceptions, key factors and levels of innovation management were thus differentiated for the six countries. This comprehensive differentiated approach is an innovative contribution to the field.
The paper aims to contribute to the discussion on the catalytic role of SMEs in generating innovation as a basis for a competitive economy. It focuses on six European countries, representing both ...established and transitional settings (United Kingdom, Cyprus, Spain, Italy, Greece and Lithuania). The statistical methods used included ANCOVA, multiple regression analysis and chi-square tests. The factors explaining the innovation levels were provided. Innovation and corporate culture indices were created and found to be correlated. Four variables were shown to explain innovation management in the six countries: corporate culture, formal processes/innovation department, company size and review of products. The respective SME perceptions, key factors and levels of innovation management were thus differentiated for the six countries. This comprehensive differentiated approach is an innovative contribution to the field.
Društvena odgovornost strateški je segment poslovanja svake organizacije. Poznato je da primjena
koncepta odgovornoga ponašanja nerijetko rezultira podizanjem konkurentnosti organizacije te
...izgradnjom pozitivne i održive reputacije na tržištu. Iznimka nisu ni trgovački lanci u Hrvatskoj,
koji društveno odgovorno ponašanje, to jest poslovanje, nastoje integrirati u sve razine korporativnoga
života. Stoga je u središtu ovoga rada pregled i analiza društveno odgovornih projekata
trgovačkih lanaca Lidl i Kaufland, ostvarenih u suradnji s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije. Za
potrebe rada provedeni su dubinski intervjui s ključnim akterima spomenutih organizacija te je
istraženo koliko je takvih projekata provedeno, što se njima željelo postići, kakav je njihov učinak,
kako takvi projekti utječu na ozračje u organizaciji i njezinu korporativnu kulturu, odnosno zašto
su se navedeni trgovački lanci odlučili za suradnju upravo s crkvenom, karitativnom institucijom.
Uz to, provedeno je i istraživanje javnoga mišljenja među mladom populacijom o tome koliko
društveno odgovorni projekti trgovačkih lanaca utječu na svijest potrošača da svoj novac potroše
upravo u trgovačkim lancima s posebnim senzibilitetom za društveno odgovorne projekte. Ključni
rezultati istraživanja pokazali su da je većina ispitanika upoznata s konceptom društveno odgovornoga
poslovanja te ga pozitivno percipira, kao i to da su mladi potrošači svoj novac skloniji trošiti
upravo u trgovačkim lancima koji društveno odgovorno djeluju. Isto tako, ispitanici istraživanja
smatraju da mediji ne pridaju dovoljnu pozornost takvim društveno odgovornim projektima, dok su, s druge strane, iskazali određenu zadršku prema motivima i pobudama trgovačkih lanaca da
primjenjuju takav poslovni koncept.
Poduzetnici u poteškoćama, nakon što su iscrpili sve tržišne opcije, mogu se podvrgnuti državnim potporama kako bi spasili odnosno restrukturirali svoje poslovanje u cilju vraćanja održivosti. U ...posezanju za ovom mogućnošću, autorica pobliže ispituje mogućnost takvog poduzetnika da provede promjene iznutra kako bi napustio onu praksu koja je možebitno bila jedan od korijena manjkova koji su doveli do poteškoća. Stroga pravila spašavanja i restrukturiranja poduzetnika u poteškoćama pružaju priliku za davanje druge šanse u obnovi svog poslovanja, sagledavanje dugovanja, analizu potrebnih koraka i potencijalni novi rast. No, cjelokupno restrukturiranje kao druga šansa koju daje državna potpora te uloga države, ne predstavljaju carte blanche za nastavak stare prakse i pristupa koji će se ponoviti s
novcem poreznih obveznika. Restrukturiranje bi trebalo analizirati cjelinu, obuhvatiti internu analizu pri čemu se korporativna kultura i upravljanje također podvrgavaju promjenama. Autorica vjeruje da postoji prostor za razmišljanje o korporativnom upravljanju i analizi korporativne kulture kao elementima procesa restrukturiranja
i planova restrukturiranja kako bi se spriječilo poduzetnika koji prima državnu potporu, da ponovno posrne. Dobivanje druge šanse, primjenom onih ponašanja koji su doveli poduzetnika u poteškoće, nije jamstvo uspješnog restrukturiranja i povratka održivosti već, uistinu, može predstavljati subjektivnu opasnost ostvarenju objektivno postavljenih ciljeva. Stoga, autorica istražuje ne bi li neopipljivi elementi
poput korporativnog upravljanja i promjene korporativne kulture bili prepoznati kao obvezni elementi procesa restrukturiranja. Autorica ne zahvaća dubinski korporativno upravljanje i korporativnu kulturu već ih sagledava kao dobrodošle faktore doprinosa željenom cilju potpore za restrukturiranje – uspješan povratak održivosti korištenjem državne potpore.
Interni marketing kao marketinška aktivnost javlja se puno kasnije od eksternog marketinga,iako bi mu prema logičnom
redoslijedu zbivanja zapravo trebao prethoditi. Ovo istraživanje ima za cilj ...utvrditi na koji način i kojim mjerama
organizacijeiz djelatnosti trgovine u Republici Hrvatskoj primjenjujuinterni marketing, koji su ciljevi i učinci tih
mjera, te utječe li interni marketing na približavanje stvarne željenoj korporativnoj kulturi. Provedeno je kvalitativno
istraživanje na terenu na uzorku od deset organizacija trgovinske djelatnostivođenjem dubinskih intervjua s menadžerima
zaduženim za provođenje aktivnosti internog marketinga. Rezultati pokazuju da se u proučavanim subjektima uglavnom
primjenjuje interni marketing pri kojem su svi djelatnici njegovi recipijenti, ali ga provodi samo jedan organizacijski
odjel i to najčešće odjel ljudskih potencijala. Organizacije primjenjuju različite mjere internog marketinga među
kojima prevladavaju informiranje i edukacija zaposlenika te ispitivanje zadovoljstva zaposlenika. Većinaorganizacija
primjenom internog marketinga ostvaruje učinke na internom i eksternom tržištu, noprimjena internog marketinga daje
najbolje rezultate u stvaranju željene korporativne kulture uključivanjem svih zaposlenika u njegovo provođenje te
primjenom široke lepeze mjera.
Cilj rada je doprinos raspravi o katalitičkoj ulozi malih i srednjih poduzeća u stvaranju
inovacija kao osnove za konkurentnu ekonomiju. Rad je usredotočen na šest europskih zemalja,
kako razvijenih ...tako i onih u tranziciji (Ujedinjeno Kraljevstvo, Cipar, Španjolska, Italija, Grčka
i Litva). Korištene statističke metode uključuju ANCOVA, višestruku regresijsku analizu i hikvadrat
testove. Dani su čimbenici koji objašnjavaju stupnjeve inovacije. Stvoreni su indeksi inovacija
i korporativne kulture za koje se ispostavilo da su korelirani. Prikazane su četiri varijable
kako bi se objasnilo upravljanje inovacijama u šest zemalja: korporativna kultura, odjel formalnih
procesa/inovacija, veličina poduzeća i pregled proizvoda. Na taj su način za tih šest zemalja
diferencirane percepcija malih i srednjih poduzeća, ključni čimbenici i razine upravljanja inovacijama.
Takav je sveobuhvatni diferencirani pristup inovativan doprinos ovom području.
Nacionalna kultura je sustav pretpostavki, vrijednosti i normi koji su zajednički jednoj nacionalnoj grupi, a korporativna kultura je zbir vjerovanja, normi i vrijednosti koje dijeli većina ...zaposlenih u poduzeću. I nacionalna i korporativna kultura odražavaju se na način rukovođenja i komuniciranja sa zaposlenicima. Nacionalna kultura utječe na korporativnu kulturu, ali dugoročno i korporativna kultura može utjecati na nacionalnu kulturu. Jake korporativne kulture mogu zatomiti nacionalnu kulturu kroz sustav standardizacije cjelokupnog poslovanja, što u međunarodnim kompanijama predstavlja i element prepoznatljivosti brenda na kojem se gradi kompetitivna prednost. Globalne hotelske kompanije koje postavljaju menadžment i menadžerske strukture u hotelima u raznim krajevima svijeta, često se suočavaju s problemima koji proizlaze iz različitosti vlastite korporativne kulture i nacionalnih kultura lokalnog stanovništva. Efikasnost poslovanja ovisit će o načinu i vještini savladavanja tih problema.
Utjecaj nacionalnih i često lokalnih kultura može imati pozitivne utjecaje na korporativnu kulturu hotelske korporacije i utjecati na formiranje veoma uspješnih hotelskih sustava hotelske usluge koja je često veoma dobro prihvaćena na turističkom tržištu, ali može dovesti i do potencijalnih nesporazum ai do suprotnih učinaka. U radu se istražuju elementi nacionalne kulture koji mogu imati različite utjecaje na korporacijske kulture. U radu se polazi od preTpostavke de globalne hotelske korporacije često nailaze na velike kulturološke i socijalne razlike u pojedinim destinacijama gdje imaju svoje poslovne interese. Model istraživanja su hotelske korporacijske kulture u hrvatskim, europskim i svjetskim hotelima i njihovim korporacijama kojima pripadaju.
PDF
