Rad na temelju arhivskoga gradiva i literature prikazuje postupak podržavljenja poduzeća
Thonet Mundus d.d., u većinskom vlasništvu švicarskih državljana te pruža uvid
ponajviše u pravnu stranu ...problema prelaska švicarske imovine u državno vlasništvo,
kao i način obeštećenja švicarskih državljana koji je izazvan mjerama jugoslavenskih
vlasti. U vremenu poraća, vlasništvo nad gospodarskim subjektima bilo je ono što je
moglo pružiti opstanak novoj vlasti. Početak razvlašćivanja vlasnika krupnog kapitala
bio je zamašnjak koji je osiguravao postojanje samog sustava.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U radu su prikazani odnosi između Srpske pravoslavne crkve i vlasti u Hrvatskoj od 1945. do 1967. godine kada je došlo do izdvajanja ...Makedonske pravoslavne crkve. Jednako tako, utvrđena je ukupna količina oduzete imovine Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj te je prikazano koliki je bio utjecaj oduzimanja imovine na razvoj crkveno-državnih odnosa. Na oduzimanje imovine utjecali su Zakon o agrarnoj reformi, Osnovni zakon o eksproprijaciji te Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, a navedeni su i primjeri nezakonite uzurpacije imovine. Prikazano je djelovanje Svećeničkog udruženja te njegov odnos s crkvenom hijerarhijom i komunističkim vlastima, kao i djelovanje Komisije za vjerske poslove koja je bila posrednik u rješavanju problema između Crkve i republičkih/lokalnih vlasti. Navedeni su i problemi vezani za održavanje bogoslužja, obnovu vjerskih objekata, načine katehizacije te djelovanje episkopa i svećenika. U konačnici, radom je prikazano kako su komunističke vlasti u Hrvatskoj i Jugoslaviji, oduzimanjem imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi, većim dijelom uspjele u svojoj namjeri da je materijalno oslabe i nadziru njezino djelovanje. Time je Srpska pravoslavna crkva izgubila, ili barem kompromitirala, poziciju institucionalne organizacije izvan nadzora komunističkih vlasti koju je preuzela i nosila Katolička crkva, jedina dobro organizirana institucija naspram vladajućeg režima.- Serbian Orthodox Church (SOC) considered the establishing of new communist Yugoslavia as the beginning of reconstruction, in terms of organisation and administration, particulary in the territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina (BiH). More precisely, in April 1942, the Ustasha authorities in the territory of the Independent State of Croatia (1941-1945) established Croatian Orthodox Church (COC) (after they had banned the jurisdiction of SOC). However, even before the Second World War ended, on the third session of the Executive Board of State Anti-fascist Council for the National Liberation of Croatia (ZAVNOH) on the 25th of August 1944, the communists have annuled such a decision. In addition, after establishing power over all Croatian territory in May 1945, the leadership of COC and the leading priests were sentenced to death. That marked the restoration of the unitary Serbian Orthodox church in whole Yugoslavian territory. Also, a Committee for the Religious Affaires was formed on the third session of the Executive Board of ZAVNOH, which indicated that communists will regulate relations with religious communities. The Committee itself is about to become the main mediator in dealing with open questions between communist authorities and religious communities. The first president of the Committee was Catholic priest Svetozar Ritig, and the members were Orthodox priest Ilija Ćuk and lawyer Ivan Tremski (on the 30th of October 1954, on the session of Executive Board of Central Committee of the League of Communists of Yugoslavia (CK SKJ), a decision was made stating that the Committee should consists only of laymen, and therefore priests cannot be its members).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Sadržaj ovog rada odnosi se na mjere provedene u svrhu podržavljenja imovine
u Hrvatskoj/Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata. Naglasak je stavljen
na dva elementa, odnosu Komunističke partije ...Jugoslavije naspram vlasništvu
prije rata, za vrijeme rata i neposredno nakon njegova završetka, te izgradnji
osnove za proces mjera podržavljenja imovine.
Za stjecanje vlasništva, uključivši i nacionalizaciju broda, potrebni su titulus i modus (naslov i način stjecanja). Rješenje Kotarskog suda kojim se brod proglašava i upisuje kao općenarodna ...imovina, predstavlja samo način, a ne i naslov, stjecanja imovine. Naslov stjecanja je rješenje nadležnog upravnog organa kojim se proglašava općenarodnom imovinom. Brod nije postao općenarodna imovina ako nije priloženo rješenje o prelasku broda pod općenarodnu imovinu premda se na to rješenje poziva sud. Posebno se ne radi o naslovu stjecanja ako je u rješenju na koje se poziva sud navedeno da se brod stavlja pod upravu određenog organa, a da se ne nacionalizira. Sud nije ovlašten ispitivati rješenje upravnog organa o tome jesu li ispunjeni preduvjeti predviđeni pravnim aktom o nacionalizaciji.
Za stjecanje vlasništva, uključivši i nacionalizaciju broda, potrebni su titulus i modus (naslov i način stjecanja). Rješenje Kotarskog suda kojim se brod proglašava i upisuje kao općenarodna ...imovina, predstavlja samo način, a ne i naslov, stjecanja imovine. Naslov stjecanja je rješenje nadležnog upravnog organa kojim se proglašava općenarodnom imovinom. Brod nije postao općenarodna imovina ako nije priloženo rješenje o prelasku broda pod općenarodnu imovinu premda se na to rješenje poziva sud. Posebno se ne radi o naslovu stjecanja ako je u rješenju na koje se poziva sud navedeno da se brod stavlja pod upravu određenog organa, a da se ne nacionalizira. Sud nije ovlašten ispitivati rješenje upravnog organa o tome jesu li ispunjeni preduvjeti predviđeni pravnim aktom o nacionalizaciji.
