Insajderi ili autsajderi građanstva? Baričević, Vedrana
Anali Hrvatskog politološkog društva,
12/2022, Volume:
19, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U radu se analiziraju politike državljanstva i imigracije u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na etnifikaciju i marketizaciju građanstva koja se odvija u posljednja tri desetljeća. Studija polazi od ...koncepta građanstva kao "diferenciranog članstva" koji pretpostavlja da su beneficije članstva nejednako raspoređene među različitim subjektima građanstva neovisno o njihovom formalnom državljanskom statusu i često u suprotnosti s dominantnim nacionalnim mitologijama. Po modelu Rogersa Brubakera i njegovog koncepta "socijalnog zatvaranja", studije državljanstva u Hrvatskoj dosad su se bavile problematikom etniciteta i formalnog članstva. Pri tome, etnicitet se poima kao ključna kategorija koja pretpostavlja stjecanje državljanstva i građanskih prava. Nasuprot tome, slijedeći pristup Brigdet Anderson, u ovom radu na etničko državljanstvo gledam kao političku strategiju kojom se održava mit da sudjelovanje u naciji nosi jasne simboličke i materijalne koristi članstva. Ovaj rad nastojat će pokazati da procesi komodifikacije djeluju protiv logike etnonacionalizma pa se građanska prava rastaču u korist tržišta, a na štetu ciljanih socioekonomskih skupina unutar (etno)nacionalne većine i manjina. Socijalno građanstvo koje Brubaker i literatura "socijalnog zatvaranja" zanemaruju kritično je za razumijevanje građanstva kao koncepta i društvene prakse.
The paper analyzes the politics of citizenship and immigration in Croatia, with special reference to ethnicization and marketization of citizenship that has been taking place in the last three decades. In doing so, I start from the concept of "differentiated citizenship" which assumes that the benefits of membership are unequally distributed among different subjects of citizenship, regardless of their formal citizenship status. Following the model of Rogers Brubaker and his concept of "social closure", citizenship studies in Croatia have so far dealt with the issue of ethnicity and formal membership. However, following Bridget Anderson's approach, in this paper I see ethnic citizenship as a political strategy that maintains the myth that participation in the nation carries clear symbolic and material benefits of membership. The paper shall argue that the processes of commodification work against the logic of ethnonationalism, and citizenship rights are dispersed in favor of the market, to the detriment of the targeted groups within (ethno)national majority, as well as ethnic minorities. Social citizenship that Brubaker and the literature on "social closure" ignores is critical for our understanding of citizenship as a concept and social practice.
Kako su procesi komodifikacije i marketizacije zahvatili područja javnoga života gdje ih prije nije bilo, odlučili smo proučiti kanale komunikacije koje koriste institucije visokog obrazovanja kako ...bismo ustanovili jesu li i na njih utjecala ova ekonomska gibanja . Ovaj rad bavi se diskursom jednoga javnog sveučilišta u Hrvatskoj kojim se predstavlja budućim studentima kroz svoje službene mrežne stranice. Primjenom kritičke analize diskursa na primjere diskursa na mrežnim stranicama htjeli smo ustanoviti koliko su razni oblici ne samo persuazivnoga nego i promotivnoga diskursa, koji inače obilježavaju diskursne prakse onih djelatnosti i institucija koje ovise o tržišnim kretanjima, ušli i u samopredstavljanje institucija visokog obrazovanja promjenom medija i načina komunikacije. Osim toga nastojali smo ispitati kako sveučilište gradi svoj identitet u odnosu prema studentima, na čemu ga zasniva, što ističe kako bi privuklo i studente i izvore financiranja i kako, posljedično, gradi svoju javnu sliku. Istraživanje i analiza rezultata pokazuju značajnu upotrebu persuazivnoga i promotivnoga te čak multisemiotičnoga diskursa izravno usmjerenih na privlačenje studenata, ali i konstrukciju interdiskurzivnih tekstova s ciljem stvaranja slike sveučilišta prije svega kao ugodna, privlačna i gostoljubiva mjesta za rad i život.
Since the processes of commodification and marketization have entered areas of public life in which they did not use to be present before, we decided to research communication channels used by higher education institutions to determine whether they have been influenced by these processes in their regular activities. This paper deals with the discourse of a public university in Croatia employed by it to present itself on its official website. By applying critical discourse analysis methods on the website discourse, we wanted to establish whether some instances of persuasive and promotional discourse, typical of discourse practice of those industries and institutions which depend on market trends, have entered higher education self-presentation modes since the medium and communication channels had changed from printed to digital form. Apart from that, we wanted to investigate how a university constructs its identity relative to students, what this identity is based upon, what the university foregrounds in order to attract both students and funds and how, consequently, it creates its public image. Our research and subsequent analysis have revealed that persuasive, promotional and even multisemiotic discourse purposefully aimed at attracting students is used to a considerable extent, but also the presence of interdiscursive texts structured with a view to creating an image of a university as a pleasant, attractive and amiable place to work and live in.
Članak nastoji istražiti glavne aspekte suvremenih trendova koji utječu na politike visokog obrazovanja u tekućim procesima restrukturiranja sveučilišta, poglavito pitanje transformacije sustava ...visokog obrazovanja u Europi (bolonjski proces), s naglaskom na postkomunističkim društvima. Globalizacija, internalizacija i marketizacija su utvrđeni ključnim egzogenim faktorima, dok su masifikacija, nacionalne specifičnosti (političke i kulturalne), obrazovne tradicije te kapaciteti lokalnih samouprava utvrđeni kao endogeni faktori koji određuju reforme sustava visokog obrazovanja. Autor istražuje trendove restrukturiranja sveučilišta u uvjetima promjene tradicionalnih odnosa koje ona ima s društvenim okruženjem, poglavito državom. Spomenute trendove naročito karakterizira smanjena uloga nacionalne države u provođenju društvenog i ekonomskog razvoja te dekompozicija socijalne države i smanjivanje njezinih temeljnih funkcija, što je za posljedicu imalo signifikantno smanjivanje potpore sustavu visokog obrazovanja. Oba procesa gurnula su kreatore politika u smjeru politika visokog obrazovanja zasnovanih na djelovanju tržišta, što uzrokuje niz problema – bilo da se radi o pitanjima održivosti visokog obrazovanja, o pitanjima njegove kvalitete i kompetitivnosti, ili pak o pitanjima pristupa visokom obrazovanju i njegovoj pravičnosti. Autor ističe da na promjene u sustavima visokog obrazovanja prije svega utječu (ili ih čak izravno kreiraju) egzogeni faktori, napose s obzirom na ulogu i misiju koju imaju sveučilišta, dok su endogeni faktori prvenstveno odgovorni za uspjeh reformi u pojedinim društvima.
The main goal of this work was to theoretically conceptualise the process of marketisation which designates the transformation of society into a market economy and social relations into market ...relations. The starting point is first the comparative analysis of the definitions of the term market by some classic authors (Smith, Marx, Weber, Durkheim and Parsons), each of whom define it from their perspective as a
monetary mechanism of exchange in the economic sphere of social activity. In the second chapter K. Polanyi's theory of social transformation is presented, in which he is the first to state that the principle of market self-regulation has become the fundamental feature of modern society. Analysed in the third chapter is the market economy society model of D. Slater and F. Tonkiss, who claim that the process of
marketisation in the most developed countries has already been completed and that today's society has already become a market society. The paper also presents in short the theory of marketing neglected in sociological literature, the main concept of market economy as a rational system of research and planning, which is currently not only applied in the economy but also in politics and culture. A special chapter is devoted to commodification, a process that concretises on a micro level the goals of marketisation, implying the transformation of nature, things, people, relations, meanings and immaterial resources into market commodities. The ultimate result of the marketisation and commmodification processes in a market society becomes evident in Rifkin’s ominous hypothesis that all human life has become an experience to pay for, which is also the topic of the last chapter.
Uspostavljanje obrazaca promjene politike financiranja visokog obrazovanja u Zapadnoj Europi u razdoblju od 1980. do 2000. godine glavni je cilj ove studije. Obrasci promjene prate se rabeći ...tipologiju režima socijalne države koju je uspostavio Esping-Andersen (1990.). Osnovna je pretpostavka da glavna institucionalna obilježja režima socijalne države upravljaju razvojem reforme u politici financiranja visokog obrazovanja. Studija pokazuje da zakonitosti unutar režima postoje, te se uvelike podudaraju s tipologijom režima socijalne države. Ipak, države se ne priklanjaju tipovima u potpunosti. To je djelomično uvjetovano nedostatkom klasifikacije idealnih tipova, no još je važnije to što se čini da je to uzrokovano činjenicom da se politika financiranja visokog obrazovanja ne može u potpunosti objasniti kroz prizmu socijalne politike.
PDF