SASTAV MIKROFITOBENTOSA U RIJECI SUTLI Tomec, Marija; Teskeredžić, Zlatica; Teskeredžić, Emin
Croatian Journal of Fisheries,
12/2009, Volume:
67, Issue:
4
Paper
Open access
Rijeka Sutla granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije. Ukupna joj je dužina oko 91 km, od toga u Hrvatskoj 89 km. Istraživanje mikrofitobentosa provedeno je na šest lokaliteta duž rijeke Sutle. ...Uzorci su sabirani s određene površine karakterističnih staništa. Uz sakupljanje fitobentosa, izmjereni su osnovni fizikalno–kemijski pokazatelji: temperatura vode, pH i količina otopljenog kisika u vodi. Temperatura vode mijenjala se sukladno promjenama temperature okolnoga zraka i dubine rijeke, a kretala se od 5,1 do 6,3 ºC. pH–vrijednost bila je između 7,77 i 8,14, a koncentracija otopljenog kisika (mgO2 /L) na šest lokaliteta bila je između 8,6 i 14,9 mg/L. U kvalitativnom sastavu mikrofitobentosa utvrđeno je 87 vrsta mikrofita koji su pripadali sistematskim skupinama: Bacteriophyta, Cyanobacteria i Chrysophyta (Bacillariophyceae i Xanthophyceae). Najbrojnija su skupina bile dijatomeje ili Bacillariophyceae (76 vrsta ili 88,3 %), s dominantnim vrstama rodova Achnanthes, Cocconeis, Cymbella, Gomphonema, Navicula, Nitzschia i Surirella. Relativno malim brojem vrsta bila je zastupljena skupina Cyanobacteria (9 vrsta ili 10 %), a prevladavale su nitaste alge roda Phormidium. Od ukupnoga broja utvrđenih vrsta u mikrofitobentosu, 73 vrste ili 84 % bile su pokazatelji saprobnosti. Najviše je bilo beta–mezosaprobnih indikatora. Na osnovi indikatorskih vrijednosti nađenih vrsta u mikrofitobentosu na šest lokaliteta, P–B indeks saprobnosti kretao se od 1,8 do 2,0. Ove vrijednosti upućuju na kakvoću vode II. vrste na istraživanom dijelu rijeke Sutle.
Vransko jezero jedno je od najvećih slatkovodnih jezera na relativno malom i zatvorenom krškom otoku. Prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima, to jezero je oligotrofno, monomiktičnog karaktera sa ...zimskom cirkulacijom i ljetnom termalnom stratifikacijom. Istraživanje mikrofitobentosa provedeno je u studenome 1995., te u veljači, svibnju, lipnju, kolovozu i studenome godine 1996. i 1997. Uzorci mikrofitobentosa sabirani su grabilom na pet lokaliteta (Slika 1): V1 (oko 13 m), V2 (oko 22 m), V3 (oko 33 m), V4 (oko 51 m) i V5 (oko 73 m). U kvalitativnom sastavu mikrofitobentosa, utvrđeno je 138 vrsta mikrofita koji su pripadali sistematskim skupinama: Cyanobacteria, Bacillariophyceae i Chlorophyceae (Tablice 1 i 2). Najbrojnija skupina bila je Bacillariophyceae (99 vrsta ili 71,7%) s relativnim učestalostima vrsta od 1 do 6.
Najzastupljeniji u strukturi mikrofitobentosa bili su planktonski oblici Campylodiscus noricus i Cyclotella radiosa. Relativno malim brojem vrsta bile su zastupljene skupine Chlorophyceae (26 vrsta ili 18,8%) i Cyanobacteria (13 vrsta ili 9,5 %). Nazočnost pojedinih vrsta Chlorophyceae u strukturi mikrofitobentosa bila je pojedinačna s niskom relativnom učestalošću, uglavnom 1, osim vrste Mougeotia sp. koja je imala relativnu učestalost 3 na lokalitetima V1 i V2. Od Cyanobacteria prevladavale su nitaste alge roda Lyngbya i Phormidium s relativnom frekvencijom od 1 do 5. Od ukupnoga broja utvrđenih vrsta u mikrofitobentosu, 94 vrste ili 68% bile su indikatori saprobnosti. Najviše je bilo oligosaprobnih do betamesosaprobnih indikatora.
Na osnovi indikatorskih vrijednosti nađenih vrsta u mikrofitobentosu tijekom istraživanja, P–B indeks saprobnosti kretao se od 1,3 do 1,7 (Tablica 3), što upućuje na dobru kakvoću jezerske vode.
