Osnovni je cilj ovoga rada provedba analize utjecaja međunarodnog okruženja na izvoznu
konkurentnost Republike Hrvatske, posebno u razdoblju nakon izbijanja globalne ekonomske
krize 2007. Promjene ...koje se događaju u međunarodnom okruženju i koje imaju implikacije
na izvoznu konkurentnost Hrvatske u velikoj su mjeri bile determinirane učinkom
djelovanja globalne krize, krize Eurozone, ali i promjenama vanjskotrgovinskih tokova i
uvjeta razmjene nakon ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU sredinom
2013. S obzirom na to da je hrvatski izvoz po izbijanju globalne ekonomske krize i krize
Eurozone stagnirao (zbog oslabljene potražnje od strane naših glavnih vanjskotrgovinskih
partnera), Hrvatska je dobila novu šansu za izvoznu ekspanziju po pristupanju u EU, kada
su hrvatski izvoznici dobili dodatni poticaj u obliku otvaranja velikog zajedničkog tržišta
i tu priliku ne smiju propustiti.
U ovom se istraživanju analiziraju posljedice produktivne državne potrošnje na međunarodnu transmisiju fiskalne politike. Uobičajeni nalaz spominjan u literaturi koja proučava makroekonomiju nove ...otvorene ekonomije jest da fiskalni šok uzrokuje deprecijaciju tečaja. Radom je dokazano kako ponašanje tečaja ovisi o produktivnosti javne potrošnje.
Ako je produktivnost dovoljno visoka, fiskalni šok aprecira tečaj. U radu je također prikazano kako uvođenje produktivne državne potrošnje potiče domaće i strano blagostanje, u usporedbi sa situacijom kada javna potrošnja znači gubitak resursa, odnosno kada
je usmjerena u neproduktivne svrhe. To se događa zbog pozitivnog utjecaja produktivne javne potrošnje na privatnu potrošnju u obje zemlje iz promatranog modela.
Uvođenjem suvremenih mehanizama poreznog nadzora nad prometom gotovim novcem smanjuje se mogućnost porezne evazije što pozitivno doprinosi povećanju prihoda državnog proračuna. Cilj disertacije ...usmjeren je na kvantifikaciju učinaka takvih suvremenih mehanizama poreznog nadzora na smanjivanje neslužbenog gospodarstva, ali i utvrđivanje učinaka na pojedine djelatnosti i sektore. Doktorska disertacija obuhvaća detaljnu analizu postojeće metodologije za procjenu neslužbenog gospodarstva te navodi preporuke za njezino unaprjeđenje primjenom kvalitetnijeg i šireg skupa podataka iz sustava porezne naplate te prikazuje rezultate temeljem nove metodologije. Kvalitetnija i obuhvatnija metodologija procjene neslužbenog gospodarstva omogućila je procjenu učinaka promjena u poreznom sustavu na kretanje neslužbenog gospodarstva, kako na razini ukupnog gospodarstva, tako i na detaljnijoj razini po djelatnostima, odnosno prema veličini poslovnih subjekata. Posebna pozornost posvetila se ulozi suvremenih mehanizama poreznog nadzora nad prometom gotovinom i njihovim učincima na neslužbeno gospodarstvo te unaprjeđenju kvalitete cjelokupnog informacijskog sustava temeljem kojega se izrađuju službeni statistički pokazatelji iz područja nacionalnih računa.
Kompleksnost fenomena neslužbenog gospodarstva i brojnost faktora koji određuju njegovo kretanje na razini ukupnog gospodarstva i pojedinih gospodarskih subjekata zahtijeva i primjenu alternativnih modela u empirijskoj analizi. U disertaciji su razvijena dva različita modela kojima su procijenjeni učinci fiskalizacije na makrorazini, ali i na razini djelatnosti, odnosno poslovnih subjekata. Za kvantifikaciju uloge poreznog opterećenja i ostalih determinanti, a posebice fiskalizacije, u objašnjavanju trendova u kretanju neslužbenog gospodarstva na razini ukupnog gospodarstva korišteno je ekonometrijsko modeliranje. Metodologija koja je primijenjena na mikrorazini temelji se na dekompoziciji rasta na proizvodne inpute i tehnološki napredak. Porast prijavljenih prihoda i bruto dodane vrijednosti u 2013. godini koji se ne može objasniti porastom proizvodnih faktora i tehnološkog napretka pripisan je učincima fiskalizacije. Utvrđeno je da je fiskalizacija najviše utjecala na smanjenje neslužbenog gospodarstva u djelatnostima hotela i restorana, trgovine i građevinarstva, odnosno u djelatnostima u kojima je najznačajniji udio proizvoda i usluga namijenjenih finalnoj potrošnji kućanstava. Iako je ukupan udio neslužbenog gospodarstva smanjen, može se zaključiti da je i nakon uvođenja fiskalizacije relativna veličina
ii
neslužbenog gospodarstva u Hrvatskoj viša u odnosu na većinu ostalih zemalja članica Europske unije, a što se može objasniti djelovanjem ostalih determinanti poput administrativnih ograničenja vezanih za poslovanje poduzetnika, kvalitete javne uprave i visine poreznog opterećenja.
Rezultati ovog rada, ali i iskustva drugih zemalja, upućuju na zaključak da je za daljnje smanjivanje neslužbenog gospodarstva napore potrebno usmjeriti ne samo na metode pojačanih poreznih kontrola kojima se povećava vjerojatnost otkrivanja poreznih utaja, a time i rizik od potencijalnih kazni poslovnim subjektima uključenima u neslužbeni sektor, već je potrebno razviti i unaprijediti ostale aktivnosti usmjerene na jačanje poreznog morala i poticanje prelaska u službeni dio gospodarstva. Kvalitetna i učinkovita javna uprava i institucije mogu značajno pridonijeti smanjenju neslužbenog gospodarstva. Nasuprot tome, visoko porezno opterećenje predstavlja poslovnim subjektima i veću potencijalnu korist od aktiviranja u neslužbenom sektoru, a time rezultira i povećanjem sklonosti uključivanju u neslužbeno gospodarstvo.
SUMMARY
The implementation of modern mechanisms of tax surveillance on cash payments reduces the possibility of tax evasion which has a positive contribution to increasing the revenues of the state budget. The aim of the thesis is the quantification of the effects of these modern mechanisms of tax surveillance on the unofficial economy reduction in Croatia and to identify the effects on the individual activities and sectors. The dissertation includes a detailed analysis of existing methodology of the unofficial economy assessment and provides recommendations for its improvement. Improvements are related to incorporation of more quality and a broader set of data from the system of tax collection which could positively contribute to the reliability of results based on the new methodology. Improved and more comprehensive estimation methodology of the unofficial economy enabled the assessment of the effects of changes in the tax system on the trends in the unofficial economy, both at the level of the total economy, as well as the detailed level by industries and by size of business entities. Special attention is given to the role of modern mechanisms of tax surveillance on cash payments and their impacts on the unofficial
iii
economy as well as improving the quality of the overall information system based on which official statistical indicators in the field of national accounts are calculated.
The complexity of the phenomenon of the unofficial economy and the number of factors that determine its movement at the level of the overall economy and individual economic entities requires the use of alternative models in empirical analysis. Based on the relevant theoretical and empirical research, in the dissertation two different models are developed in order to estimate effects of fiscalization at the macro level, but also at the level of activities or businesses entities. At the level of the overall economy econometric modelling approach is applied. The role and significance of the tax burden and other determinants, particularly fiscalization, in explaining trends in the movement of the unofficial economy is quantified by the model. The methodology applied at the micro level is based on the production function and decomposition of growth on production inputs and technological progress. The increase in reported income and gross value added in 2013 which is not explained by the increase of production factors and technological progress is attributed to the effects of fiscalization. It was found that fiscalization has most pronounced impact on the reduction of the unofficial economy in the sectors of hotels and restaurants, trade and construction and on the sectors which produce goods and services for final consumption of households. Although the share of the unofficial economy was reduced, it can be concluded that even after the introduction of fiscalization, the relative size of the unofficial economy in Croatia is still higher in comparison to the majority of EU member states. It can be explained by the effect of other determinants, such as administrative constraints related to business entities, quality of public administration and the amount of the tax burden.
Results of this dissertation, together with the experience of other countries, point to the conclusion that further reduction of the unofficial economy demands development of new approaches. The efforts need to be focused not only on methods of higher tax control which increase the possibilities of discovering tax evasion, and thus the risk of potential fines to businesses involved in unofficial sector. It is necessary to develop and improve other policies and activities aimed at strengthening the tax morale and encourage the transition to the official part of the economy. High quality institutions and efficient public administration can significantly contribute to the reduction of the unofficial economy. On the other hand, the high tax burden increases potential benefit of activation in the informal sector for business entities, thereby resulting in an increase in the tendency of involvement in the unofficial economy.
The implementation of modern mechanisms of tax surveillance on cash payments reduces the possibility of tax evasion which has a positive contribution to increasing the revenues of the state budget. The aim of the thesis is the quantification of the effects of these modern mechanisms of tax surveillance on the unofficial economy reduction in Croatia and to identify the effects on the individual activities and sectors. The dissertation includes a detailed analysis of existing methodology of the unofficial economy assessment and provides recommendations for its improvement. Improvements are related to incorporation of more quality and a broader set of data from the system of tax collection which could positively contribute to the reliability of results based on the new methodology. Improved and more comprehensive estimation methodology of the unofficial economy enabled the assessment of the effects of changes in the tax system on the trends in the unofficial economy, both at the level of the total economy, as well as the detailed level by industries and by size of business entities. Special attention is given to the role of modern mechanisms of tax surveillance on cash payments and their impacts on the unofficial economy as well as improving the quality of the overall information system based on which official statistical indicators in the field of national accounts are calculated.
The complexity of the phenomenon of the unofficial economy and the number of factors that determine its movement at the level of the overall economy and individual economic entities requires the use of alternative models in empirical analysis. Based on the relevant theoretical and empirical research, in the dissertation two different models are developed in order to estimate effects of fiscalization at the macro level, but also at the level of activities or businesses entities. At the level of the overall economy econometric modelling approach is applied. The role and significance of the tax burden and other determinants, particularly fiscalization, in explaining trends in the movement of the unofficial economy is quantified by the model. The met
Povećanje efikasnosti predstavlja jedan od glavnih ciljeva bilo kojeg programa reformi u
elektroenergetskom sektoru. Općenito, od uvođenja reformi u elektroenergetskom sektoru se
očekuje da vode do ...viših razina efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije kao i
smanjenju razine prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije. Glavni cilj ove
doktorske disertacije je istražiti da li reforme elektroenergetskog sektora realiziraju ova
očekivanja te utvrditi učinke reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne
energije, kao i na razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije, uzimajući u
obzir razlike između zemalja prema stupnju razvoja i regionalnim karakteristikama.
U okviru ove doktorske disertacije testirani su modeli utjecaja reformi elektroenergetskog
sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i distribucijskih gubitaka
električne energije u outputu (model br. 1), utjecaj industrijskog sektora na opseg reformi u
elektroenergetskom sektoru (model br. 2) i utjecaj reformi elektroenergetskog sektora na
omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava (model br. 3).
Ovi modeli predstavljaju tri neovisna, ali povezana istraživanja.
U istraživanju se koristi panel regresijski model s fiksnim učincima („fixed effects model“). U
modelu br. 1 analiziran je panel kojeg čini ukupno 31 država te su primijenjene relevantne
metode panel-regresijske analize. Zasebno su analizirani ekonomski učinci reformi
elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i
distribucijskih gubitaka električne energije u outputu za EU-15 (stare članice – prva skupina)
kao i za skupinu zemalja koju čine EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe (druga
skupina).Budući da su zemlje EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe kasnije započele s
procesom reformi elektroenergetskog sektora kod njih je izvršeno testiranje za razdoblje
1998-2010., dok je za zemlje EU 15 korišteno razdoblje 1995-2010.
Ekonomski učinci reformi u elektroenergetskom sektoru na djelatnost proizvodnje električne
energije i razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 su
statistički izraženiji nego u EU-12 (novije članice) i zemljama jugoistočne Europe.Dobiveni
rezultati istraživanja za EU-15 su očekivani i u skladu sa postavljenom znanstvenom
hipotezom.Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-15
značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne energije po glavi stanovnika, neto
instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi stanovnika i neto proizvodnju
električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom sektoru. Nadalje, reforme u
elektroenergetskom sektoru zemalja EU-15 značajno utječu na smanjenje prijenosnih i
distribucijskih gubitaka električne energije.
Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i odabranim
zemljama jugoistočne Europe značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne
energije po glavi stanovnika, neto instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi
stanovnika, neto proizvodnju električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom
sektoru. Za razliku od zemalja EU-15 reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i
odabranim zemljama jugoistočne Europe nemaju značajan utjecaj na smanjenje
udjelaprijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u outputu. To je posljedica
nedovoljnog ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu električne energije, nedovoljnog
II
razvoja prijenosnih interkonekcijskih kapaciteta, niske razine održavanja mrežnih kapaciteta
kao i zastarjele tehnologije.
Dobiveni rezultati iz modela br. 1 pokazuju da razdvajanje elektroprivrednih djelatnosti u
interakciji s privatizacijom kao i s regulatornom agencijom nije povezano s povećanjem
efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije. Upravo suprotno, razdvajanje
elektroprivrednih djelatnosti u interakciji s privatizacijom i regulatornom agencijom
negativno utječe na pokazatelje efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije.
Interakcijski efekti pojedinih reformskih koraka na proizvodnju električne energije i razinu
prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 se razlikuju u odnosu na
EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe.Za razliku od zemalja EU-15, u EU-12 i
odabranim zemljama jugoistočne Europe, interakcijski efekti reformskih koraka
„PRIVATIZACIJA I REGULATOR“ ne utječu pozitivno na pokazatelje efikasnosti u
djelatnosti proizvodnje električne energije. Razlog leži u činjenici što ekonomske i političke
institucije neophodne za ispravno funkcioniranje regulatornih tijela još uvijek nisu dovoljno
razvijene u većini tranzicijskih zemalja, a regulatorne agencije suočavaju se s nedostatkom
kvalificiranih ljudskih, administrativnih i know-how resursa. Može se zaključiti da je
regulatorna kvaliteta i definiranje optimalnog regulatornog okvira ključna determinanta
uspjeha u provođenju reformi u elektroenergetskom sektoru tranzicijskih zemalja, dok je
osnivanje regulatornog tijela per se važan, ali ne i dovoljan uvjet uspješnosti reformi ukoliko
nije praćeno ukupnom institucionalnom kvalitetom.
Rezultati empirijske analize u modelu br. 2 su konzistentni sa postavljenom znanstvenom
hipotezom. Istraživanje je pokazalo da industrijski sektor ima značajan utjecaj na opseg
reformi elektroenergetskog sektora. Kako veličina industrijskog sektora raste, tako raste i
njegov utjecaj. Kada se pogledaju dobiveni rezultati istraživanja, uočava se značajno
negativan odnos između liberalizacije tržišta električne energije i veličine industrijskog
sektora. To znači da su zemlje sa većim industrijskim sektorima sklone da liberaliziraju
manje. Prema dobivenim rezultatima, može se zaključiti da je relativna snaga interesnih grupa
važna u determiniranju ishoda reformskih procesa na elektroenergetskom tržištu.
Prema dobivenim rezultatima u modelu br. 3, potvrđena je korelacija između reformi
elektroenergetskog sektora i omjera cijena električne energije između industrijskih potrošača i
kućanstava. Ipak, dobiveni rezultati potvrđuju da različiti reformski koraci na različit način
utječu na omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava.. Dakle,
svaki individualni reformski korak ima različit utjecaj na omjere cijena električne energije
između industrijskih potrošača i kućanstava za svaku grupu potrošača i zemalja.
Rezultati istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji mogu imati široku primjenu. Rezultati
mogu biti korišteni kao smjernice za donositelje političkih odluka u procesu formuliranja,
implementiranja, evaluiranja i redizajniranja programa liberalizacije tržišta električne
energije. Mogu ih također koristiti i elektroprivredne kompanije, vlade država pri oblikovanju
svoje ekonomske i energetske politike, istraživački instituti i ostali.
Improvement in efficiency constitutes one of the main aims in any electricity sector reform
program. Overall, it is expected that the introduction of reforms in the electricity sector leads
to higher efficiency levels in activity of electricity generation and also to reduction of
transmission and distribution electricity losses. The main aim of this disertation is to
investigate whether electricity sector reforms realize these expectations and also to clarify
whether the impact of electricity sector reforms on generation efficiency and transmission and
distribution electricity losses differs among countries according to their development level
and regional characteristics.
Within this disertation empirical econometric models are tested and then analyzed to observe
the impact of electricity sector reforms on electricity generation and the share of transmission
and distribution electricity losses in output (Model 1), the impact of the industry sector on the
extent of electricity sector reforms (Model 2), and the impact of electricity sector reforms on
electricity price ratios between industrial consumers and households (Model 3). These models
represent three independent but related research.
Panel regression model with fixed effects was used in this disertation. In model 1 data set is
based on a panel of 31 countries where relevant panel regression methods were applied.
Economic effects of electricity sector reforms on electricity generation and the share of
transmission and distribution electricity losses in output are analysed for two groups of
countries: EU-15 (old EU Member States) and EU-12 (new EU Member States) and selected
Southeast European countries. Since the EU-12 and selected Sotheast European countries
have started later with electricity sector reforms, testing was conducted for time period 1998-
2010. For EU-15 countries time period 1995-2010 was used.
Economic effects of electricity sector reforms on electricity generation and the level of
electricity transmission and distribution losses are statistically more significant in EU-15
compared to EU-12 and Southeast European countries. Research results for EU-15 are
expected and in line with research hypothesis. Research results show that electricity sector
reforms in EU-15 have significantly positive impact on net electricity generation per capita,
net installed electricity generation capacity per capita and net electricity generation per
employee in electricity sector. Furthermore, electricity sector reforms in EU-15 have a
significant impact on reduction of electricity transmission and distribution losses.
Research results show that electricity sector reforms in EU-12 and other selected countries in
Southeast Europe have significantly positive impact on net electricity generation per capita,
net installed electricity generation capacity per capita and net electricity generation per
employee in electricity sector. Unlike EU-15 countries, electricity sector reforms in EU-12
and selected Southeast European countries have no significant impact on ele
U teorijskom dijelu ovog doktorskog rada determinirana je uloga i važnost energije, samim
time i električne energije, u ekonomskom rastu. Naime, prema neoklasičnoj ekonomskoj
teoriji energija se ne ...smatra primarnim inputom već intermedijarnim dobrom dok pripadnici
tzv. ekološke ekonomije tvrde upravo suprotno. U suvremenom svijetu, učinkovita opskrba
energijom, prvenstveno električnom energijom kao njezinim najfleksibilnijim,
najkomercijalnijim i najčišćim oblikom predstavlja značajan temelj ekonomskog rasta i
razvoja. Teorijska i praktična korelacijska veza izmeñu električne energije i ekonomskog rasta
ne implicira ujedno i kauzalnu vezu. Ovo tematsko područje predmet je empirijskih
istraživanja posljednja dva desetljeća iako bez konsenzusa o tome da li ekonomski rast
rezultira potrošnjom i proizvodnjom električne energije ili je pak električna energija stimulans
ekonomskog rasta. U kontekstu prilagodbe elektroenergetskog sektora Republike Hrvatske
jedinstvenom europskom tržištu električne energije poznavanje smjera i intenziteta kauzalne
veze predstavlja važnu podlogu za oblikovanje i provedbu adekvatne ekonomske i energetske
politike.
U empirijskom dijelu doktorskog rada provedeno je istraživanje meñupovezanosti tj.
kauzalnosti izmeñu potrošnje i proizvodnje električne energije s jedne te ekonomskog rasta u
Republici Hrvatskoj sa druge strane. Cilj istraživanja bio je utvrditi smjer i intenzitet kauzalne
veze, na agregatnoj i sektorskoj razini, izmeñu varijabli električne energije i BDP-a unutar
multivarijatnog okvira. Korištenjem konvencionalne multifaktorske neoklasične funkcije
agregatne proizvodnje formirana su tri modela i primjenom odgovarajuće kvantitativne
metode (ARDL pristup) provedena je ekonometrijska analiza. U ovom doktorskom radu
dokazano je da postoji značajan pozitivan utjecaj proizvodnje i potrošnje (pogotovo
nerezidencijalne) električne energije na ekonomski rast hrvatskog gospodarstva. Na temelju
rezultata istraživanja formirani su i znanstveno utemeljeni prijedlozi mjera za razvoj
elektroenergetskog sektora u funkciji ekonomskog rasta hrvatskog gospodarstva kao i
preporuke za buduća istraživanja spomenute tematike.
The theoretical part of this doctoral thesis determined the role and importance of energy in
economic growth. According to the neoclassical economic theory, energy is not considered as
a primary input. Instead it is looked upon as an intermediate good while members of the socalled
ecological economics claim just the opposite. In the modern world, efficient energy
supply, particularly electricity as its most flexible, commercial and cleanest form represents
an important basis for economic growth and development. Theoretical and practical
correlation between electricity and economic growth does not imply that there exists a causal
relationship at the same time. This thematic area has been the subject of empirical research for
the last two decades, although with no consensus on whether economic growth causes
electricity consumption and production or whether electricity acts as a stimulus of economic
growth. In the context of adjusting the Croatian electricity sector to the EU’s internal
electricity market knowing the direction and intensity of causal relationship represents an
important foundation for design and implementation of the appropriate economic and energy
policy.
The empirical part of the doctoral dissertation presents the research regarding
interconnectedness (i.e. causality) between electricity consumption/production and economic
growth in the Republic of Croatia. The aim of this research was to determine the direction and
intensity of the causal relationship, on aggregate and sectoral level, between the electricity
variables and GDP within a multivariate framework. The econometric analysis was conducted
on previously formed three different models using the conventional multifactor neoclassical
aggregate production function and an appropriate quantitative method (ARDL approach). In
this doctoral dissertation it has been proven that there is a significant positive impact of
electricity production and consumption (especially by the non-residential sector) on economic
growth of the Croatian economy. The research results made it possible to formulate
scientifically based proposals and measures for the development of Croatian electricity sector,
as well as recommendations for future research.
Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu odnosno ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije. Zbog sinergijskog djelovanja svaka pozitivna ili negativna ...institucionalna promjena može prouzročiti značajne promjene u društvu. S institucijama su usko povezani transakcijski troškovi odnosno troškovi svih sredstava koja su potrebna kako bi se obavila razmjena. Glavni zadatak institucija je smanjenje transakcijskih troškova čime one stvaraju okvir za jačanje produktivnosti i konkurentnosti te okvir za gospodarski rast. Institucionalna promjena nastaje kada sudionici u razmjeni odluče mijenjati dotadašnji sporazum zato što misle da će im to omogućiti povoljniju poziciju.
U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva i institucije bila su velikim djelom određena višedesetljetnim načinom života, a svaka je tranzicijska zemlja odabrala svoj razvojni put. To je dovelo do različitog stupnja razvoja tranzicijskih država, od kojih su neke postale članice EU. Također je u tranzicijskim zemljama primjetna različita razina razvoja institucija koje djeluju na transakcijske troškove. Iz tog se razloga činilo opravdanim istražiti utjecaj institucija na rast gospodarstva tranzicijskih država uključujući i Republiku Hrvatsku.
U navedenom istraživanju pošlo se od različitih razina institucionalnog razvoja zemalja tijekom tranzicijskog perioda i od različitih razina ekonomskog rasta da bi se utvrdilo jesu li te dvije kategorije povezane i ako jesu, kakve su implikacije na Hrvatsku. Dokazana je hipoteza da postoji značajan pozitivan utjecaj institucionalnih reformi na ekonomski rast tranzicijskih zemalja (novih članica EU) i Republike Hrvatske u razdoblju od 1996. do 2012.godine što stvara pretpostavke koje su bitne za buduće stope rasta hrvatskog gospodarstva.
Provođenjem institucionalne promjene u Hrvatskoj, djelujući prvenstveno na institucije koje imaju utjecaj na smanjivanje transakcijskih troškova moguće je pozitivno djelovati na gospodarski rast Republike Hrvatske.
Cilj disertacije je ukazati značaj institucionalne promjene u njenoj povezanosti s ekonomskim rastom Hrvatske.
Institutions are the rules of conduct within a society, i.e., limitations which have been devised
by humans in order to shape human interactions. Due to synergy, each positive or negative
institutional change may cause significant changes within the society. Transaction costs,
i.e.,the costs of all the means necessary to carry out an exchange are closely connected to the
institutions. The main task of the institutions is to reduce the transaction costs with which they
create a framework for strengthening productivity and competitiveness and a framework for
economic growth. Institutional change is created when the participants in the exchange decide
to change a previous agreement because they think it will provide them with a more
favourable position.
At the beginning of the transitional process, the economy and the institutions were to a great
extent determined by a decade-old way of life, and each transitional country has chosen its
path of development. That led to a different stage of development of the transitional countries,
some of which became members of the European Union. A different level of development of
the institutions is also noticeable in the transitional countries. For that reason, it seemed
justified to explore the influence of the institutions on economic growth of the transitional
countries, including the Republic of Croatia.
In the stated research, the starting point were the different levels of institutional development
of the countries during the transitional period and different levels of economic growth to
ascertain whether those two categories are connected and, if so, what the implications are for
Croatia. The hypothesis which has been confirmed is that institutional changes have
significant and positive effect on economic growth of transitional countries (new EU
members) and the Republic of Croatia from 1996 till 2012. That gives assumptions which are
important for the future growth rates of Croatian economy.
By implementing institutional change in Croatia, acting primarily on the institutions which
have influence on the reduction of transaction costs,it is possible to have a positive influence
on the economic growth of the Republic of Croatia. The goal of the dissertation is to point out
the significance of the institutional change in its connection to the economic growth of the
Republic of Croatia.
Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu odnosno ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije. Zbog sinergijskog djelovanja svaka pozitivna ili negativna institucionalna promjena može prouzročiti značajne promjene u društvu. S institucijama su usko povezani transakcijski troškovi odnosno troškovi svih sredstava koja su potrebna kako bi se obavila razmjena. Glavni zadatak institucija je smanjenje transakcijskih troškova čime one stvaraju okvir za jačanje produktivnosti i konkurentnosti te okvir za gospodarski rast. Institucionalna promjena nastaje kada sudionici u razmjeni odluče mijenjati dotadašnji sporazum zato što misle da će im to omogućiti povoljniju poziciju.
U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva i institucije bila su velikim djelom određena višedesetljetnim načinom života, a svaka je tranzicijska zemlja odabrala svoj razvojni put. To je dovelo do različitog stupnja razvoja tranzicijskih država, od kojih su neke postale članice EU. Također je u tranzicijskim zemljama primjetna različita razina razvoja institucija koje djeluju na transakcijske troškove. Iz tog se razloga činilo opravdanim istražiti utjecaj institucija na rast gospodarstva tranzicijskih država uključujući i Republiku Hrvatsku.
U navedenom istraživanju pošlo se od različitih razina institucionalnog razvoja zemalja tijekom tranzicijskog perioda i od različitih razina ekonomskog rasta da bi se utvrdilo jesu li te dvije kategorije povezane i ako jesu, kakve su implikacije na Hrvatsku. Dokazana je hipoteza da postoji značajan pozitivan utjecaj institucionalnih reformi na ekonomski rast tranzicijskih zemalja (novih članica EU) i Republike Hrvatske u razdoblju od 1996. do 2012.godine što stvara pretpostavke koje su bitne za buduće stope rasta hrvatskog gospodarstva.
Provođenjem institucionalne promjene u Hrvatskoj, djelujući prvenstveno na institucije koje imaju utjecaj na smanjivanje transakcijskih troškova moguće je pozitivno djelovati na gospodarski rast Republike Hrvatske.
Cilj disertacije je ukazati značaj institucionalne promjene u njenoj povezanosti s ekonomskim rastom Hrvatske.
Cilj ovog rada je istražiti učinak financijske otvorenosti na financijski razvoj, rast i volatilnost u Turskoj. Rezultati graničnog testa (bounds test) otkrivaju da je financijska otvorenost u odnosu ...dugoročne ravnoteže s financijskim razvojem, rastom i volatilnosti proizvodnje. Grangerov test kauzalnosti pokazuje, dugoročno gledano, postojanje jednosmjerne kauzalnosti od financijskog razvoja do financijske otvorenosti, dok kratkoročno postoji kauzalnost od financijske otvorenosti prema volatilnosti proizvodnje. Ipak, Grangerova kauzalnost se ne otkriva niti od financijske otvorenosti prema rastu, niti od financijske otvorenosti prema financijskom razvoju. Rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim financijskim razvojem i savjesnijom monetarnom i fiskalnom politikom usmjerenima na financijsku otvorenost u Turskoj.
