Utemeljenu se teoriju obično ne povezuje s opsežnom upotrebom vizualnih podataka. Autor ovog članka želi podastrijeti elementaran uvod u metodološke pojmove i procedure koji istraživačima omogućuju ...uključivanje vizualnih podataka u analizu dok osmišljavaju nacrte istraživačkih projekata u okviru utemeljene teorije. Autor također raspravlja o različitim pristupima analizi vizualnih podataka koji se služe imenom utemeljene teorije, ali zapravo ne izvode analizu u skladu s njezinim temeljnim načelima. Na početku autor opisuje neka nadahnuća koja potječu od malobrojnih istraživača koji su upotrijebili vizualne podatke pri konstruiranju teorija u stilu analize metodologije utemeljene teorije. Također se opisuje status vizualnih podataka i metodološki model analize vizualnih podataka u utemeljenoj teoriji (stvaranje slikovnih predodžbi u više isječaka). Stvaranje slikovnih predodžbi u više isječaka jest gramatika analize vizualnih pripovijesti koja naglašava sljedeće faze: a) čin stvaranja slika i slikovnih predodžbi (analiza konteksta stvaranja); b) sudjelovanje u prikazivanju/komuniciranju vizualnih slikovnih predodžbi; c) vizualni proizvod, njegov sadržaj i stilska struktura; d) recepcija »slikovne predodžbe« i vizualnih aspekata predstavljanja/predočavanja nečega. Nadalje, predstavljaju se procedure analiziranja vizualnih podataka u svrhu generiranja kategorija o vizualnim procesima (transkripcija, otvoreno kodiranje i pisanje bilježaka). Predstavljanje se zasniva na primjerima iz dvaju autorovih istraživačkih projekata o vizualizaciji prakse joge i vizualizaciji beskućništva. Autor također predstavlja selektivno kodiranje vizualnih slučajeva i empirijskih materijala zajedno s primjerima teorijskih bilježaka i usporedne analize. Posljednja od opisanih procedura jest teorijsko uzorkovanje koje upućuje na to kako i gdje tražiti vizualne podatke u svrhu generiranja svojstava kategorije. Članak završava zaključcima i napomenama o budućim izgledima vizualne utemeljene teorije.
Ovim smo istraživanjem nastojali dobiti bolji uvid i usporediti vrijednosti romske i neromske djece. Budući da nismo imali prethodnih podataka o tome kakve su vrijednosti (što im je važno), u prvom ...je redu kod romske djece primijenjena kvalitativna metoda (rad u fokusnim grupama). Sudionici istraživanja raspodijeljeni su u četiri fokusne grupe: dvije grupe neromske djece s 5 sudionika u svakoj i dvije grupe romske djece s 4 i 3 sudionika. Djeci u fokusnim grupama postavljen je set pitanja o vrijednostima. Njihovi su odgovori snimani i zatim transkribirani te podvrgnuti analizi sadržaja. Pokazalo se primjerenim izjave ispitanika razvrstati u devet kategorija: 1. Obrazovanje, 2. Materijalna (ekonomska) sigurnost, 3. Obitelj, 4. Fizičko i mentalno zdravlje, 5. Međuljudski odnosi (Socijalne interakcije), 6.Socijalna pravda, 7. Fizička aktivnost, 8. Postignuće (Postavljanje ciljeva i ustrajanje u njima) te 9. Osobni rast i razvoj (Razvoj ličnosti; Samoaktualizacija).
A practical introduction to qualitative research across fields and disciplines Qualitative Research in Practice offers a hands-on introduction to qualitative research design, methods, data, and ...analysis. Designed as a companion text for any course involving qualitative research, this book explores the different types of qualitative studies with relevant examples and analysis by the researchers themselves. The workbook format makes it easy to use in the classroom or the field, and the depth of information makes it a valuable resource for students of social work, psychology, counseling, management, education, health care, or any field in which qualitative research is conducted. While quantitative research is primarily concerned with numerical data, qualitative research methods are more flexible, responsive, and open to contextual information. To a qualitative researcher, a situation is defined by the participants' perspectives, making it the primary method of inquiry for understanding social phenomena through the lens of experience. This book introduces the essentials of qualitative research, bolstered by expert analysis and discussion that provides deeper insight than a traditional textbook format would allow. * Understand the fundamental nature of qualitative research * Learn how to accurately assess and evaluate qualitative research * Explore qualitative research's many forms and applications * Gain insight on qualitative research in a variety of fields and disciplines How does one codify an experience? Is it possible to measure emotion in units? Qualitative research fills the void where numbers cannot reach. It is the best tool we have for studying the unquantifiable aspects of the human experience, and it is an essential tool in a wide variety of fields. Qualitative Research in Practice provides translatable skills in a practical format to quicken your transition from "learning" to "using."
Cilj je rada dati početne uvide u koherentnost hrvatskih javnih politika eksplorativnom analizom triju strateških dokumenata: Nove boje znanja – Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, ...Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Analizom je utvrđeno da je tematska srodnost pojedinih dokumenata snažna podloga za postizanje širokog opsega koherentnosti, da usmjerenost na bliske ciljane skupine doprinosi koherentnosti te da usmjerenost dokumenta na specifičan problem rezultira manjim opsegom koherentnosti. Temeljni je nalaz da se koherentnost očituje u potkategorijama sektorski orijentiranih i vrijednosno orijentiranih ciljeva gdje se ostvaruje većina podudarnosti triju dokumenata. Moguće je zaključiti da je za uočavanje svih nijansi koherentnosti važno koristiti se kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Na konceptualnoj razini pokazalo se da je koherentnost višedimenzijska te se njezino nijansiranje najbolje može predočiti kontinuumom koji pokazuje kako koherentnost varira od faze formulacije do faze implementacije.
The goal of the paper is to provide initial insights into the coherence of Croatian public policies through an exploratory analysis of three strategic documents: New Colours of Knowledge – Strategy of Education, Science and Technology, the National Youth Programme for the Period 2014–2017, and the National Reading Support Strategy for the Period 2017–2022. First of all, in order to select goal subcategories, the frequency of goals within these subcategories in each of the documents is used. Next, a qualitative comparison of the meaning of individual goals in the selected strategies provides an insight into the coherence of their content. The analysis has determined that the thematic affinity of individual strategic documents represents a strong basis for achieving a wide scope of coherence, that focus on similar and overlapping target groups contributes to coherence, and that the focus of a strategic document on a specific problem results in a smaller scope of coherence. The main finding of the paper is that coherence is observed in sector-oriented and value-oriented goals. In these subcategories, there is coherence among goals from all three strategic documents. Based on this insight, it is possible to conclude that it is important to use both qualitative and quantitative analysis in order to observe all facets of coherence. At the conceptual level, research has shown that coherence is multidimensional, and the best way to cover all its nuances is on a continuum that shows how coherence varies from the formulation phase to the implementation phase.
Kako bi Analiza trebala spasiti Hrvatsku Kovačić, Marko
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
11/2022, Volume:
22, Issue:
3
Journal Article, Paper
Open access
Ideja je ovog članka doprinijeti literaturi javnih politika empirijskom analizom stvaranja politika utemeljenog na dokazima (SPUD). Fokusirajući se na analizu elemenata SPUD-a u 11 hrvatskih javnih ...politika, članak ima za cilj odgovoriti na vrlo jednostavno, no dosad neistraženo pitanje – što je SPUD u Hrvatskoj? Koristeći se kvalitativnom analizom sadržaja i ekstrapoliravši 13 potkategorija SPUDa, tekst dekonstruira elemente tog pristupa u hrvatskom kontekstu te zaključuje da je, iako numerički prevalentan, SPUD u hrvatskim javnopolitičkim strategijama više deklaratorno nego sadržajno razrađeno načelo stvaranja javnih politika. Premda provedena analiza nije sveobuhvatna, ona zasigurno upućuje na neke od tendencija stvaranja hrvatskih javnih politika te kao takva može služiti kao smjernica akterima u budućim procesima te vrste. S obzirom na činjenicu da je tema stvaranja politika utemeljenog na dokazima sveprisutna u javnopolitičkim raspravama, no u isto vrijeme nedovoljno analizirana, ovaj tekst doprinosi boljem razumijevanju ne samo SPUD-a već i stvaranju javnih politika.
Evidence-based policy making is a kind of standard in contemporary public policy making. This prescriptivist approach, which at its core inherits the rational tradition of policy analysis, is, however, rather contradictory. While in practice it is almost ubiquitous and unquestionable, academic discussions on the justification and expediency of evidence-based policy making (EBPM) are very present and varied. The literature on evidence-based policy making focuses on defining knowledge, classifying and determining evidence, and analysing the actors that could conduct evidence-based policy making, but all of these academic debates are predominantly theoretical in nature. Empirical studies that would help resolve doubts about the nature of knowledge, the type of evidence, and the modus of cooperation between actors within the evidence-based policy-making framework are very rare. This article aims to contribute to the public policy literature through an empirical analysis of evidence-based policy making. Focusing on the analysis of the subcategories of the EBPM in 11 Croatian public policies, the article seeks to answer a very simple but hitherto unexplored question - what is evidence-based policy making in Croatia? By using qualitative content analysis and extrapolating 13 subcategories of evidence-based policy making, the text deconstructs the elements of this approach in the Croatian context and concludes that although numerically prevalent, evidence-based policy making is a declarative rather than actual principle in Croatian public policy strategies. Although the conducted analysis is not comprehensive, it certainly indicates some of the tendencies in the creation of Croatian public policies and as such can serve as a guideline for actors in future policy-making processes.
Svjetsko tržište održivih (ESG) investicijskih fondova kontinuirano se razvija te se širi ponuda financijskih proizvoda baziranih na održivom ulaganju. Broj ESG UCITS fondova u Europi, kao i ...vrijednost njihove neto imovine je u stalnom porastu tijekom posljednjih pet godina kao odgovor na rastuću potražnju za održivim ulaganjem, a Europska unija kontinuirano radi na razradi potrebne regulative. Ciljevi rada su istražiti kakvo je stanje na hrvatskom tržištu financijskih proizvoda koji se temelje na održivosti, s fokusom na investicijske fondove, te što može povećati interes i potražnju za njima. Provedeno je istraživanje kvalitativnom analizom kroz triangulacijski proces intervjuiranjem stručnjaka relevantnih za područje teme rada, ispitujući njihove stavove o okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima s ciljem uvida u više perspektiva mogućnosti razvoja održivih investicijskih fondova i njihove budućnosti na hrvatskom tržištu. Tema je iznimno aktualna i relevantna te su zaključci rada korisni donositeljima odluka i zainteresiranim stranama u oblikovanju sustava održivih investicijskih fondova. Zaključak istraživanja je da su glavni izazovi nedovoljno standardizirana i razvijena regulativa, slaba financijska pismenost građana, nerazvijena svijest o važnosti zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena te neizbježna prisutnost greenwashinga. Većina ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju u svrhu pisanja ovog rada skeptična je oko primjene okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika u Hrvatskoj u opsegu koji je prisutan u državama s razvijenijim financijskim tržištima. Međutim, svi ispitanici podržavaju koncept ESG-a, a njegove učinke na sve aspekte gospodarstva, društva, okoliša i poslovanja poduzeća vide isključivo pozitivno te su mišljenja da neće postati prolazni trend, već zaživjeti kao buduća realnost.
Rodno osvještavanje politika u Hrvatskoj Šinko, Marjeta; Petek, Ana
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
11/2022, Volume:
22, Issue:
3
Journal Article, Paper
Open access
Rodno osvještavanje politika, kao primjena rodne vizure pri stvaranju svih javnih politika, danas je neizostavan pristup u rješavanju problema rodne nejednakosti. Prema tome načelu, pitanja roda i ...rodnih odnosa trebaju se uzeti u obzir neovisno o resoru i o fazi procesa odlučivanja. Na temelju kvalitativne analize sadržaja hrvatskih strateških dokumenata rad preispituje do koje je mjere rodno osvještavanje politika prisutno u hrvatskim javnim politikama. Analiza je usmjerena na ciljeve javnih politika, kao početno mjesto inoviranja dizajna svakog resora, te je utemeljena na dvjema razinama rodno osviještene politike: supstantivnoj (sektorski i vrijednosno orijentirani ciljevi) te proceduralnoj politici (evaluacijski, procesni i instrumentalno orijentirani ciljevi). Nalazi istraživanja pokazuju vrlo poražavajuće rezultate – u Hrvatskoj nije prisutan čak ni birokratski tip rodnog osvještavanja politika.
Gender mainstreaming, understood as the application of gender perspective in the creation of all public policies, is an indispensable approach in solving the problem of gender inequality today. According to this principle, issues of gender and gender relations should be considered in all policy matters, regardless of the policy sector or of the phase in the decision-making process. Based on a qualitative content analysis of Croatian strategic documents, this paper offers a detailed account of gender mainstreaming elements in order to explore the scope of the presence of gender mainstreaming in Croatian public policies. Indirectly this approach examines the extent to which fundamental constitutional values in Croatia are only declaratively determined and whether coherence is achieved in the creation of various Croatian public policies. This paper is a comparison of four sectors, that is four strategic documents, related to the issues of employment, education, protection from domestic violence, and gender equality. The analysis is focused on public policy goals, which are starting points for design innovation of any sector, and is built around two levels of gender mainstreaming: substantive (sectoral and value-oriented goals) and procedural policies (evaluation, process, and instrument-oriented goals). The findings of the research show devastating results—gender mainstreaming is applied scarcely. A few more matchings of goals that can be associated with substantive rather than procedural gender mainstreaming was detected. However, it is a minimal number of goals that are not supported by procedural aspects. It can therefore be concluded that the offered content of gender mainstreaming is both rudimentary and declarative. The paucity of procedural and technical aspects speaks in favour of the fact that not only has the transformational type of gender mainstreaming not taken root in Croatia, but not even a bureaucratic type of gender mainstreaming is present.
Analiza ciljeva hrvatske sigurnosne politike Zgurić, Borna; Petek, Ana
Hrvatska i Komparativna Javna Uprava = Croatia and Comparative Public Administration,
12/2022, Volume:
22, Issue:
4
Journal Article, Paper
Open access
Svrha je rada opisati obilježja ciljeva hrvatske sigurnosne politike kako bi se odredilo u kojoj se mjeri transformiraju u skladu sa suvremenim trendovima. Rad kombinira teoriju javnih politika i ...sigurnosne studije. Istraživanje je utemeljeno na kvalitativnoj analizi sadržaja pet strateških dokumenata hrvatske vlasti putem kategorija koje se odnose na tematsku dimenziju ciljeva, ali i na njihovu općenitost, razinu na koju se usmjeravaju, prioritet te tip razumijevanja sigurnosti koji ih karakterizira. Glavni je nalaz rada da su ciljevi hrvatske sigurnosne politike vrlo raznoliki te da njihova raznovrsnost tijekom vremena raste. Na temelju nalaza može se istaknuti da hrvatska sigurnosna politika ima višesektorski i višerazinski pristup, barem prema ciljevima, te je time u skladu sa suvremenim trendovima. No nalazi pokazuju i da je hrvatska sigurnosna politika u aspektu svojih ciljeva loše operacionalizirana, da je obilježena niskom kvalitetom javnopolitičkog dizajna, što je prepreka u implementaciji višesektorskog karaktera hrvatske sigurnosne politike.
The purpose of this paper is to describe the features of Croatian security policy goals to determine to what extent they are being transformed in accordance with global trends. To this end, the paper combines ideas and insights from international relations and security studies with public policy theory, which is a very rare approach globally as well as in Croatia. The paper elaborates on the main concepts which are being utilised: diverse understandings of the concept of security, the definition of vital national interests, and what constitutes policy design and policy goals as the main design element. The empirical part of the research is based on a qualitative content analysis of five strategic Croatian government documents. Coding is structured on categories related to the topic of the goals, but also to the level of their abstraction, orientation, prioritisation, and the understanding of security they incorporate. The main finding of the paper is that Croatian security policy goals are very diverse and that their diversity continues to grow over time. Based on the findings, it can be said that the Croatian security policy has a multisectoral and multilevel approach, at least with reference to its goals, and is thus fully in line with global trends. However, the findings also indicate that Croatian security policy goals are being very poorly operationalised, i.e., that the policy is marked by a low quality of design, which is an obstacle for the implementation of its multisectoral character.
U Hrvatskoj udomiteljstvo ima relativno dugu tradiciju, no rijetka su istraživanja udomiteljstva, kako ona usmjerena na učinke boravka djece u udomiteljskim obiteljima, tako i ona usmjerena na ...udomitelje. U ovom radu prikazani su rezultati kvalitativne analize intervjua udomitelja (N=76) koji se odnose na njihovo iskustvo u udomljavanju. Postupak kvalitativne analize proveden je u šest koraka: 1. uređenje empirijske građe, 2. određivanje jedinice kodiranja, 3. otvoreno kodiranje, 4. izbor i definiranje relevantnih pojmova i kategorija, 5. odnosno kodiranje i 6. oblikovanje «pokusne teorije».Rezultati ukazuju na to da udomitelji općenito imaju pozitivna iskustva o udomljavanju djece izdvojene iz primarnih obitelji. Iskustvo ovisi o okolnostima koje prethode udomljavanju, a vezane su uz okolnosti izdvajanja i obilježja djeteta, o okolnostima života u udomiteljskoj obitelji, od prilagodbe do razvoja privrženosti između djeteta i udomitelja, te o kontinuiranoj podršci i pomoći socijalnih i drugih nadležnih službi.Istaknuta je potreba za promocijom i razvojem udomiteljstva, te za stvaranjem pretpostavki za kvalitetno udomiteljstvo sustavnom i stručnom podrškom koju valja pružiti udomiteljima kao primarnim vršiteljima izvaninstitucionalne skrbi za djecu.
V obdobju po osamosvojitvi Slovenije je v strokovni in poljudni publicistiki s področja prostorskega načrtovanja mogoče opaziti več instrumentalnih, marketinško motiviranih prepričevalnih dejavnosti. ...Medijsko močno podprti partikularizmi so problematični predvsem z vidika izključevanja oz. zmanjševanja vpliva vsebinskega, argumentativno-substancialnega javnega razpravljanja. Osnovni namen članka je prispevati k jasnejši razgrnitvi razmerij in procesov prostorskega načrtovanja v Ljubljani. Pri tem se opiramo na kvantitativno in kvalitativno analizo besedil ter z reprezentativnimi primeri o konkretnih aktualnih mestnih načrtih pokažemo prikrite vsebine, eksplicitne in implicitne ideološke konstrukcije, interesno pogojene partikularizme in strategije prikrivanja v strokovnih in poljudnih publikacijah, ki se ukvarjajo s prostorskimi temami.
PDF
