Kritičko mišljenje nije samostalan nastavni predmet u sistemu obrazovanja srednjih škola, nego predstavlja sastavni dio, indirektno i direktno, nastavnog plana i programa sličnih nastavnih predmeta. ...U ovom radu ćemo istražiti kritičko mišljenje u nastavnom planu i programu srednjih škola – primjenu, značaj i domete argumentacije i efektivne analize intelektualnog aparata u srednjoškolskom obrazovnom procesu, te neophodnu izmjena budućih planova. Analiziraćemo koji predmeti i do kog stepena u IB programu Međunarodne mature i nacionalnom programu srednjih škola, sadrže kritičko mišljenje, te koliko se ono oslanja na logiku, odnosno filozofiju kao ishodište kritičkog mišljenja. Razradićemo tezu da kritičko mišljenje nepravedno zauzima nepriznat položaj u nastavnom procesu, te da je, u skladu s tim, njegov sadržaj rasparčan, ne samo u sadržaju nastavnih planova i programa u nastavnom procesu, nego i van nastavnog procesa, kao dio novinarske, medijske i informatičke prakse. Branićemo tezu da je potrebno izvršiti reformu srednjoškolskog obrazovnog procesa i uvrstiti samostalni nastavni predmet Kritičko mišljenje. Metode korištene pri odbrani ove teze su analiza i indukcija, te ćemo pokazati da su nosioci kritičkog mišljenja najprije učenici i nastavnici, koji kada jednom ovladaju ovom vještinom, stiču sposobnost za cijeli život.
Glavni cilj ovoga istraživanja bio je povijesno-komparativnom analizom nastavnih planova i programa, odnosno kurikuluma za osnovnu školu istražiti i analizirati ulogu, zastupljenost i načine ...realizacije školskih kurikuluma u razdoblju od 1951. do 2019. godine. Prema dobivenim rezultatima uočljivo je da se značaj, uloga i aktivnosti školskog kurikuluma razlikuju u različitim reformama, a analizom kurikulumskih dokumenata (izuzev onog iz 1951.) utvrđeno je da se aktivnostima i sadržajima iz područja školskog kurikuluma želi pridonijeti individualizaciji i fleksibilnosti nastavnog procesa, zadovoljavanju specifičnih mogućnosti, potreba i interesa učenika,povezivanju obiteljskog doma te lokalne i šire zajednice sa školskim okruženjem, poticanju stvaralaštva, interdisciplinarnosti, zajedništva, stjecanju generičkih kompetencija i usavršavanju opće-obrazovnih kompetencija. Na temelju dobivenih rezultata i suvremenih odgojnoobrazovnih polazišta, autorice su predložile smjernice za suvremene školske kurikulume.
The main goal of this research was to investigate and analyze the role, representation and ways of realization of school curricula in the period from 1951 to 2019 in the Republic of Croatia using a historical-comparative analysis of curricula, specifically primary school curricula. According to the obtained results, the authors conclude that the importance, role and activities of the school curriculum differ in different eras and within different reform attempts. The analysis of curriculum documents (except the one from 1951) shows that the activities and contents of the school curriculum aim to contribute to individualization and flexibility of opportunities, according to the needs and interests of students, connecting the family home and local and wider community with the school environment, encouraging creativity, interdisciplinarity, togetherness, acquiring generic competencies and improving educational competencies. Based on the obtained results and the foundations of contemporary education the authors proposed guidelines for contemporary school curricula.
Tradicijska glazba utkana je u životu svake ljudske zajednice te se u njoj odražava način razmišljanja i stil života ljudi koji su ju stvarali, očuvali i prenosili mlađim generacijama. Osim što je ...izraz kreativnosti i želje za zabavom, tradicijska glazba dio je običaja i obreda vezanih uz svakidašnji život i važne događaje u životu svakog pojedinca. Nekada se generacijama prenosila isključivo usmenom predajom.
Danas napretkom tehnike, sredstava komunikacije, usavršavanjem metoda poučavanja postaje to sve više zadaća škole. Prema nastavnom planu i programu za osnovnu školu na snazi u Republici Hrvatskoj (2006.) učitelj ima slobodu izbora tradicijskih motiva i napjeva kao i drugih tradicijskih sadržaja koje može uvrstiti u svoj izvedbeni nastavni program. U radu su iskazani podaci o realizaciji takvih sadržaja. U empirijskom istraživanju anketnim upitnikom ispitani su stavovi učitelja
nižih razreda osnovne škole južne Istre o zastupljenosti tradicijske glazbe u nastavi Glazbene kulture. Istraživanje je pokazalo različitosti
u realizaciji tradicijskih sadržaja uvjetovane u prvom redu osobnim stajalištem učitelja/nastavnika. U očuvanju glazbene baštine suvremeni organizirani odgojno-obrazovni sustav ima neprocjenjivu ulogu. Redovnom
nastavom i izvannastavnim aktivnostima uz korelaciju s ostalim područjima učitelji mogu pomoću tradicijske glazbe upotpuniti širinu spoznaja te pridonijeti razvoju učeničkih znanja i vještina.
Traditional music is integrated into the life of every human community and it reflects the way of thinking and lifestyle of people who have created it, preserved it and passed it on to younger generations. In addition to being an expression of creativity and desire for fun, traditional music is part of the customs and rituals related to the daily life and important events in the life of every individual. In the past, traditional music was passed down for generations by word of mouth. Nowadays, the progress of technology and means of communication has changed the way of oral traditions and primary schools have the task
to preserve cultural heritage sites and transmit them to the younger generations. According to the primary school curriculum in the Republic
of Croatia (2006), the teacher is free to choose the traditional motifs
and melodies, as well as other traditional contents, which may be included in their implementing curriculum. This paper presents the data concerning the realization of such contents. A survey, based on the representation of traditional music in lower primary school classes in the subject Music Culture, was conducted in southern Istria to check the
teachers' attitudes in the matter. The research has pointed out the differences in the implementation of traditional contents caused primarily by the teachers' personal standpoints. In preserving the musical heritage, the contemporary organized educational system has an invaluable role. Using regular and extracurricular activities, and the correlation with other curriculum areas, teachers can, using traditional
music complement the student's knowledge and contribute to the development of their skills.
Die Traditionsmusik ist ins Leben jeder Menschengemeinschaft eingewebt und in ihr spiegeln sich die Denkweise und der Lebensstil der Menschen, die diese Musik schufen, sie bewahrten und von Generation zu Generation weitergaben. Traditionsmusik ist Ausdruck von Kreativität und Wunsch zu unterhalten, aber auch Bestandteil von Bräuchen und Ritualen, die im alltäglichen Leben und in wichtigen Ereignissen jeder einzelnen Person eine Rolle spielen. Einst wurde die Traditionsmusik ausschließlich mündlich überliefert. Dank dem technischen Fortschritt, den Kommunikationsmitteln und der Vervollkommnung der Unterrichtsmethoden wird dies zunehmend Aufgabe der Schule. Laut Curriculum für die Grundschule, das in der Republik Kroatien seit 2006 in Kraft ist, haben Musiklehrer die Freiheit traditionelle Motive, Gesang und andere traditionelle Inhalte zu wählen und in ihr Unterrichtsprogramm einzubauen. In dieser Arbeit werden die Angaben über die Realisierung dieser Inhalte angezeigt. In der empirischen Untersuchung mittels Fragebogen wurden die Haltungen von Primarstufenlehrern Südistriens zu der Präsenz von Traditionsmusik im Musikunterricht abgefragt. Die Forschungsergebnisse weisen auf Unterschiede in der Realisierung der traditionellen Inhalte hin, die in erster Linie durch persönliche Haltungen der einzelnen Lehrer bzw. Musiklehrer bedingt sind. Das zeitgenössische organisierte Erziehungs- und Bildungssystem spielt bei der Bewahrung des Musikerbes eine erhebliche Rolle. Im regulären Unterricht, im AG Angebot, sowie durch fachübergreifende Verknüpfung mit
anderen Bereichen können Lehrer mithilfe der Traditionsmusik die Bandbreite der Erkenntnisse erweitern und zur Förderung der Kenntnisse und Fertigkeiten beitragen.
The authors of this worke reviewed 17 textbooks which deal with the period of the Homeland War. In deconstructing their content, they for the most part followed the guidelines laid out in the ...Nastavni plan i program za povijest za osnovne i srednje škole ( Teaching plan and program for history in primary and secondary schools). The authors concluded that there is no greate difference in the treatment of the period of the Homeland War between the textbooks for primary and secondary schools and that the Homeland War in majority of Croatian textbooks is well and correctly represented.
Rad se bavi proučavanjem strateškoga cilja (svrhe) kao glavne odrednice nastavne
teorije i prakse Hrvatskoga jezika. Cilj proučavanja bio je utvrditi kako su u
srednjoškolskim planovima i programima ...Hrvatskoga jezika od 70-ih g. XX. st. do
2020. g. postavljeni strateški ciljevi i u kojoj su mjeri bili povezani s učinkovitošću
nastave. Na temelju literature i refleksije osobne nastavne prakse utvrđeni su kriteriji
vrednovanja strateškoga cilja Hrvatskoga jezika. Analizirani su, klasificirani,
uspoređeni i vrednovani srednjoškolski planovi i programi Hrvatskoga jezika iz 1974.,
1984., programske inačice od 1990. do 1995., potom ona iz 2003. g. i Kurikulum
Hrvatskoga jezika iz 2019. godine. Potvrđena je hipoteza da u srednjoškolskim
planovima i programima Hrvatskoga jezika od sedamdesetih godina XX. st. do 2020.
g. odredba svrhe nije kvalitetno postavljena. Ni u jednom od njih nisu zadovoljeni svi
kriteriji za definiranje svrhe. U socijalizmu se potiskivala bit predmeta, u demokratskoj
Hrvatskoj programi se s obzirom na definiranje svrhe poboljšavaju, no ta se tendencija
zaustavlja u Kurikulumu.
Do sada je zabilježeno tek nekoliko pokušaja postavljanja novinarskog obrazovanja u kontekst održivoga razvoja, ali nije zabilježen i teorijski prijedlog opće paradigme održivoga novinarskog ...obrazovanja. U radu se, kritičkom analizom i istraživanjem tradicije obrazovanja novinara, utvrđuju sve pojavnosti novinarskog obrazovanja u kontekstu razvoja i održivosti. Najnovije reference se, kao rezultat evolucije akademskih prijedloga za unapređenje novinarstva, usmjeravaju na ažuriranje novinarskog znanja i stjecanje vještina povezanih s tehnološkom revolucijom kao uzrokom značajnih medijskih promjena, konvergencije novinskih žanrova, trendova i različitih tema koji stvaraju novinarstvo i nove društveno važne teme, a sve slijede nadograđenu etiku medija (i novinarstva) te zakone koji sve više odražavaju važnost snažnih veza između akademije, profesije i javnosti. Međutim, u složenom globalnom okruženju u kojemu mediji oblikuju stvarnost, nameću razumijevanja i značenja, prate nas svugdje i potpuno sudjeluju u našem životu, obrazovanje novinara treba razumijevati dublje i ozbiljnije nego ikada. Osim profesionalno obrazovanih, autonomnih i odgovornih novinara, s takvim se izazovima trebaju nositi i na njih odgovarati – (samostalno) svjesni humanisti. Usredotočujući se na akademski ishod novinara kao cjelovitog ljudskog bića, na te bi se potrebe moglo odgovoriti održivim ciklusom novinarskog obrazovanja. Stoga se ovim radom predlaže Model novinarske ličnosti kao predložak za uvođenje održivoga obrazovanja novinara u visokoškolske institucije.
Jedan od ciljeva studijskoga programa Japanski jezik i kultura na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli je poboljšati sposobnost studenata da se koriste japanskim jezikom. Jednako tako cilj je ovoga ...programa povećanje stope usvajanja znanja te povećanje prolaznosti. Završetkom trogodišnjega studijskog programa teži se tome da studenti postignu CEFR/B2 razinu. S ograničenim vremenom i osobljem najbolji način za postizanje toga cilja je učinkovito upravljanje nastavnim planom i programom. Ovaj rad ispituje rezultate izrade i provedbe konkretnih rasporeda sati, s ciljem prilagodbe općega napretka, posebice reakcije studenata i rezultate kada su zbog nedostatka razumijevanja napravljene prisilne promjene.
Polazišna je teza ovoga rada da je izbor tekstova na popisima školske lektire od druge polovine 20. stoljeća bio pod snažnim političkim utjecajem te su djela Jagode Truhelke zbog svojih kršćanskih i ...domoljubnih uvjerenja bila nepoćudna u kontekstu lektire u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Truhelka je isticala kršćanstvo i domoljublje kao etičku komponentu odgoja te se upravo zbog tih nastojanja nije uspjela afirmirati na popisima lektire koji se objavljuju unutar nastavnih planova i programa nakon sredine 20. stoljeća (koji su bili izvor proučavanja ovoga rada).
Truhelkina su djela odudarala od jugoslavenskih ideoloških vrijednosti, stoga se na lektirnim popisima pojavljuje tek 90-ih godina prošloga stoljeća, u vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske, i to sa “Zlatnim dancima”, koji objedinjuju hrvatsko domoljublje i katoličke kršćanske
vrijednosti.
Škola teži oblikovanju kulturnoga identiteta učenika. U tom su joj procesu partneri nastavni predmeti i sadržaji koji u svome nukleusu imaju umjetničku notu, a to je, između ostalih, i glazbena ...umjetnost. Uloga glazbene kulture/glazbene umjetnosti značajna je utoliko što je primarna građa kojom se bavi - umjetničko djelo, a osnovni zadatak slušanje i analiziranje glazbenih djela. Učenik ima priliku steći nova znanja i unaprijediti svoje glazbene vještine. U našemu radu opisujemo način rada s glazbenim djelom te naglašavamo važnost aktivnosti slušanja i upoznavanja glazbe kako bi učenici postali kritički slušatelji i poznavatelji glazbenih djela, ali ističemo i negativne trendove u nastavnoj praksi. Drugi dio rada bavi se analizom djela i skladatelja koja se predlažu u Nastavnom planu i programu. Uočava se dominacija skladbi iz svjetskoga opusa nad skladbama nacionalnoga opusa, i to u svim razredima, a rezultati ukazuju i na to da je skladatelj, koji se najčešće i najviše puta pojavljuje i predlaže u programu, W. A. Mozart. Valjalo bi u postojeći popis predložiti nova djela te demonstrirati opus drugih skladatelja kako bi se unaprijedilo i obogatilo kulturno i umjetničko iskustvo učenika.
Kurikulum se kao pedagoški pojam razvijao tijekom vremena te su se u skladu s tim nadograđivala i mijenjala njegova određenja. Premda je supostojanje različitih poimanja kurikuluma pozitivan znak ...kritičkog promišljanja o njegovoj složenosti i važnosti, s obzirom na njegovo izjednačavanje s nastavnim planom i programom s jedne strane, te upućivanje na njegovo šire značenje s druge strane, u ovome su se radu usporedile različite teorije kurikuluma i nastavnog plana i programa, a njihov se odnos razmotrio kroz treći pristup prema kojemu su kurikulum i nastavni plan i program dvije različite tradicije određene kulturom. Prema ovom shvaćanju, pojam nastavnoga plana i programa (njem. Lehrplan) određen je njemačkom didaktikom, a pojam kurikuluma (eng. Curriculum) američkom teorijom kurikuluma. Obje se tradicije bave istim pitanjima, poput centralizacije uprave, ciljeva, sadržaja i metoda učenja te uloge nastavnika i učenika u odgojno-obrazovnom procesu, ali se razlikuju u načinu na koji postavljaju i razmatraju ta pitanja. U radu se izdvajaju i argumentiraju navedene razlike te se upućuje na nužnost međusobnog dijaloga tih dviju tradicija radi boljeg razumijevanja odnosa kurikuluma i nastavnog plana i programa, a samim time i unapređenja pedagogijske teorije i pedagoške prakse.
PDF
