Arhivski fond Provveditori all'Armar koji se odnosi na mletačku ratnu mornaricu i pohranjen je u Archivio di Stato di Venezia sadrži vrijedno gradivo o vojnopomorskoj povijesti obiju susjednih ...jadranskih obala. Podaci iz tog gradiva, ponajprije popisi posade na ratnim brodovima, izravno su posvjedočenje važnosti koju je hrvatska komponenta imala u povijesti mletačke ratne flote. U središtu istraživanja ovoga rada su kapetani iz bokeljskog gradića Perasta – Vicko i Ivan Milić – zapovjednici ratnih fregata Ercole i Fama u posljednjim desetljećima 18. stoljeća. O samim kapetanima iz obitelji Milić i tijeku njihove vojne karijere ne posjedujemo podrobnija dodatna saznanja te je stoga gradivo iz zbirke Provveditori all'Armar najvažniji izvor koji se ovdje obrađuje. Podrobno se raščlanjuje sastav posade rečenih ratnih fregata u vrijeme kada su Vicko i Ivan Milić bili njihovim zapovjednicima. Posada se dijelila na nekoliko temeljnih skupina: 1) časnici, dočasnici i obnašatelji specijaliziranih službi na brodu; 2) mornari prve klase; 3) mornari druge klase; 4) mornari treće klase i 5) mornarski pomoćnici. Važnu ulogu u svim tim skupinama imali su – uz pretežit udio Talijana – pomorci i brodski službenici zavičajem sa šireg područja istočnog Jadrana (osobito iz Boke kotorske) te se toj, hrvatskoj komponenti u mletačkoj mornarici, u ovom istraživanju pridaje posebna važnost. Na kraju rada se u prilozima donose prijepisi popisa posade, poglavito oni koji se odnose na udio pomoraca zavičajem s istočnojadranske obale.
U 18. stoljeću brojni su Bokelji obnašali dužnost kapetana mletačkih ratnih brodova. Takav je primjer i Peraštanin Antun Krstov Mazarović, zapovjednik brodova Rondinella i Achille u posljednjim ...desetljećima 18. stoljeća. U ovome radu, zasnovanom na uvidu u izvorno gradivo iz mletačkoga Državnog arhiva (zbirka Provveditori all’Armar), posebna se pozornost pridaje strukturi i sastavu posade na spomenutim mletačkim brodovima kojima je Mazarović zapovijedao. U prilozima na kraju rada donose se popisi posada navedenih brodova.
Autorica analizira kako se tehnološki preokret u pomorskom brodarstvu, prije svega trgovačkoj mornarici, a zatim brodogradnji i lukama u drugoj polovici 19. stoljeća, odrazio na razvoj pomorskog ...školstva na istočnoj obali Jadrana. U žestokoj borbi između jedrenjaka i parobroda javne su pomorske škole na Jadranu proživljavale, usporedo
s time, krize i reforme. U razdoblju od početka sedamdesetih godina 19. stoljeća pa sve do početka Prvoga svjetskog rata pomorske su se škole u Austro-Ugarskoj reformirale tri puta. Reorganizacije su otvorile put pomorskoj školi u Bakru da se do početka 20. stoljeća, po svojim profesorima znanstvenicima i po svojim uspjesima u pogledu pomorskog odgoja i obrazovanja, svrsta u red najkvalitetnijih školskih i
znanstvenih ustanova na Jadranu. U tom razdoblju u školi se našao velik broj izuzetnih profesora koji su bili vrsni nastavnici, a svojim znanstveno-istraživačkim radom stekli su svjetski ugled i ušli u znanstvene knjige i enciklopedije širom svijeta. Ta plejada profesora koja je djelovala u bakarskoj pomorskoj školi na prijelazu stoljeća izuzetna je pojava u hrvatskom školstvu.
Tekst nastoji analizirati američki znanstvenofantastični film Battleship (2012. godina, režirao Peter Berg) u kontekstu regrutacijske marketinške kampanje Ratne mornarice SAD-a. Motivacija za takav ...pristup naglašeno je povoljan prikaz Ratne mornarice SAD-a u filmu Battleship, ali i dokumentirani opsežni angažman mornarice u produkciji filma. Analizira se uspoređivanjem izoliranih ključnih mjesta regrutacijskih oglasa na internetskoj stranici Ratne mornarice SAD-a s načinom na koji ta ista mjesta obrađuje Battleship. Osim toga, nastoji se proširiti kontekst kroz kratki teorijski uvid u mogućnosti masovnog medija filma, tj. znanstvenofantastičnog filma da prenese regrutacijsku poruku, a posebno imajući u vidu da su ciljana populacija mladi od 17 do 34. Zaključno, upozorava se na moć američkog filma da čistom činjenicom svoje globalne rasprostranjenosti nameće svoj pogled na vojsku i rat, ne samo potencijalnim regrutima u SAD-u, nego i globalno.
Središnja tema rada odnosi se na kapetana Josipa Balovića (1728. – 1793.), potomka ugledne peraške pomorske obitelji, ponajprije na njegovo zapovijedanje mletačkim ratnim brodovima Agile i Forza u ...drugoj polovici 18. stoljeća. Rad je zasnovan na istraživanju izvornog gradiva iz Archivio di Stato di Venezia (zbirka Provveditori all’Armar), a poglavito je usmjeren na raščlambu sastava posade rečenih brodova. U prilogu se donose cjeloviti popisi posade brodova Agile i Forza iz 1769., odnosno 1783. godine.
