Začetki Zgodovinarskega indeksa citiranja segajo v leto 2003, ko so raziskovalci Inštituta za novejšo zgodovino začeli spremljati in sistematično popisovati citate za prijave projektov in programov ...na ARRS. Citatni indeks je doživel nekaj nadgradenj, poskusov harmonizacije podatkov in prečiščevanja relacijskih baz, vendar je bilo v zadnjih letih ugotovljeno, da sistem ne zadostuje potrebam indeksatorjev in uporabnikov. Pred nadgradnjo smo izvedli analizo podatkov, kjer so se identificirale največje težave. Nadgradnja je potekala v dveh delih; v prvem delu smo nadgradili administrativni del, v drugem delu pa spletno aplikacijo. Zgodovinarski indeks citiranja je bil med nadgradnjo tehnično posodobljen in s tem oblikovan tako, da je intuitiven za indeksatorje in uporabnike.
Although the concept of integrated care for non-communicable diseases was introduced at the primary level to move from disease-centered to patient-centered care, it has only been partially ...implemented in European countries. The aim of this study was to identify and compare identified facilitators and barriers to scale-up this concept between Slovenia and Belgium.
This was a qualitative study. Fifteen focus groups and fifty-one semi-structured interviews were conducted with stakeholders at the micro, meso and macro levels. In addition, data from two previously published studies were used for the analysis. Data collection and analysis was initially conducted at country level. Finally, the data was evaluated by a cross-country team to assess similarities and differences between countries.
Four topics were identified in the study: patient-centered care, teamwork, coordination of care and task delegation. Despite the different contexts, true teamwork and patient-centered care are limited in both countries by hierarchies and a very heavily skewed medical approach. The organization of primary healthcare in Slovenia probably facilitates the coordination of care, which is not the case in Belgium. The financing and organization of primary practices in Belgium was identified as a barrier to the implementation of task delegation between health professionals.
This study allowed formulating some important concepts for future healthcare for non-communicable diseases at the level of primary healthcare. The results could provide useful insights for other countries with similar health systems.
Pravila o državnim potporama EZ-a primjenjuju se u segmentu morskih luka jednako kao i u svim drugim segmentima gospodarstva. Temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice ...države članice dužne su prijaviti Komisiji sve potpore koje dodjeljuju morskim lukama, u protivnom dodijeljene državne potpore smatrat će se nezakonitima. Međutim, dodjeljivanje državnih potpora lukama ima i svoju političku dimenziju prvenstveno zbog toga što su morske luke u Europskoj uniji pretežno u vlasništvu države ili jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave, pa se luke smatraju javnim sadržajima te se na taj način opravdava veliki obujam državnih potpora koji im se dodjeljuje i koji uvelike premašuje iznose državnih potpora dodijeljenih u drugim segmentima gospodarstva. Iako je u sedamdesetim i osamdesetim godinama na razini Zajednice izrađeno više studija o dodjeli državnih potpora u lučkom sektoru nisu uslijedile posebne mjere Europske zajednice na tom području. Zelenom knjigom o morskim lukama i pomorskoj infrastrukturi iz 1997. godine Komisija uvodi načelo “korisnik plaća” analogno načelu “zagađivač plaća” u pravu zaštite okoliša kao temeljno načelo financiranja lučke infrastrukture, prema kojem korisnici luke trebaju snositi stvarne troškove lučke infrastrukture kojom se koriste. To načelo napušteno je u Komisijinom Priopćenju iz 2001. godine (tzv. Lučkom paketu) i uveden je kriterij selektivnosti kao temeljni kriterij za odlučivanje predstavlja li određena mjera u lučkom sektoru državnu potporu ili ne. Značajan dokument o politici državnih potpora Europske zajednice u lučkom sektoru je Priručnik o pravilima Europske zajednice o državnim potporama i financiranju izgradnje lučke infrastrukture koji se analizira u ovom radu kao i recentna Komisijina odluka o dopuštenosti državnih potpora za izgradnju nove luke donesena u predmetu JadeWeserPort na kojoj su utemeljena naša predviđanja o budućoj europskoj politici na području državnih potpora u segmentu morskih luka.
Postupak identifikacije ili postavljanje, definiranje, određivanje, prepoznavanje, korištenje i prihvaćanje identiteta izvorno su vezani za društveni, kulturni, religijski, nacionalni, osobni, ...globalni i uopće izvanprostorni identitet. Sociologijski, psihologijski, religijski, antropologijski i ukupni društveni aspekti identiteta u teorijskome i koncepcijskome smislu su vrlo složeni, s različitim teorijskim stavovima i pristupima i brojnom empirijskom literaturom koja potvrđuje značenje identiteta na pojedinačnoj, zajedničkoj (kolektivnoj) i globalnoj razini. Identitetu se pridaje moć, snaga razvijanja kolektivnih ideja povezivanja i povijesnodruštvenih destrukcija, ali i očuvanja tradicijskih, civilizacijskih, općedruštvenih i pojedinačnih vrijednosti, primarno u društvenim okvirima, postavljajući društva i sve društvene vrijednosti izvan prostorne uvjetovanosti. To je i razumljivo s obzirom na to da manje-više svi stavovi, koncepti, teorijska promišljanja, tumačenja, izdvajanja kriterija identifikacije, navođenje primjera, testiranja pretpostavki, filozofske rasprave, logički postupci i koraci itd. dolaze iz društvenih i humanističkih znanstvenih područja koja prostornu uvjetovanost pojedinih vrijednosti ne postavljaju niti definiraju, čak ni kao samo fizički okvir zbivanja. Pri tome se zanemaruju globalna i regionalna povijesna događanja koja su potvrdila da su se ključni globalni i regionalni procesi odvijali zbog teritorija i kontrole teritorija, njegovih resursa i vrijednosti, pri čemu su stanovništvo, zajednice, političke organizacije i naslijeđa imali sekundarno značenje ili su čak bili samo smetnja u toj kontroli.
Članak analizira osnovne crte filozofske antropologije u djelu Antonija Gramscija, ukazujući pri tom na fundamentalnu međuuvjetovanost antropologije i politike u njegovoj misli. Radi se o povezanosti ...koja je u Gramscijevoj misli posredovana pojmom ideologije, a koju Gramsci razvija na istome tragu kao i Labriola iako ih uvelike nadilazi. Ideologija je za Gramscija strukturalna komponenta međuljudskih odnosa. Ona upućuje na podvojenost svojstvenu čovjeku, podvojenost između njegove autoprezentacije i materijalne egzistencije. Tu podvojenost moguće je prevladati samo putem političkog djelovanja; koje je, po Gramsciju, središnja ljudska aktivnost. Pri tom je politika za Gramscija sfera proizvodnje borbe i sukoba, a čovjek suštinski političko biće, jer aktivnost transformiranja i svjesnog rukovođenja ostvaruje i realizira njegovu ‘čovječnost’.
The state aid rules in the EC Treaty apply to seaports as they do to all other sectorsof the economy. Under Article 88 (3) of the EC Treaty Member states are obliged tonotify state aids in the ports ...sector. Aids which have not been notified are automaticallyunlawful. But state aid policy in the ports sector has also its political dimension. Thereason for that lies in the fact that the majority of ports in the EU are state-ownedand ports are seen as a public service. Because of that state intervention in ports ispresent in a greater amount than elsewhere in the economy. Although there had beensome studies of state aids in the port sector carried out on Community level in 1970sand 1980s, no specific measures had ensued. In the Green Paper on Seaports andMaritime Infrastructure the Commission proposed “a user pays” principle in the fieldof state aids in the ports sector analogous to “polluter pays” principle in environmentallaw. According to user pays principle users have to bear the real costs of the seaportinfrastructures which they are using. This principle is abandoned in CommissionCommunication from 2001 (Ports Package) and selectivity criterion is set out as theonly benchmark for deciding whether a concrete investment measure in the ports sectorconstitutes an aid or not. An important document on state aid policy in seaports sectoris Vademecum on community rules on state aid and the financing of the constructionof a seaport infrastructures which is being analysed in this paper as well as the recentCommission decision about state aid for construction of a new port in JadeWeserPortcase which is foundation for our predictions about a future common European stateaid policy in seaports sector.
Pravila o državnim potporama EZ-a primjenjuju se u segmentumorskih luka jednako kao i u svim drugim segmentima gospodarstva.Temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednicedržave članice dužne su prijaviti Komisiji sve potpore koje dodjeljujumorskim lukama, u protivnom dodijeljene državne potpore smatrat ćese nezakonitima. Međutim, dodjeljivanje državnih potpora lukama imai svoju političku dimenziju prvenstveno zbog toga što su morske lukeu Europskoj uniji pretežno u vlasništvu države ili jedinica područne(regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave, pase luke smatraju javnim sadržajima te se na taj način opravdavaveliki obujam državnih potpora koji im se dodjeljuje i koji uvelikepremašuje iznose državnih potpora dodijeljenih u drugim segmentimagospodarstva. Iako je u sedamdesetim i osamdesetim godinama narazini Zajednice izrađeno više studija o dodjeli državnih potpora ulučkom sektoru nisu uslijedile posebne mjere Europske zajednice natom području. Zelenom knjigom o morskim lukama i pomorskojinfrastrukturi iz 1997. godine Komisija uvodi načelo “korisnikplaća” analogno načelu “zagađivač plaća” u pravu zaštite okolišakao temeljno načelo financiranja lučke infrastrukture, prema kojemkorisnici luke trebaju snositi stvarne troškove lučke infrastrukturekojom se koriste. To načelo napušteno je u Komisijinom Priopćenjuiz 2001. godine (tzv. Lučkom paketu) i uveden je kriterij selektivnostikao temeljni kriterij za odlučivanje predstavlja li određena mjera ulučkom sektoru državnu potporu ili ne. Značajan dokument o politicidržavnih potpora Europske zajednice u lučkom sektoru je Priručnik opravilima Europske zajednice o državnim potporama i financiranjuizgradnje lučke infrastrukture koji se analizira u ovom radu kaoi recentna Komisijina odluka o dopuštenosti državnih potpora zaizgradnju nove luke donesena u predmetu JadeWeserPort na kojoj suutemeljena naša predviđanja o budućoj europskoj politici na područjudržavnih potpora u segmentu morskih luka.
Pravila o državnim potporama EZ-a primjenjuju se u segmentu
morskih luka jednako kao i u svim drugim segmentima gospodarstva.
Temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice
...države članice dužne su prijaviti Komisiji sve potpore koje dodjeljuju
morskim lukama, u protivnom dodijeljene državne potpore smatrat će
se nezakonitima. Međutim, dodjeljivanje državnih potpora lukama ima
i svoju političku dimenziju prvenstveno zbog toga što su morske luke
u Europskoj uniji pretežno u vlasništvu države ili jedinica područne
(regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave, pa
se luke smatraju javnim sadržajima te se na taj način opravdava
veliki obujam državnih potpora koji im se dodjeljuje i koji uvelike
premašuje iznose državnih potpora dodijeljenih u drugim segmentima
gospodarstva. Iako je u sedamdesetim i osamdesetim godinama na
razini Zajednice izrađeno više studija o dodjeli državnih potpora u
lučkom sektoru nisu uslijedile posebne mjere Europske zajednice na
tom području. Zelenom knjigom o morskim lukama i pomorskoj
infrastrukturi iz 1997. godine Komisija uvodi načelo “korisnik
plaća” analogno načelu “zagađivač plaća” u pravu zaštite okoliša
kao temeljno načelo financiranja lučke infrastrukture, prema kojem
korisnici luke trebaju snositi stvarne troškove lučke infrastrukture
kojom se koriste. To načelo napušteno je u Komisijinom Priopćenju
iz 2001. godine (tzv. Lučkom paketu) i uveden je kriterij selektivnosti
kao temeljni kriterij za odlučivanje predstavlja li određena mjera u
lučkom sektoru državnu potporu ili ne. Značajan dokument o politici
državnih potpora Europske zajednice u lučkom sektoru je Priručnik o
pravilima Europske zajednice o državnim potporama i financiranju
izgradnje lučke infrastrukture koji se analizira u ovom radu kao
i recentna Komisijina odluka o dopuštenosti državnih potpora za
izgradnju nove luke donesena u predmetu JadeWeserPort na kojoj su
utemeljena naša predviđanja o budućoj europskoj politici na području
državnih potpora u segmentu morskih luka.
PDF
