U tekstu se ispituju mogućnosti artikulacije političkog otpora u Hrvatskoj kojiautor naziva “protubriselskom revolucijom”. Prvi dio teksta razjašnjava odnoskulturne i protubirokratske revolucije u ...kontekstu odnosa političkih elita scjelinom političkog tijela. Drugi dio prikazuje i objašnjava uporabu sintagme“protubirokratska revolucija” u analizama politologinje Mirjane Kasapovićkoje daju povijesno poučne uvide o odnosu institucionalnog i izvaninstitucionalnogpolitičkog djelovanja potrebne za analizu pojave protubriselske revolucijeu Hrvatskoj. Treći dio teksta donosi kratak prikaz i tipologizaciju šest paradigmatskih epizoda vezanih uz prosvjednu, referendumsku i protureferendumsku politiku koje se mogu podvesti pod pojmovno polje studijârevolucijâ i koje predstavljaju prethodnicu protubriselske revolucije kao političkogdogađaja u području smisla za moguće. Zaključuje se kako je protubriselska revolucija oblik protubirokratske revolucije u nastajanju.
The text examines the possibilities of articulating the political resistance in Croatia, which the author calls the “anti-Brussels revolution”. The first part of the text clarifies the relationship between cultural and anti-bureaucratic revolution in the context of the relationship between political elites and the body politic. The second part presents and explains the use of the phrase anti-bureaucratic revolution in the analyses of Mirjana Kasapović, a political scientist, which provide historically instructive insights into the relationship between institutional and extra-institutional political activity necessary for the analysis of the emergence of the anti-Brussels revolution in Croatia. The third part of the text provides a brief presentation and typologization of six paradigmatic episodes related to protest, referendum and counter-referendum politics. These episodes can be subsumed under the conceptual field of revolution studies and represent a precursor to the anti-Brussels revolution as a political event in the realm of the sense of the possible. It is concluded that the anti-Brussels revolution is a form of emerging anti-bureaucratic revolution.
Utjecaj politike na medije, posebno novine i novinarski rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) predstavlja nedovoljno istraženu temu u hrvatskoj historiografiji Drugog svjetskog rata. To je posebno ...važna tema u kontekstu političkog projekta Kulturna revolucija čiji je zadatak bila cjelovita preobrazba hrvatskog društva, koju je ustaški vrh nastojao provesti od dolaska na vlast u proljeće 1941. U ovom radu ograničenog karaktera cilj je bio objasniti temeljne odrednice Kulturne revolucije, razmjer političkog utjecaja na novine u NDH, način na koji je ustaška vlast organizirala institucije zadužene za upravljanje i kontrolu novinskih redakcija. Istraživanje u ovome radu provedeno je na dokumentima Vlade NDH, Državnog izvještajnog i promičbenog ureda (DIPU), Glavnog ravnateljstva za promičbu (GRP), Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske, Službe državne sigurnosti, Izvještajnog ureda Ministarstva vanjskih poslova te na nekim dnevnim i periodičnim novinskim izdanjima NDH.
Autor propituje vrijednost teorijskih koncepata domišljenih u okviru rasprave između liberala i multikulturalista. Riječ je o zanimljivoj
višegodišnjoj raspravi u kojoj se, ponajprije, polazi od ...država
razvijene liberalne demokracije. Postavlja se pitanje: koliko su nama
poučne teorijske kategorije iz anglo-američke tradicije, te mogu li
rješenja iz te tradicije biti uputa za djelovanje u tranzicijskoj zemlji
kakva je Hrvatska. Argument je izložen u tri koraka. U prva dva segmenta rada autor predstavlja neke od ključnih teorijskih koncepata prikazujući raspravu Iris M. Young i Briana Barryja, a u trećem propituje njihovu upotrebljivost. Autor upozorava na teorijske, ali i praktično-političke probleme koje donosi politizacija kulture.
