Rad opisuje dramsko-akcijsko istraživanje mobinga na radnom mjestu, provedeno u rujnu 2016. godine. Radi se o studiji slučaja s prigodnim uzorkom, koja je provedena u skladu s principima javne ...sociologije te ona odgovara na potrebu javnosti, u isto vrijeme ciljajući ostvariti znanstveno-istraživački cilj, edukativni cilj i civilno-aktivistički cilj.
Ovaj model dizajniran je kao eksplanatorni mješoviti model s uvodnom anketom, fokus grupama i video snimkama. Ti su podaci dalje kodirani i sintetizirani ne bi li dali dublji i dinamički uvid u fenomen mobinga, akterima i potencijalnim pozitivnim akcijama, a ti su rezultati izraženi u teorijskim konstruktima o svakom od ciljeva istraživanja. Teorijski konstrukt vezan uz znanstveno-istraživački cilj i istraživačka
pitanja pokazuje da je mobing fizičko i/ili psihičko maltretiranje na radnom mjestu koje provode pojedinci, uz pomoć pasivne ili aktivne okoline koja svjedoči indirektnom ili direktnom zlostavljanju. Mobing predstavlja sustavni problem koji nije dovoljno dobro riješen zakonima, a jedino održivo rješenje je empatička edukacija svih aktera mobinga.
Teorijski konstrukt vezan uz edukativni cilj pokazao je da ovaj model potiče interakciju, introspekciju i kritičko promišljanje o mobingu bez redukcije kompleksnosti fenomena ili zanemarivanja osobne odgovornosti svih aktera. Teorijski konstrukt vezan uz civilnoaktivistički
cilj pokazao je da dramsko-akcijski model djeluje osnažujuće po sudionike, a aktivistički doseg je moguće ojačati tehnologijom i medijima. Ovaj model omogućuje istraživanje tabu tema uz paralelno odašiljanje pozitivnih poruka, te djeluje osnažujuće i edukativno na sudionike. Stoga je primjenjiv u formalnom i neformalnom obrazovanju
kao vid empatičke edukacije koja je neophodna za realno smanjenje mobinga. kroz radionice i programe edukacije za poslodavce i zaposlenike.
Zlostavljanje na radnom mjestu prepoznato je kao psihosocijalni rizik za mentalno zdravlje zaposlenih ali i kao organizacijski problem koji posljednja tri desetljeća zauzima pažnju ponajprije ...znanstvenika socijalnih, psihologijskih, medicinskih, ali i kriminoloških znanosti.
Ovo istraživanje predstavlja pripremnu fazu za daljnje korištenje instrumenta The Negative Acts Questionnaire-Revised (NAQ-R, Einarsen, Hoel i Notelaers, 2009) kojim se ispituje izloženost iskustvu zlostavljanja na radnom mjestu.
Glavna svrha istraživanja bila je ispitati primjenjivost instrumenta na uzorku zaposlenika u Hrvatskoj provjerom faktorske strukture i unutarnje pouzdanosti navedenog upitnika.
Uzorak čini 209 policijskih službenika oba spola u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, a podaci su prikupljeni metodom ankete. U svrhu prikaza uzorka i obrade rezultata korištena je deskriptivna statistika, a ispitivanje faktorske strukture provedeno je analizom zajedničkih faktora uz poštivanje Kaiser-Guttmanovog kriterija. Unutarnja pouzdanost instrumenta mjerena je Cronbach alpha koeficijentom.
Dobiveni rezultati upućuju na postojanje dvofaktorske strukture upitnika kojima se ispituju faktori zlostavljanja usmjerenog na ličnost zaposlenika i zlostavljanja usmjerenog na rad. Cronbach alpha koeficijent pokazuje visoku pouzdanost (α = 0,959).
Rezultati istraživanja pokazuju da je hrvatska verzija NAQ-R pouzdan instrument za mjerenje iskustva negativnih ponašanja i zlostavljanja na radnom mjestu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se razmatra institut mobinga i njegov položaj u hrvatskom radom pravu. Razrađuju se vrste mobinga te načini njegova sprječavanja. Iako se prema članku 130. Zakona o radu mo-gu procesuirati ...slučajevi mobinga, sudska zaštita je zasada neučinkovita. Iskustva u praksi govore o sve većem broju osoba koji se obraćaju za pomoć zbog zlostavljanja na poslu, ali još nema šireg istraživanja toga fenomena. Kako je nezaposlenost velika i prijetnja otkazom nije bezazlena, radnik pristaje na sve što mu je naređeno, nemajući pri tome nikakve zaštite za razliku od država Europe u kojoj ipak postoje moćne sindikalne organizacije. Novi Kazneni zakon koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine predviđa mobing kao kazneno djelo u okviru kaznenog djela iz članka 133., zlostavljanje na radu.
Neki od stresora u radnom okolišu medicinskih sestara, koji mogu pogodovati pojavi mobinga, su stalna briga za pacijente, smjenski i timski rad, poslovi rizični za zdravlje, i sl. Polazeći od ranijih ...istraživanja za očekivati je različite oblike mobinga na radnim mjestima medicinskih sestara, kao i primjenu različitih strategija suočavanja s ovim stresorom koje u dosadašnjim studijama nisu istraživane. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati vrste mobinga, kao i načine suočavanja s mobingom medicinskih sestara različite dobi i radnog iskustva.
U istraživanju su sudjelovale medicinske sestre (N=171) zaposlene u Općoj bolnici u Zadru, Šibeniku i Kliničkom bolničkom centru Split. U svrhu ovog istraživanja konstruirani su upitnici za ispitivanje mobinga i načina suočavanja s mobingom koje su ispunjavale sudionice različite dobi i radnog staža. Dobiveni rezultati pokazali su 4-faktorsku strukturu upitnika mobinga koja je interpetirana kao napadi na radnu domenu, napadi na osobnost i ismijavanje, seksualna uznemiravanja i pokušaji izolacije. Faktorskom analizom upitnika suočavanja s mobingom dobivena su 4 faktora koji se odnose na suočavanje usmjereno na problem i emocije, traženje podrške kolega i obitelji. Sudionice s radnim stažom od 10 do 20 godina češće su doživljavale napade na radnu domenu i pokušaje izolacije od sudionica s kraćim i duljim radnim stažom. Strategija usmjerena na emocije predstavlja oblik suočavanja koji se podjednako primjenjuje neovisno o tome o kojoj se vrsti mobinga radi. Podrška obitelji se najčešće traži kada je riječ o napadu na radnu domenu, dok je podrška kolega značajno povezana sa seksualnim uznemiravanjem.
Cilj: Procijeniti zastupljenost mobinga u profesiji medicinskih sestara na svim razinama zdravstvenog sustava,
te utvrdi utjecaj izloženosti mobingu na radne aktivnosti medicinskih sestara
Metode: ...Istraživanje je bilo provedeno u Zdravstvenim ustanovama Splitsko – dalmatinske županije, a njime
je bilo obuhvaćeno 321 zdravstveni djelatnik koji rade na radnom mjestu medicinske sestre – tehničara,
metodom slučajnog odabira. Istraživavanje je bilo anonimno, putem upitnika, a provedeno je u vremenskom
razdoblju od srpnja do rujna 2010. godine. Prikupljeni podaci su obrađeni upotrebom programskog paketa
SPSS.
Rezultati
Najveći broj ispitanika koji se izjasnio kao žrtva mobinga bio je u dobnoj skupini od 25 – 34 godine, a prema
spolu uočava se jednakomjerna zastupljenost, mada je u istraživanje bio uključen izrazito mali broj ispitanika
muškog roda u odnosu na ženski (5% : 95%). Najmanje je izjava o iskustvu mobinga bilo među patronažnim
medicinskim sestrama i medicinskim sestrama iz ambulanta, sestre iz kućne njege i bolnice su bile znatno više
izložene mobingu.
Dobiveni rezultati ukazuju na to da su mobingu najčešće izložene medicinske sestre zapolene u bolnici, a kao
načešći mobber se navodi kolegica koja je hijerarhijski jednaka ispitaniku i sam pacijent.
Nitko od žrtava mobinga nije odlučio prijaviti sami mobing i to po većini odgovora zbog uvjerenja da se ništa ne
bi promjenilo i zbog toga što se nemaju kome obratiti.
Zaključak: Utvrđeno je da samo 43% ispitanika nisu nikada bila izloženi mobingu, dok su ostali ispitanici
rijetko, ponekad, uvijek ili često bili žrtve mobinga. Skupina koja je najmanje bila izložene mobingu su
patronažne medicinske sestre, što i ne čudi kada se uzme u obzir da su one samostalne djelatnice koje usko
ne surađuju s drugim medicinskim sestrama svakodnevno. Medicinske sestre koje su najizloženije mobingu su
medicinske sestre zaposlene u bolnici, što pak ne čudi obzirom da su najčešćim mobberom prokazane same,
hijerarhijski iste, medicinske sestre.
U svih ispitanika je utvrđeno da izloženost mobingu negativno utječe na radne aktivnosti medicinskih sestara,
te da ima nesagledive posljedice kako na zdravlje tako i na povećan apsentizam ispitivane profesionalne
skupine
Karoshi sindrom je pojam kojim se označava ekstremni negativni stres i izgaranje na poslu koje rezultira iznenadnom smrti, a što se povezuje s prekomjernim radom, kompliciranim i previsokim ...zahtjevima koji se postavljaju radniku i izostankom adekvatne socijalne podrške, a često se povezuje i sa sindromom mobinga. Srčani ili moždani udar ili suicidalni izlaz, uzrokovani nakupljenim negativnim stresom zbog "predoziranja poslom", najčešća su posljedica. Iznenadnoj smrti često prethodi kronični umor, depresivni poremećaj, te latentna ili manifestna suicidalnost, pa se karoshi sindrom ponekad doživljava i kao samoubojstvo poslom.
Mobing ili psihološko zlostavljanje usmjereno je prema jednom pojedincu koji je stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se zaštiti od stalnih maltretirajućih aktivnosti. Mobing ...ima negativne posljedice na zdravlje zaposlenih, što povećava stopu izostanka s posla zbog bolovanja.
Cilj rada je procijeniti učinke mobinga na privremenu spriječenost za rad (apsentizam) u medicinskih tehničara. Prospektivnom studijom poprečnog presjeka analizirali smo stopu prevalencije mobinga i njegove učinke na apsentizam u medicinskih tehničara u primarnoj njezi. U istraživanju smo se koristili validnim upitnikom samoodgovorom među 274 (239 žena i 35 muškaraca) medicinskih tehničara. Za analizu rezultata primjenjivao se standardni Statistički paket za društvena istraživanja (SPSS) verzija 10.0. Statističke hipoteze testirane su na razini od α = 0.05. Među ispitanicima 87% bile su žene. Oko 54% ispitanika imalo je iskustvo mobinga u prethodnoj godini, a 24% (36/147) bilo je perzistentno izloženo mobing ponašanju (žrtve mobinga). Ispitanici s iskustvom mobinga statistički češće su imali sve simptome vezane za stres i mobing, izuzev depresije i nesanice. Oko 22% ispitanika se izjasnilo da se koristilo privremenom spriječenošću za rad (bolovanjem). Srednja vrijednost izgubljenih radnih dana po ispitaniku je M±SD= 6,76±22,00 (rang: 1-180) dana. Bolovanje kao i dužina bolovanja su statistički značajno udruženi s ocjenom trenutne radne sposobnosti, ocjenom odnosa zdravlja i radnih zadataka (WAI) i mobingom (P=0,001).
Mobing je raširena pojava među zdravstvenim radnicima. Više od pola medicinskih sestara-tehničara je bilo izloženo mobingu u prethodnoj godini. Osobe koje su prijavile mobing dva su puta češće bile na bolovanju.
U ispitivanju su sudjelovale 1354 medicinske sestre i tehnicara. Skoro polovina ispitanika se požalila na doživljena negativna iskustva, a najviše se ispitanika požalilo kolegama s posla i clanovima ...obitelji. Prema percepciji ispitanih medicinskih sestara i tehnicara, najucestaliji oblici ponašanja u njihovom radnom okružju su: omalovažavanja, vikanja, vrijedanja, ignoriranje mišljenja i stavova, privilegiranja pojedinih clanova tima unutar raspodjele poslova, komentiranje privatnog života, te neosiguravanje zamjene za odsutne djelatnike i negativan odnos prema njihovom radu. Dobiveni rezultati takoder ukazuju da negativna ponašanja proizilaze iz stresnih uvjeta rada i organizacijskih problema, kao i manjkavih komunikacijskih vještina.
PDF
