Straipsnyje aptariama Amerikos lietuvių sociologo Vytauto Kavolio postmodernizmo koncepcija. Jame gilinamasi į šios koncepcijos teorines ištakas, prielaidas ir vietą platesniuose debatuose dėl ...postmodernizmo. Atsižvelgiant į tai, kad postmodernizmo koncepciją lietuvių išeivių sociologas formuluoja savo modernizacijos teorijos kontekste, pirmosios ištakų ieškoma svarstant klausimą apie antrosios kilmę. Teigiama, jog modernizacijos teoriją, o kartu ir postmodernizmo koncepciją, mokslininkas plėtoja kritiškai reaguodamas į amerikiečių sociologo Alexo Inkeleso modernizacijos teoriją. Svarstant apie Kavolio vietą XX a. antrojoje pusėje Vakarų moksle vykusių diskusijų kontekste, įrodinėjama, kad originaliausias mokslininko indėlis – ciklinė postmodernizmo samprata. Straipsnyje taip pat aptariami Kavolio pateikti postmodernizmo vietos modernizacijos procese apibrėžimai.
Mirjana Gross’s program of historiographical modernization, in the form of a comprehensive social history aimed at overcoming the limitations of traditional histoire événementielle, was not limited ...to her native Croatian historiography but also had a direct influence on the modernization aspirations of Yugoslav historiographies during the so-called “late socialism.” Starting from the assessment that, from the early 1960s, Mirjana Gross was a key promoter of the “new history” within the community of Yugoslav historians, the paper tries to analyze her program of historical modernization, the resistance it encountered, as well as its overall achievements in Yugoslavia during that time.
Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu ...Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
U radu se na osnovi arhivske građe, periodike i relevantne literature nastoji dati odgovor na istraživačko pitanje jesu li župnici poticali modernizaciju u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. ...Na tom se tragu razmatra djelatnost župnika Ivana Nepomuka Jagića. Radi se župniku Župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, koji je ostavio značajan trag posebice na području obrazovanja i gospodarstva, ali i kao saborski zastupnik.
On the basis of archival material, periodicals and relevant literature, the paper tries to answer the research question whether parish priests encouraged modernization in Croatia in the second half of the 19th century. Along these lines, the activities of parish priest Ivan Nepomuk Jagić are being considered. We are talking about the parish priest of the Parish of St. Simon and Jude Thaddeus at Markuševac, who left a significant mark especially in the field of education and economy, but also as a member of parliament.
Znanost u Republici Hrvatskoj nije adekvatno zastupljena u izgradnji obrambenih sposobnosti. Na državnoj razini ne postoje etablirane znanstvene institucije specijalizirane za područje obrane i ...sigurnosti, osim u segmentu koji obuhvaćaju društvene znanosti. Oružane snage RH u svom sastavu imaju tek inicijalne organizacijske i personalne preduvjete za sustavno uključivanje znanosti u izgradnju i modernizaciju vojnih te obrambenih sposobnosti. Takvo je stanje velikim dijelom rezultat negativnog povijesnog naslijeđa nepostojećeg ili limitiranog državnopravnog okvira koji nije bio u prilici razviti obranu i sigurnost kao državnu funkciju. Nedostatak je moguće nadoknaditi osloncem na najbolja međunarodna iskustva NATO-a i EU-a te uspostavom funkcionalnog nacionalnog modela trostruke spirale (triple helix) radi dostizanja potrebnih obrambenih sposobnosti suradnjom Vlade, akademske zajednice i industrije. U području modernizacije Oružanih snaga RH aktivnosti bi trebalo koncentrirati na objektivno predviđanje budućeg strateškog konteksta te na osiguravanje tome primjerenih borbenih sustava i opreme.
Science is inadequately represented in the defense capabilities development of the Republic of Croatia. There are no recognized scientific organizations at the state level that specialize in defense and security, except in the segment that includes social sciences. The Croatian Armed Forces (CAF) possess only the initial organizational and personnel prerequisites for systematic integration of science in the development and modernization of military and defense capabilities – largely due to the unfavorable historical legacy of a non-existent or limited state-law framework that failed to develop defense and security as a state function. With the cooperation of the government, academic community, and industry, this deficiency can be compensated by drawing on the best international experiences of NATO and the EU and building a viable national “triple helix” model for attaining the required defense capabilities. CAF modernization should be centered on an objective foresight of the future strategic context and the provision of appropriate combat systems and equipment.
Straipsnyje analizuojamos dvi gyvenamosios erdvės modernizacijos kampanijos Lietuvoje – tarpukario ir sovietinė. Lyginant vertybinius ir programinius kampanijų orientyrus bei modernizacijos idėjos ...sklaidos praktikas, gilinamasi į jų panašumus ir skirtumus. Žvelgiant į tarptautinį kontekstą, analizuojama abiejų modernizacijos kampanijų Lietuvoje koreliacija su tarptautinėmis tendencijomis.
U članku se donose uvodna razmatranja za projekt »Institucionalizacija moderne građanske glazbene kulture u 19. stoljeću na području civilne Hrvatske i Vojne krajine«, što ga podupire Hrvatska ...zaklada za znanost projektom IP-2020-02-4277 (MusInst19), kako su iznesena na radionici projekta 7. listopada 2022. godine. Tekst prvo obrađuje temeljne pojmove i sintagme kao što su »građansko društvo«, »građanska glazbena kultura« i »proces institucionalizacije«. Potom se donosi pregled dosad istraženih relevantnih ustanova i područja u okvirima općih kulturnih i posebno glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj. Konstatira se da se ustanove, kojima su cilj i djelatnosti bili isključivo glazbenog karaktera i dometa, mogu grupirati u pet većih područja: 1) glazbena društva, 2) glazbene škole, 3) glazbena kazališta, 4) pjevačka društva, 5) instrumentalni ansambli. Zaključuje se da su pojava i rast kulturnih i glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj u 19. stoljeću bili usko povezani s procesom sveopće umjerene društvene modernizacije, što se na području umjetničke glazbe očitovalo u pojavama proširenja i demokratizacije glazbenog odgoja i obrazovanja, stvaranja nove građanske publike, oformljenja građanskih salona, šireg pristupa javnim glazbenim izvedbama, porasta kvalitete u izvođenju glazbe, razvijanja ukusa, promocije proizvoda tada suvremene glazbene umjetnosti i sl. To se sve zbivalo istodobno sinkronijski i dijakronijski u povijesno složenim, ponekad zamršenim i kontroverznim prilikama.
Straipsnyje analizuojamos radikalios komunistinės modernizacijos kultūrinė ir politinė įtaka demokratijos raidai posovietinėje Lietuvoje ir pokomunistiniame pasaulyje apskritai. Teigiama, kad ...totalitarinis marksizmas suprastinas ne kaip modernizacijos varžymo, bet kaip smarkaus jos greitinimo padarinys, nulemtas turbomodernizacinių siekių. Istorinė postkomunistinės būties specifika ir yra jos turbomodernizacinė patirtis. Komunistinės turbomodernizacijos paveldas yra kliuviniu liberalios demokratijos įsigalėjimui tiek ir taip, kiek ir kaip jis stabdo politiškumo sklaidą, kartu jis yra tokio įsigalėjimo paskata tiek, kiek pajėgia švelninti paveldėto ir keičiamo bendrabūvio taisyklių ir struktūros kismą, socialinės suirutės apraiškas pagelbėdamas ne tik postkomunistinės visuomenės stabilumui, bet ir komunistinio bendrabūvio normų dekonstrukcijai. Senoji postkomunististinė inteligentija gali būti matoma kaip mažiausiai nuo anomijos (beįstatymystės) kenčianti ir sugebanti ją sušvelninti visuomenės dalis. Šios inteligentijos antimarksistinis nusistatymas yra ne tiek jos bešališko kritiškumo ir dešinumo rezultatas, kiek efektyvios tos pačios marksistinės ideologijos interiorizacijos sekmuo.
U radu je dat prikaz Udruženja univerzitetski obrazovanih žena koje je postojalo i delovalo u međuratnom periodu četrnaest godina, od 1927. do 1941. Presudan značaj za istraživanje teme imala je ...arhivska građa, na kojoj se rad pretežno zasniva. Brojna dokumentacija brižljivo sakupljana godinama od članica Udruženja i njegovih brojnih ogranaka, uspela je da preživi Drugi svetski rat i postane značajan izvor informacija o ovoj organizaciji, koja je dala nesporan doprinos svojim radom i među prvima napustila okvire ženskih udruženja koja su pre svega imala humanitaran karakter. Pripadnice Udruženja su shvatile da same moraju uticati na promenu svog položaja, tako što će početi da rade na prosvećivanju i uključiti se u evropske modernizacijske procese. Njihovi ciljevi su se bazirali na odbrani profesionalnih interesa univerzitetski obrazovanih žena, njihovog obrazovanja, nezavisnog položaja i borbe za jednako zaposlenje. Pitanje mesta žene u društvu kroz sadržaje emancipatorskih politika počelo je u velikoj meri da okupira intelektualke, univerzitetski obrazovane, najbolje u svojoj struci, poreklom iz bogatih građanskih porodica. One su uvidele značaj obrazovanja i izdigle se iznad svog porekla i statusa, u želji da i drugi mogu dobiti ovo pravo, sa nastojanjem da daju pun doprinos i ostave nasleđe za potonje generacije žena koje će nastaviti njihovim stopama. Grupa intelektualki okupila se oko ovog Udruženja čiji je cilj bio da podrži žene, pre svega devojke, u njihovoj borbi za sticanje prava na obrazovanje, naučni rad i stručno usavršavanje, stvara među njima prijateljske veze, kako u zemlji tako i u inostranstvu, moralno i materijalno ih pomaže i širi opštu prosvećenost među njima.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the ...process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.