Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih ...kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
Početkom 2010-ih godina u psihologiji se ubrzano počela širiti rasprava o problemima s replikacijom već objavljenih istraživanja. Rasprave su se uskoro pretvorile u višeslojnu kritiku kvantitativnih ...metoda i metodologija koje psiholozi koriste, posebice u dijelu inferencijalne statistike. Problemi s replikacijom opisani su kao simptom dublje krize uvriježenih nacrta istraživanja i statističkih postupaka, u kombinaciji s funkcioniranjem znanstvenoga objavljivanja rezultata i znanstvene komunikacije. U ovome ćemo radu ponuditi pregled rasprava o replikacijskoj krizi i reformskome pokretu u psihologiji, prvi put na hrvatskome jeziku.
Rad obrađuje višedimenzionalni koncept mudrosti na temelju kojega se razvija struktura zasebnoga novoga predmeta u osnovnim i srednjim školama Ekološko obrazovanje i mudrost kao jedan od ključnih ...odgovora za konstruktivno sučeljavanje s globalnom ekološkom krizom, osobito klimatskim promjenama. Kultivacija mudrosti, posebno pomoću ekološkoga obrazovanja, nužan je odgovor na ekološku i klimatsku krizu, koje su ponajprije etička kriza i kriza čovjekova morala. Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio oblikuje višedimenzionalni koncept mudrosti – kao kognitivni proces, kao krjepost i kao osobno dobro – koji nam pomažu spoznati kako naša prosuđivanja i radnje čine dobro ili štetu sveukupnom životu na planetu Zemlji. Zbog nedostatka mudrosti te zbog čovjekova nepromišljenoga djelovanja zbivaju se brojni ekološki poremećaji i devastacije ekosustava na lokalnoj i svjetskoj razini. Mudrost pruža orijentir za djelovanje koje je moralno i politički odgovorno te naglasak stavlja na dugoročne, a ne kratkoročne posljedice čovjekova utjecaja na Zemlju, posebno na klimu. Drugi dio članka razvija model zasebnoga predmeta Ekološko obrazovanje i mudrost. Potreban je ozbiljniji pristup ekološkom obrazovanju koji će voditi računa o onome što je etički, mudro i moralno odgovorno naspram Zemlje i njezinih stanovnika, a ne što donosi isključivo ekonomsku dobit i zadovoljenje ljudskih interesa.
The paper analyzes the multidimensional concept of wisdom based on which it develops a structure for a separate subject in primary and secondary schools, Environmental Education and Wisdom, as one of the key responses in a constructive confrontation with the global environmental crisis, especially climate change. The cultivation of wisdom, especially through environmental education, is a necessary response to the environmental and climate crisis which are primarily an ethical crisis and a crisis of human morality. The paper is divided into two parts. The first part examines the multidimensional concept of wisdom — as a cognitive process, as a virtue, and as a personal good — which helps us recognize how our judgments and actions do good or harm to the overall life on the planet. Numerous ecological disturbances and devastation of ecosystems occur locally and globally due to the lack of wisdom and humanity’s reckless activity. Wisdom provides a guideline for morally and politically responsible action and underlines the long-term rather than the short-term consequences of human impact on the Earth, especially the climate. The second part develops a model of a separate subject Environmental Education and Wisdom. We need a more serious approach to environmental education that will take into account what is ethically, wisely, and morally responsible towards the Earth and its inhabitants, and not only what brings economic profit and the satisfaction of human interests.
Dealing with climate change means accepting tough tradeoffs: giving up certain energy sources, products, and conveniences, all of which have economic impacts. Politicians balk, but there are ...solutions. Roland Kupers turns to the new science of complexity to show how we can untangle a knotty global economy and start making progress.
U poslednje dve decenije 19. veka u Kraljevini Srbiji osnovan je veliki broj lokalnih novčanih zavoda. Ove ustanove postale su nosilac investiranja u privredu jer državne finansije to nisu ...omogućavale. Osobenost organizovanja bankarskog tržišta u Srbiji bila je ta da su banke nastale ne zbog viška novca na tržištu već upravo iz suprotnog razloga, zbog njegovog nedostatka. Rad novčanih zavoda posle Prvog svetskog rata nastavljen je ne samo u novoj državi već i u potpuno drugačijim okolnostima. U članku je, prvenstveno na osnovu arhivske građe, ali i objavljenih izvora i relevantne literature prikazan rad Niške akcionarske štedionice, kao primer rada novčanih zavoda na istoku države koji se nisu našli u situaciji da zatraže zaštitu zbog moratorijuma na otplatu zemljoradničkih kredita tokom tridesetih godina 20. veka u Jugoslaviji. Njihov rad je, međutim, bio krajnje ograničen, što zbog ekonomske krize koja je ograničavala mogućnosti za poslovanje, što usled osobenih prilika u Kraljevini Jugoslaviji.
Početkom 2010-ih godina u psihologiji se ubrzano počela širiti rasprava o problemima s replikacijom već objavljenih istraživanja. Rasprave su se uskoro pretvorile u višeslojnu kritiku kvantitativnih ...metoda i metodologija koje psiholozi koriste, posebice u dijelu inferencijalne statistike. Problemi s replikacijom opisani su kao simptom dublje krize uvriježenih nacrta istraživanja i statističkih postupaka, u kombinaciji s funkcioniranjem znanstvenoga objavljivanja rezultata i znanstvene komunikacije. U ovome ćemo radu ponuditi pregled rasprava o replikacijskoj krizi i reformskome pokretu u psihologiji, prvi put na hrvatskome jeziku.
In the 2010s, psychological science was engulfed in a discussion about the replicability of already published studies. These discussions soon morphed into a multi-layered criticism of quantitative methods and methodologies in psychology, especially when it comes to inferential statistics. The replicability problems were described as a symptom of a deep crisis of commonly applied research designs and statistical analyses, in combination with the dysfunction of scientific publishing and scholarly communication. In this paper, an overview of the replication crisis and reform movement in psychology in Croatia will be provided for the first time.
U radu se polazi od Škrebove koncepcije književnosti kao neodvojive od društvenog i povijesnog konteksta. Na tom antropološkom temelju analizira se fenomen krize sa žarištem u sustavu obitelji ...sadržane u romanu Unterstadt Ivane Šojat i romanu Restoran Dalmacija Jagode Marinić. Tako se komparativnom analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Takva namjera zahtijeva usporedbu i analizu veza sa širim društvenim i povijesnim kontekstom. Komparativnom se analitičkom metodom osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki odabranih romana želi istražiti i način na koji književnost kontekstualizira stanje krize u suvremenom diskursu. Ispomažući se teorijskim odrednicama dosadašnjih istraživanja o krizi, obitelji i arhiviranju sjećanja, u radu se proučavaju i uspoređuju uzroci i pokazatelji krize u obitelji, kao i reakcije na nju, i na taj način kontekstualizira književnost. Takva namjera zahtijeva analizu koja prelazi granicu klasične strukturalističke analize i širi obzor književnog djela, pa će se u postupku istraživanja koristiti postklasična ili nova naratologija koja je osim na zatvoreni svijet romana orijentirana i na kontekst. Iz tog je razloga pristup analizi u određenoj mjeri zamišljen interdisciplinarno jer proučavanje krize, generacije i sjećanja u književnim djelima zahtijeva sociološki i kulturološki kao i književno-povijesni pristup u smislu sveukupna razumijevanja i tumačenja romana u širem kontekstu. Dosadašnja istraživanja ovih romana nisu bila usmjerena na raspravu o iskustvu krize i kontekstualnoj uvjetovanost u okvirima sustava obitelji. Rad daje nove perspektive o kontekstualnom karakteru krize obitelji u suvremenoj književnosti, o neposrednom relacioniranju obitelji s ostalim društvenim pojavama, te nove perspektive u istraživanju suvremenog generacijskog romana kao hibridnog žanrovskog oblika.
Tekst predstavlja i analizira knjigu Vinka Srhoja Crno na bijelo i vice versa, koja obuhvaća njegove izabrane napise o umjetnosti iz posljednjih četiriju desetljeća, i to iz nekoliko registara, od ...znanstvenih radova i izlaganja na znanstvenim skupovima, preko kritika u stručnim časopisima i dnevnim novinama, sve do polemika i političkih intervencija u javnoj sferi. Pristupa joj se iz rakursa transformacija umjetničkog polja i krize kritike koje su uokvirile i kritičarov „radni staž” da bi se u tom svjetlu sagledala važnost njegova zahvata. Srhoj je kritičar „staroga kova”, ali njegov kritičarski postupak nipošto nije modernistički distanciran, on utopijski aspekt kritike nužan za modernistički projekt spaja s postmodernom kritikom (modernističkih) stubova institucije umjetnosti. Zbirka skladno uvezuje autorove preokupacije, tematske, estetske i teorijske, te predstavlja i svojevrsni pregled domaćeg modernog i suvremenog kiparstva i slikarstva, u kontekstu umjetničkog razvoja na lokalnoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni te u svojem društvenopolitičkom kontekstu.
U članku se istražuje na koji se način monetarna politika Eurosustava prilagođavala u krizama. Obuhvaćene su sve četiri velike krize od osnivanja Europske središnje banke 1999. do danas (globalna ...ekonomska kriza, kriza europskog javnog duga, kriza zbog pandemije koronavirusa i kriza zbog rusko-ukrajinskog rata). Pozornost je najviše usmjerena na recentno troipolgodišnje razdoblje od početka 2020. do sredine 2023., koje obuhvaća veliku krizu zbog pandemije koronavirusa, na koju se nastavila kriza zbog rusko-ukrajinskog rata. Cilj je istraživanja utvrditi u kojoj je mjeri Eurosustav koristio standardne instrumente, a zbog čega je uvodio nove nestandardne mjere monetarne politike. Od nestandardnih mjera monetarne politike Eurosustava osobito je istaknuta kupnja vrijednosnih papira. Napravljena je analiza odabranih bilančnih pozicija iz konsolidirane bilance Eurosustava, koje odražavaju primjenu najvažnijih instrumenata i mjera monetarne politike Eurosustava. Metodama sinteze i komparacije rezultati te analize uspoređeni su i povezani s kretanjem najvažnijih monetarnih makroekonomskih varijabli, a to su referentna kamatna stopa Europske središnje banke, najširi monetarni agregat i stopa inflacije europodručja.
The paper studies the ways in which the monetary policy of the Eurosystem adapted during crises. It comprises four great crises that have taken place since the European Central Bank was founded in 1999 (the global economic crisis, the European sovereign debt crisis, the COVID-19 pandemic crisis, and the Russo-Ukrainian War crisis). Most consideration is given to the recent three-and-a-half-year period from the beginning of 2020 to mid-2023, encompassing the great COVID-19 pandemic crisis, followed by the Russo-Ukrainian War crisis. The research objective was to determine to what extent the Eurosystem used the standard instruments, and what led it to introduce new non-standard monetary policy measures. From the non-standard monetary policy measures by the Eurosystem, especially highlighted is the purchase of securities. An analysis of the balance sheet positions from the consolidated balance sheet of the Eurosystem was made, which reflects the application of the most significant instruments and monetary policy measures of the Eurosystem. We used synthesis and comparison methods to compare and relate the analysis results with the most significant trends of the monetary macroeconomic variables, which are the European Central Bank reference interest rate, the broadest monetary aggregate and the inflation rate of the euro area.
PDF
