Aluvijalne, priobalne i nizinske šume umjerenih područja europske su šume s najvećom prisutnošću invazivnih stranih biljaka. Slijedom toga, utvrđivanje okolišnih uvjeta i drugih pokretača invazije ...tih vrsta u prirodnim šumskim zajednicama presudno je za razumijevanje izloženosti ovih staništa invazivnim vrstama. Fokusirali smo se na fragmente ilirske šume hrasta kitnjaka i običnog graba u SI Sloveniji, koje su u tom pogledu najmanje proučavane.Budući da su alohtoni fanerofiti i terofiti znatno prezastupljeni u usporedbi s autohtonim vrstama u nizinskim šumama, odabrali smo dvije reprezentativne invazivne vrste: fanerofit Prunus serotina i terofit Impatiens parviflora. Korištenjem logističkih regresijskih modela na vegetacijskim podacima, okolišnim podacima na temelju Ellenbergovih indikatorskih vrijednosti i krajobrazne metrike na razini fragmenata (zakrpi), identificirali smo karakteristike fragmenata šumske vegetacije koji objašnjavaju prisutnost svake vrste. Štoviše, u modele smo uključili utjecaj čovjeka.Otkrivene su značajne karakteristike koje međusobno razlikuju invazivnost vrsta P. serotina i I. parviflora. Također pokazalo se da omjer površine i hranjive tvari šumskih fragmenata značajno koreliraju s prisutnošću vrste P. serotina, dok antropogeni poremećaj staništa značajno korelira s prisutnošću vrste I. parviflora. Naši rezultati te sličan pristup za druge invazivne biljne vrste mogu se primijeniti za procjenu podložnostistaništa na potencijalnu i trenutnu rasprostranjenost tih vrsta, kao i za izradu planova upravljanja.
Analitike učenja usredotočene su na obrazovne izazove vezane uz postizanje svrsishodnog učenja. Vrednovanje postizanja ishoda učenja izrazito utječe na učenje. Međutim, podaci o procesu vrednovanja ...vrlo rijetko se koriste u postojećim analitikama učenja. Nadalje, postojeće implementacije i analize procesa istorazinskog (vršnjačkog) vrednovanja nisu zadovoljavajuće. Ovaj rad predstavlja izradu i upotrebu matematičkog modela za opis i računanje vezano uz istorazinsko vrednovanje. Razvijeni model zasniva se na Manhattan (taxicab) metrici te korištenju rubrika za vrednovanje ishoda učenja. U radu su opisane i opravdane metode računanja konačne ocjene vršnjačkog vrednovanja, mjere pouzdanosti takvog vrednovanja kao i ocjene za pojedine vrednovatelje. Razvijeni geometrijski model razmatran je u kontekstu dva važna scenarija istorazinskog vrednovanja.
U radu se izvodi CS dekompozicija \(J\)−ortogonalnih matrica reda \(2, 3\) i \(4\). U izvodu se koriste samo osnovni pojmovi iz teorije matrica, te singularna dekompozicija matrica reda \(2\) i ...\(3\). Pokazuje se da se \(J\)-ortogonalna matrica reda \(4\) (\(3\)) može faktorizirati u produkt od \(4\) (\(2\)) “trigonometrijske” ravninske rotacije i \(2\) (\(1\)) “hiperbolne” ravninske rotacije. To otvara zanimljiv i važan problem: kako odrediti sve te ravninske rotacije, direktno iz simetrične matrice \(A\) reda \(4\) (\(3\)), koje kroz transformacije kongruencije dijagonaliziraju \(A\). Rješenje tog problema ima direktnu primjenu u ubrzanju blok \(J\)-Jacobijeve metode za računanje vlastitih vrijednosti i vektora indefinitne simetrične matrice reda \(n\).
Slovenski protestantski pisci 16. stoletja so v prizadevanju za širjenje novega nauka izdali tudi več pesmaric. Z melodijami, ki so jih prevzeli iz pesmaric nemških in čeških protestantov, so ...prinesli v slovensko (duhovno) poezijo tudi mnogo kritičnih oblik. O štirih je govora v članku.
Buka na slici uvijek postoji, pitanje je samo koliko je vidljiva ljudskom oku. Na nekim slikama postoji značajno visoka razina buke, ali ljudsko oko to neće primijetiti. Cilj ovoga rada je ispitati ...utjecaj sadržaja slike na percepciju buke na slici. Upotrijebili smo tri slike različitog sadržaja (najsvjetlija mjesta, mnogo detalja, jednolike površine blagih boja). Uzorci su simulirani dodavanjem šest razina buke u MATLAB softveru, primjenom ugrađene funkcije. Uzorci su mjereni IQ metrikom kvalitete slike: SCIELab, SSIM i IQM2. Za određivanje psihofizičke razine primijenili smo metodu komparacije para (paired-comparison method - PC-index). Rezultati su pokazali da je sadržaj slike utjecao na percepciju buke na slici. Najteže je bilo procijeniti sliku s mnogo detalja. Takvi uspoređeni uzorci izgledali su isto iako su imali različitu razinu buke.
Teorija konveksnih skupova je vitalno i klasično područje moderne matematike s bogatom primjenom. Ako se sve točke dužine, koja spaja bilo koje dvije točke skupa, nalaze u tom skupu, tada je taj skup ...konveksan. Sve se više geometrijskih aspekata o konveksnim skupovima razvija uvodeći neke pojmove, ponajprije poliedre. Konveksni poliedar je iznimno važno posebno tijelo u R^n. Neki primjeri konveksnih podskupova euklidskog trodimenzionalno prostora su Platonova tijela, Arhimedova tijela, tijela dualna Arhimedovim tijelima i Catalanova tijela. U ovom članku prikazujemo dvije metrike koje su sfere Arhimedovom tijelu ikosadodekaedru i njemu dualnom tijelu, trijakontaedru.
Trigonometrijske funkcije su definirane na jediničnoj kružnici, a njezin se oblik mijenja s obzirom na metriku. Dakle, vrijednosti trigonometrijskih funkcija ovise zasebno o svakoj metrici. Ovaj ...članak prikazuje definicije pravila i identitete trigonometrijskih funkcija s obzirom na maksimalnu metriku. Također, za daljnje istraživanje dane su geometrijske interpretacije koje koriste identitete ovih funkcija.
Cankar, Kette, Murn in Župančič so v metrični repertoar regularnega silabotoničnega verza vnesli daktilski, amfibraški in iregularni jambski sonet, zmanjša!li delež tradicionalnih meril, povečali ...polimetrijo; ritmika se je manj spremenila, opazno je predvsem krajšanje in daljšanje verzov za en nenaglašeni zlog ali stopico. Med iregularnimi merili se je pojavil trohej, daktil in anapest, vsa pa imajo večjo zlogovno variabilnost. Naglasna merila so bogatejša za nerimani naglasni četverec (N4), za N4 z 2-zložno anakruzo in za N4 z 0- do 2-zložno anakruzo in do 3-zložnim šibkim položajem, povečala pa se je atonizacija iktov.
Skicirana je zgodovina slovenskega verza: od ljudske peté pesmi preko protestantskega silabizma, naglasnega in zlogovnonaglasnega verza 19. stoletja do sodobnega verza 20. stoletja.