Indeks tjelesne mase arheoloških populacija dobar je indikator nutritivnog opterećenja organizma te može uputiti na kvalitetu života i zdravlje pojedine populacije i služiti kao usporedba među ...populacijama. U radu su analizirani koštani ostatci s arheoloških nalazišta s područja istočne obale Jadrana datirani u razdoblja od antike do novog vijeka. Iako je riječ o relativno malom uzorku, rezultati istraživanja pokazali su smanjenje kvalitete života, odnosno tjelesne mase u muškaraca, i to u razdobljima razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, a što je u skladu s prethodnim istraživanjima hrvatske populacije. Žene su tijekom svih razdoblja imale sličnu, konstantnu tjelesnu masu, što se osim raspodjelom rada i dostupnosti hrane može objasniti i hormonskim utjecajima te drukčijim metabolizmom masti. Indeks tjelesne mase pokazao se kao dobar indikator za dopunu spoznaja o kvaliteti života i zdravlju arheoloških populacija.
Palijativna skrb usmjerena je na smanjenje fizičke i psihičke patnje bolesnika s teškim neizlječivim bolestima i njihovih bližnjih. Palijativna skrb u moždanom udaru ima dokazan učinak na poboljšanje ...kvalitete života samih bolesnika i njihovih bližnjih. Osnovna su načela komunikacija s bolesnikom i skrbnikom radi određivanja mogućih realnih ciljeva i mogućih komplikacija te mjere smanjenja fizičkih i psihičkih tegoba. Odluke o terminalnim fazama bolesti od iznimne su pravne, ali i etičke važnosti. Nažalost, palijativna skrb ne primjenjuje se u dovoljnoj i adekvatnoj mjeri nakon moždanog udara, što za posljedicu ima značajno smanjenje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji, ali ujedno povećava i troškove liječenja. Razvoj i implementacija standardiziranih mjera palijativne skrbi neophodna je za adekvatno liječenje pacijenta s moždanim udarom, ali je potrebna i promjena paradigme dosadašnjeg razmišljanja i definicije oko samog pojma palijativne skrbi.
SOME ASPECTS OF QUALITY OF LIFE OF PEOPLE WITH MENTAL DISABILITIES – PERSPECTIVE OF CASE MANAGEMENT USERS AND PEOPLE IN MENTAL HEALTH FACILITIES ABSTRACT This paper presents two perspectives of ...people with mental disabilities on their perception of quality of life. Main aim of this paper was to develop a deeper knowledge about certain aspects of quality of life of people with mental health disabilities from the perspective of case management users and people in mental health facilities in the geographical area of Zagreb. Aspects of quality of life that we were interested in were: general health (physical and mental), social and environmental aspects (focusing on social transfers mostly). For this purpose, qualitative research approach was selected and data was collected through semi-structured interviews on the total sample of 8 users. Participants of this study were persons in direct contact with mental health facility »Dom za odrasle – Zagreb«. The mentioned mental health facility is providing case management program for their users, and therefore we had four participants from a case management group and four participants that were accommodated in the mental health facility. The results showed significant differences in social functioning, perception of mental health, as well as in environmental domain on behalf of case management users. Physical health is perceived better in mental health facilities. Key words: quality of life; people with mental disabilities; case management; metal health facilities; social work
Kliničke smjernice donose preporuke za rad kliničara koje proizlaze iz sustavnog pregleda dokaza. Cilj rada je opisati njihov povijesni razvoj, ukazati na prednosti koje donose, ali i potencijalne ...nedostatke. Prve smjernice objavljene su u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a zbog primjenjivosti njihov broj nastavlja rasti. Prednosti koje donose uključuju ujednačavanje zdravstvene skrbi, što rezultira poboljšanjem kliničkih ishoda. Samim time napuštaju se neučinkovite metode. Također, bolesnici u smjernicama nalaze informacije o tome što je za njih
optimalno te su smjernice način osnaživanja položaja bolesnika. Navedeno može rezultirati boljom učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kliničke smjernice imaju i svoje nedostatke. Neka pitanja nemaju odgovore u rezultatima istraživanja koji se nalaze visoko u hijerarhiji dokaza, već su rezultat mišljenja stručnjaka, koji mogu biti u krivu. Ponekad zbog inkonkluzivnih rezultata istraživanja preporuke isto tako mogu biti dvosmislene. Zbog brzog priljeva novih dokaza preporuke u smjernicama mogu biti zastarjele. Premda su razvijeni protokoli, ostavlja se
mogućnost sukoba interesa autora kao i pristranosti zbog izvora financiranja istraživanja. Kliničke smjernice unaprijedile su zdravstvenu skrb i zaslužne su za poboljšanje ishoda bolesnika. No, prilikom donošenja konačne odluke o pristupu pojedinom bolesniku valja uzeti u obzir i vrijednosti bolesnika kao i procjenu kliničara, što je u skladu s načelima medicine temeljene na dokazima.
Kultura sigurnosti pacijenta ključni je pokazatelj kvalitete zdravstvene skrbi. Radi se o kompleksnom pojmu koji obuhvaća zajedničke vrijednosti, stavove, uvjerenja i postupanja djelatnika ...zdravstvene ustanove. U ovome preglednom radu analiziraju se najzastupljenije istraživačke teme u znanstvenoj literaturi o sigurnosti pacijenta, najčešće korišteni mjerni instrumenti i metode njihove validacije. Analiza 387 sažetaka radova koji se bave mjerenjem sigurnosti pacijenta, indeksiranih u bazama Core Collection Web of Science, identificirala je deset tema. Najzastupljenije teme bile su psihometrijske karakteristike mjernih instrumenata, obrazovanje o sigurnosti pacijenta i dimenzije kulture sigurnosti pacijenta. Sadržajna analiza užeg izbora 35 radova identificirala je čak 17 različitih mjernih instrumenata za mjerenje kulture sigurnosti pacijenta. Najčešće korišteni instrument je Hospital Survey on Patient Safety Culture – HSOPSC razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru Agencije za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi. Ovaj je instrument namijenjen bolničkim zdravstvenim ustanovama, a preveden je na niz jezika te prilagođen i validiran u raznim zemljama. U Hrvatskoj se istraživanje kulture sigurnosti pacijenta ne provodi sustavno, no ipak su dva mjerna instrumenta – HSOPSC i Safety Attutudes Questionnaire – Ambulatory version (SAQ-A) prevedena na hrvatski jezik i primijenjena u nekoliko istraživanja. Na temelju iskustva autora najčešća pogreška u praktičnoj primjeni jest preuzimanje mjernog instrumenta iz strane literature, bez metodološki korektno provedene prilagodbe lokalnom kontekstu. Nedostaju nacionalne smjernice za razvoj i primjenu mjernih instrumenata o kulturi sigurnosti pacijenta koje bi omogućile sustavno i usporedivo praćenje razvoja kulture sigurnosti pacijenta u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
Mjerenje kvalitete pružene skrbi neizostavan je dio upravljanja kvalitetom i koncepta njezinoga stalnog poboljšanja. Mjere iskustva pacijenta omogućavaju trajno i kontinuirano praćenje kvalitete ...budući da je iskustvo pacijenta kao dimenzija kvalitete skrbi zajedno s drugim dimenzijama kvalitete, kao što su učinkovitost i sigurnost skrbi, ključno za pružanje potpune slike kvalitete zdravstvene zaštite. Pacijenti koji se koriste uslugama fizioterapijske i rehabilitacijske skrbi imaju karakteristike koje ih razlikuju od karakteristika pacijenata u drugim sektorima, što zahtijeva specifično usmjeravanje razvoja pokazatelja kvalitete i modela mjerenja pacijentova iskustva. Cilj je ovoga rada predstaviti u literaturi dostupne mjerne instrumente za mjerenje iskustva pacijenata kao mjere ishoda u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi. Implementacija mjernih instrumenta o iskustvu pacijenta omogućuje praćenje i poboljšanje kvalitete, mjerenje i praćenje učinka svake organizacijske jedinice, identifikaciju čimbenika
koji se mogu koristiti za usporedbu kvalitete pružene skrbi između ustanova, kompleksniju i objektivniju procjenu ishoda rehabilitacije i poboljšanje učinkovitosti pružene skrbi. U Hrvatskoj trenutačno ne postoje objavljena istraživanja o mjerenju iskustva pacijenta u fizioterapijskoj i rehabilitacijskoj skrbi, stoga je važno kontinuirano raditi na podizanju svijesti svih dionika u procesu pružanja skrbi o važnosti mjerenja iskustva pacijenta i njegovom izravnom utjecaju na postizanje rehabilitacijskoga ishoda.
SAŽETAK
Totalna laringektomija kao metoda kirurškog liječenja tumora područja glave i vrata nosi doživotne posljedice koje su funkcionalnog, psihološkog i socijalnog karaktera, a jedna od najtežih ...jest gubitak sposobnosti glasnog govora. Zbog toga rehabilitacija glasa/govora poslije totalne laringektomije predstavlja važan aspekt funkcionalne rehabilitacije laringektomirane osobe. Dvije najčešće korištene metode usvajanja alaringealnog govora jesu ezofagealni (EF) i traheoezofagealni (TEF) glas/govor. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u akustičkim vrijednostima ezofagealnog i traheoezofagealnog glasa te na osnovi objektivnih akustičkih parametara prikazati i obrazložiti koji od ova dva modaliteta alaringealnog glasa posjeduje akustičke vrijednosti bliže vrijednostima laringealnih glasova. Materijali i metode: Proveli smo retrospektivno istraživanje na 75 ispitanika u Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. Akustičke vrijednosti mjerene su programom za akustičku analizu glasa LingWAVES SLP Suite Pro VPR (WEVOSYS medical technology GmbH – Germany) te su analizirani slijedeći parametri: fundamentalna frekvencija, intenzitet, varijacije u osnovnoj frekvenciji (jitter), varijacije u intenzitetu glasa (shimmer). Rezultati statističke analize pokazali su da postoji statistički značajna razlika (p<0,05) između dvije skupine alaringealnih govornika na svim mjerenim parametrima osim na vrijednosti varijacija u intenzitetu glasa. Zaključak: Traheoezofagealni glas/govor postiže bolje rezultate od ezofagealnog glasa/govora na svim mjerenim akustičkim parametrima. Vrijednosti TEF govora značajno odstupaju od vrijednosti urednoga laringealnog glasa.
Kvalitetna zdravstvena skrb je osnovno pravo svakog pojedinca i kao takvo se spominje i u brojnim dokumentima koji se odnose na prava pacijenata te ljudska prava. Jedna od sastavnica kvalitete ...zdravstvene zaštite jest i upravljanje rizicima. Utvrdilo se da svaki deseti pacijent doživi medicinsku pogrešku. Iako su uzroci medicinskih pogrešaka vrlo raznoliki, vodeći je razlog medicinskih pogrešaka manjkava komunikacija među zdravstvenim osobljem ili između zdravstvenog osoblja i bolesnika/članova obitelji. Kako bi se izbjegle zamke manjkave komunikacije, a s ciljem unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, razvijene su kontrolne liste – jedan od najpoznatijih alata kojima se poboljšava komunikacija te time i smanjuje učestalost propusta koji su mogli biti spriječeni.
THE QUALITY OF HOMELESSNESS SERVICES: AN OVERVIEW OF THE CURRENT SITUATION AND CHALLENGES IN CROATIA Although homelessness is a multifaceted phenomenon that has aroused interest in the Croatian ...scientific community over the last decade, the quality of homelessness services has not been explored so far. Based on a qualitative research that included key participants in the homelessness sector, this theme is problematized through various aspects of service quality. Following an introduction and a description of the method used, this paper describes the legal regulation of quality of services for homeless people, as well as the problems that homelessness services providers encounter in practice in relation to legal documents. More specifically, this paper analyses: the availability of services for homeless people, financing models, quality of accommodation facilities, quality of social services and quality control. All these aspects of service quality are supplemented by a number of first-hand practical experiences as well as some examples of good practice. Key words: homeless people, social services, (night) shelters, regulation, service quality.
Uslijed pretpostavljenih promjena načina života zbog pandemije Covid-19, tijekom lockdowna u prvom valu epidemije istražena je samoprocjena roditeljstva kod roditelja djece rane i predškolske dobi. ...Cilj je bio istražiti kvalitetu roditeljstva kroz procjenu učestalosti zajedničkih aktivnosti s djecom te načina ponašanja prema djeci. Relativna većina sudionika istraživanja procjenjuju da nisu značajno promijenili pojedine aktivnosti s djecom (razgovor, pripovijedanje, fizički iskazi ljubavi), dok četvrtina roditelja procjenjuje da s djecom priča, uči i iskazuje ljubav češće nego prije. Gotovo polovica roditelja procjenjuje da se više igraju s djecom nego prije lockdowna. Obiteljski odnosi izdvojeni su kao najznačajnija dimenzija roditeljstva. Životna dob, razina formalnog obrazovanja i bračni status sudionika istraživanja, kao prediktorski sklop objašnjava tek 2,3 % varijabiliteta samoprocjene roditelja pa je opravdano pretpostaviti postojanje drugih, značajnijih prediktora kvalitete roditeljstva. Sakupljeni podaci ukazuju na prednosti (velik uzorak i brza provedba) te nedostatke (specifičnost uzorka) online istraživanja. Veličina uzorka ukazuje na angažiranost roditelja na društvenim mrežama.
The presumed lifestyle changes due to the Covid-19 pandemic are the reason for research into the self-assessment of parents of early and preschool children about parental behaviors during lockdown in the first wave of a pandemic. The aim was to explore the quality of parenting through joint activities and behaviors towards children. A relative majority of survey participants estimate that they have not significantly changed individual activities with children (conversation, storytelling, physical expressions of love) while a quarter of parents estimate that they do so more often than before. Nearly half of parents estimate that they play more with their children than before the lockdown. Family relationships have been singled out as the most important dimension of parenting. Age, level of formal education and marital status of research participants as a predictor explains only 2.3 % of the variability of parental self-assessment, so it is reasonable to assume the existence of other, more significant predictors of parenting quality. The collected data indicate the advantages (large sample and fast implementation) and disadvantages (specificity of the sample) of online research. The size of the sample indicates the involvement of parents on social networks, which indicates the possibility of further research on parenting.
PDF
