Kreativnost podrazumeva produkciju novih i svrsishodnih ideja, rešenja ili proizvoda (Nijstad et al., 2010; Runco i Jaeger, 2012). Savremeni kognitivistički modeli posmatraju kreativnost kao ...posledicu ne-specifične, fundamentalne kognicije i u formiranju kreativnih ideja podrazumevaju kako divergentne, tako i konvergentne procese. Za razliku od toga, tradicionalni modeli razumeju kreativnost kao specifičnu kogniciju. U ovom radu se analizira odnos između apofenije – tendencije da se uviđaju obrasci tamo gde ih nema (Brugger, 2001) – i kreativnosti. Apofenija, pored toga što podrazumeva lažne pozitive, takođe predstavlja produkciju novih, ali nekorisnih i neadaptivnih ideja. Da bi se analizirao odnos između apofenije i kreativnosti, zauzima se stav savremenih kognitivističkih modela kreativnosti. Prema tome, formiranje novih i neuobičajenih ideja se posmatra kao posledica isključivog rada divergentnih procesa. Konvergentni procesi dalje ograničavaju divergentne i omogućuju formiranje novih, a korisnih ideja. Na osnovu pretpostavki o ulogama koje ova dva procesa imaju u kreativnosti, apofenija se posmatra kao još jedna posledica divergentnih procesa. U tom slučaju izostaje uloga konvergentnih procesa, te divergentno mišljenje dovodi do samo novih, a nekorisnih – apofeničnih – ideja.
Inovacije i izumi pokretač su gospodarstva, a time i cijelog društva. To vrijedi od početka razvoja čovjeka do danas. Pri tome se isprepliću različiti pojmovi i često krivo koriste. U članku su ti ...pojmovi razjašnjeni, a posebna pažnja usmjerena je na izume i izumitelje kroz povijest. Ukazano je da prvi zakon o autorskim pravima i zaštiti patenata nije Statut engleske kraljice Anne iz 1710., već zakon u Mletačkoj Republici iz 1474. godine. Iako su u Italiji i ranije davane privilegije, odnosno zaštita izuma, ovaj u Mlecima je pisani zakon s precizno definiranim uputama u vezi priznavanja izuma. U radu su navedeni primjeri izumitelja iz povijesti koji to nisu, koji se i danas prihvaćaju kao da jesu. Ustanovljena je i korelacija između bruto domaćeg proizvoda (BDP) i broja patenata u nekoj državi. Prikazani su i problemi vezani za patentiranje, kao i malo poznati izumitelji u nedavnoj prošlosti Hrvatske.
Socio-kulturološka dimenzija kreativnosti nezaobilazni je aspekt u teorijskim razmatranjima fenomena glazbene kreativnosti. Empirijska istraživanja i iskustva iz prakse dovela su do potrebe za ...rekonceptualizacijom i reinterpretacijom pojma glazbene kreativnosti u obrazovanju. Upravo se kroz socio-kulturološki kontekst razvio i pojam ‘kolaborativna kreativnost’ (eng. collaborative creativity). U školskoj praksi kolaborativna se kreativnost može ostvariti među učenicima, ali i među nastavnicima koji surađuju kroz realiziranje integrativne nastave, izvannastavnih aktivnosti i projektne nastave. U ovom radu predstavit će se neki oblici poticanja kolaborativne glazbene kreativnosti, s posebnim osvrtom na iskustvo učenika i utjecaj koji su zajednički stvaralački procesi imali na njihovu socijalizaciju, motivaciju, ali i na praktičnu primjenu usvojenih znanja. Za metodološki okvir iskorišteno je akcijsko istraživanje provedeno u jednom odjeljenju petog razreda osnovne škole tijekom školske godine 2017./2018. Cilj rada je otvoriti pitanja o mogućnostima poticanja kolaborativne kreativnosti u redovitoj nastavi glazbe, ali i ukazati na objektivne poteškoće za realizaciju ovog oblika kreativnog procesa u školskim uvjetima.
U radu su testirane validnost i pouzdanost novog načina merenja kreativnosti produkta, putem konstruisanja koeficijenata izuzetnosti i kreativnosti. Proverena je preciznost merenja, kao i opravdanost ...primene koeficijenata u proceni likovnih produkata, uz poređenje sa rezultatima izvedenim iz konsenzualne tehnike procene (CAT). Postupak konstrukcije obuhvata dva koraka: 1) kategorizaciju kreativnih produkata po sličnosti, uz proveru njihove intencionalnosti, nakon čega sledi 2) izračunavanje koeficijenata izuzetnosti kao mere originalnosti pojedinačnih odgovora (količnika broja 1 i broja ispitanika koji su dali isti odgovor), i koeficijenta kreativnosti (količnika dobijenih i mogućih odgovora na nivou varijable). Validnost i pouzdanost koeficijenata izuzetnosti testirane su uz učešće 53 studenta, podeljenih u dva poduzorka: umetnička i opšta studentska populacija. Svaki student je imao zadatak da na osnovu apstraktnog stimulusa napravi svoj crtež. Potom je kreativnost njihovih crteža izmerena koeficijentima, kao i konsenzualnom tehnikom procene (Consensual Assessment Technique - CAT). Razlike u kreativnosti između umetničke i opšte studentske populacije ukazuju na diskriminativnost i kriterijumsku validnost koeficijenata. Pozitivna i statistički značajna korelacija između ekspertskih procena i koeficijenata govori u prilog konvergentne validnosti. Nalazi sugerišu da konstruisani koeficijenti omogućuju precizno i objektivno procenjivanje likovnih produkata podjednako kao i CAT, pritom su daleko dostupniji u uslovima ograničenih resursa, te se primena već sada čini opravdanom.
U ovom radu prikazano je istraživanje koje se bavilo pitanjem odnosa kreativnosti i psihopatologije. Polazna osnova istraživanja bile su postavke modela zajedničke vulnerabilnosti, koji odnos između ...kreativnosti i psihičkog poremećaja objašnjava uz pomoć tri grupe varijabli: a) protektivnih faktora (visoka inteligencija, dobar kapaciteti radne memorije i visoka kognitivna fleksibilnost), b) riziko-faktora (slabije intelektualno funkcionisanje, niži kapacitet radne memorije i manja kognitivna fleksibilnost) i c) faktora zajedničke vulnerabilnosti (snižena latentna inhibicija, otvorenost ka novinama i hiperkonektivnost koja se ogleda u tendenciji ka sinestetskim iskustvima). Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 151 ispitanika, starosti od 18 do 22 godine. Primenjeni su zadaci iz Instrumenta za ispitivanje divergentne produkcije, upitnik prisustva psihopatoloških simptoma CORE-OM, Ravenove progresivne matrice za napredne (set II), skala Otvorenosti prema iskustvu iz Inventara velikih pet (BFI), adaptirana verzija Testa pravljenja traga (TMT) i suptest Šifra iz VITI-a. U svrhu ovog istraživanja konstruisani su i instrumenti za merenje tendencije ka sinestetskim iskustvima i latentne inhibicije. Sprovedene su dve hijerarhijske regresione analize, a rezultati su pokazali da se kao značajni prediktori kreativnosti ističu Otvorenost prema iskustvu, tendencija ka sinestetskim iskustvima i u negativnom smeru latentna inhibicija, dok se kao marginalno značajan prediktor ističe efikasnost radne memorije. Kao značajan prediktor psihopatologije izdvojila se sklonost ka sinestetskim iskustvima, dok se kao marginalno značajan prediktor u negativnom smeru izdvaja radna memorija. Rezultati delimično pružaju podršku postavkama modela zajedničke vulnerabilnosti, ali otvaraju i neka nova pitanja vezana za eventualno proširivanje modela i buduća istraživanja u ovoj oblasti.
Kreativnost u službi inkluzije Kovač, Mario; Banković, Branko; Demonja, Damir ...
Nova prisutnost,
07/2024, Volume:
XXII, Issue:
2
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Aktivnosti izvedbenih umjetnosti dramskog i plesnog izražavanja s osobama s invaliditetom, točnije s osobama s intelektualnim teškoćama, kao posebno osjetljivom i marginaliziranom skupinom ljudi, u ...Republici Hrvatskoj intenziviraju se posljednjih godina. Međutim, ova tema nedovoljno je bila znanstveno i stručno istraživana. U ovome radu pokazat će se kako izvedbene umjetnosti dramskog i plesnog izražavanja iskoristiti u edukacijsko-rehabilitacijskoj praksi, odnosno u osnaživanju osoba s intelektualnim teškoćama u području razvoja samosvijesti i samozastupanja te u poticanju umjetnika za suradnju s osobama s intelektualnim teškoćama u stvaranju umjetničkog djela. Doprinos ostvarivanju ovih ciljeva prikazat će se kroz neposredno iskustvo uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u izvedbene umjetnosti, u proces stvaranja i javnog predstavljanja dvaju glazbeno-scenskih kolaža. Nakana je ovoga rada dati doprinos preusmjeravanju navedenih aktivnosti iz područja socijalne skrbi i povremenih društvenih projekata pojedinaca i nevladinih udruga u područja umjetnosti i kulture. To je važno zbog razumijevanja, prihvaćanja, podrške i implementiranja načela inkluzije u svakodnevnom životu osoba s intelektualnim teškoćama i svih onih s njima povezanih u interakciji na bilo koji način i u bilo kojem opsegu i intenzitetu.
The involvement of people with intellectual disabilities in the fields of services in culture and art as well as their artistic expression and creativity, has not advanced much in the Republic of Croatia. This is slowly changing, especially through projects of non-governmental organizations co-financed by the EU funds or foreign organizations. Direct contact of artists with people with intellectual disabilities has proven to be an invaluable source of support enabling them to express themselves creatively and artistically and to participate themselves in the creation and consumption of art. At the same time, the added value of the creative and artistic expression of persons with intellectual disabilities involved in the activities are benefits in the physical, psychological and social fields. The analysed project is an invaluable source of support for the educational and rehabilitation profession, being the prevalent professional advocate of the idea of inclusion of people with disabilities. Also, the artists have enriched their own experience by participating in a completely new field of artistic creation. In the synergy of people with intellectual disabilities and artists, beautiful performing arts works were created that were publicly presented showing that there is public interest. However, it has also showed the necessity to invest efforts in different sectors in order to make such activities a public interest. Further research of the theme would be a welcome contribution.
Razumijemo li igrani film kao umjetničko djelo, posebno scenarijski zamišljeno, scenografski pripremljeno i glumački odigrano, kao audiovizualni medij s realističnim afinitetima čiji je fotografski ...zapis vanjskoga svijeta kao predmet analize proučavateljima oduvijek bio zanimljiviji od filmskoga govora – pa čak i onim filmolozima koji su se bavili temom auditivnih svojstava filma (Vlašić Duić 2013), u ovom će se radu film predstaviti kao medij realizacije kreativnoga potencijala jezičnoga sustava, točnije kao diskurs realizacije kreativnoga potencijala frazeološkoga jezičnoga podsustava. Odabrani žanr analize je komedija budući da je značajka te podvrste igranoga filma usmjerenost na nekonvencionalnu upotrebu jezika kao jedan od osnovnih načina postizanja komičnoga efekta. Kao reprezentativna, za potrebe ovoga rada odabrana je crno-bijela kultna komedija Lito vilovito, snimljena 1964. godine u režiji Obrada Gluščevića. Metodološki postupak analize građe obuhvaća transkripciju filma te detektiranje svih slučajeva upotrebe frazema, kako onih u frazeografski posvjedočenom obliku tako i onih frazeografski neposvjedočenih (modificiranih), ali jednako tako i pretendenata na frazeografsko bilježenje, precedentnih tekstova te govornih formula. Prikupljena građa frazeografski neposvjedočenih (modificiranih) frazema potom se interpretira kroz prizmu teorije frazeološke kreativnosti u diskursu (Zykova 2015, Zykova 2019), uzimajući u obzir sljedeće strategije: umetanje, srastanje, premještanje, bifurkacija i kombiniranje. Na kraju se donose lingvokulturološki komentari prikupljene građe.
If we understand film as an artistic medium with a special scenario, scenography, and actors, as an audiovisual medium with realistic affinity whose photographic record of the external world has always been more interesting to researchers than movie speech—even for those filmologists who were interested in the auditory features of film (Vlašić Duić, 2013)—in this paper we understand film as a medium for realisation of the creative potential of the language system, i.e. as a discourse for realisation of the creative potential of the phraseological language subsystem. We have chosen comedy as a film genre to be analysed since one of its main features is unconventional language use as one of main ways to achieve comic effect. For the purpose of this research we have used Lito vilovito (1964), one of the most famous black-and-white domestic comedy films, directed by Obrad Gluščević. Our research methodology includes transcription of the film Lito vilovito in the first step and, in the next step, detection of all phraseological units (PUs) used in the film: phraseographically confirmed PUs, phraseographically non-confirmed PUs (modified PUs) as well as pretenders to a dictionary entry, precedent texts, and speech formulae. Phraseographically non-confirmed (modified) PUs are then interpreted through the prism of the theory of phraseological creativity in a discourse (Zykova 2015, Zykova 2019), taking into consideration the following strategies: insertion, increment, recomposition, bifurcation, combination. As a result of a linguocultural approach, some PUs are accompanied by a linguocultural comment.
Upotreba design thinking metode približava praktično rješavanje problema i način razmišljanja u kojem se korisnik nalazi u središtu, što vodi do inovacije koja može dovesti do diferencijacije i ...konkurentske prednosti. Rad nudi objašnjenje pojma i metode design thinkinga, povijest i pozadinu, te pregled i vizualizaciju etapa procesa inovativnog dizajna. U radu su također izloženi primjeri design thinking metode u znanstvenom istraživanju, edukaciji i poslovnoj praksi.
The use of design thinking method approaches practical problem solving and the way of thinking in which the user is located in the center, which leads to the innovation that can lead to differentiation and competitive advantage. The paper provides an explanation of the concept of design thinking method, history and background, as well as an overview and a visualization of the stages of the innovative design process. The paper also presents examples of design thinking method in scientific research, education and business practice.
Posljednje izdanje izvješća Svjetskog gospodarskog foruma o budućnosti poslova navodi analitičko mišljenje i inovativnost, sposobnost aktivnog učenja, rješavanje kompleksnih problema, kreativnost i ...kritičko mišljenje kao najvažnije vještine na tržišta rada u razdoblju do 2025. godine. Vrijeme pandemije dokazalo je kako upravo zahvaljujući navedenim vještinama možemo unaprijediti posao, spasiti tvrtku ili zadržati radno mjesto, a značajno je ubrzalo i digitalizaciju i automatizaciju poslovnih procesa te korištenje digitalnih alata u svakodnevnim aktivnostima. U ovom radu fokus je na kreativnosti i na inovativnim metodama poticanja imaginacije. Na primjerima iz prakse pokazali smo mogućnosti uvođenja Inovacijskog motora u nastavu matematike u segmentu poticanja imaginacije i divergentnog mišljenja kod učenika te njihove reakcije i rješenja.
Proučavanje odnosa kreativnosti i kliničkih te supkliničkih psihopatologija važno je zbog toga što otkriva kognitivne i bihevioralne korelate kreativnosti. Utvrđeno je da su za kreativnost ...najpogodniji blagi oblici psihopatoloških osobina kao što su shizotipija ili psihoticizam. Cilj istraživanja bio je ispitati odnos kreativnosti i shizotipije te psihoticizma u skupinama studenata umjetničkog i drugih usmjerenja. U istraživanju su sudjelovala 104 studenta umjetničkog i 193 studenta drugih usmjerenja. Rezultati pokazuju da između dviju skupina studenata postoji statistički značajna razlika u dvjema dimenzijama shizotipije (neobična iskustva i kognitivna dezorganizacija) i u broju kreativnih interesa i aktivnosti. Studenti umjetničkih usmjerenja su izrazili da doživljavaju više neobičnih iskustava poput halucinacija i deluzija te da imaju više dezorganiziranih misli, oslabljenih konceptualnih granica i poteškoća sa zadržavanjem pažnje nego studenti drugih usmjerenja. Također, studenti umjetničkih usmjerenja su naveli veći broj kreativnih interesa i aktivnosti nego studenti drugih usmjerenja. Nadalje, oni studenti koji su iskazali da doživljavaju više neobičnih iskustava i kojima su raspoloženje i ponašanje (posebice vezano uz socijalne norme i konvencije) češće nestabilni, bave se većim brojem kreativnih aktivnosti. S druge strane, oni studenti koji su iskazali veću sklonost introvertiranom, asocijalnom ponašanju sa smanjenom sposobnošću osjećanja ugode, navode manje kreativnih interesa i aktivnosti. Nije utvrđena značajna povezanost psihoticizma i kreativnosti. Ključne riječi: kreativnost, shizotipija, psihoticizam
PDF
