Funkcioniranje NGO-a u Češkoj je bilo pod utjecajem radikalnih promjena u zakonima u posljednjih nekoliko godina. Revoluciju u neprofitnom sektoru izazvao je Zakon o socijalnim uslugama (108/2006 ...Coll.) i osobito civilni kod (89/2012 Coll.), koji regulira pojedine oblike nedržavnih neprofitnih organizacija na novi način, a također definira pojam općeg dobra. Organizacije u neprofitnom sektoru bore se s raznim problemima. To uključuje nedostatak sredstava, visoku stopu promjene osoblja i nesigurnost. Mnogi još uvijek ostaju u neprofitnom sektoru, posebno oni koji uspoređuju rad u javnom ili privatnom sektoru. Razlog može biti moderna komunikacija i motivacijsko upravljanje strategijama, poticanje kreativnog, vjerodostojnog i slobodnog radnog okruženja. Cilj ovog rada je da se izraditi istraživanje neprofitnog sektora u Republici Češkoj i odgovoriti na ova pitanja: Koje su komunikacijske i motivacijske strategije kojime se može povećati zadovoljstvo zaposlenika u NGO-u? Koji se nefinancijski alati mogu koristiti? Koje komunikacijske pogreške menadžeri mogu učiniti? Koje su komunikacijske procedure učinkovite u cilju povećanja atraktivnosti rad u sektoru i kredibilitetu neprofitnih organizacije?
Cilj je rada analizirati i razmotriti izazove i specifičnosti komparativnih istraživanja civilnog društva. Nakon uvodnog razmatranja konteksta početaka i razvoja međunarodnih istraživanja civilnog ...društva te njegovih odrednica, u nastavku rada raspravlja se o izazovu konceptualizacije tog istraživačkog fenomena te se daje pregled značajnijih međunarodnih komparativnih istraživanja, s posebnim naglaskom na istraživanja Johns Hopkins Comparative Nonprofit Sector Project te Indeks civilnog društva (Civil Society Index). Na primjeru navedenih dvaju istraživanja raspravlja se o metodološkim ograničenjima i izazovima komparativnih istraživanja civilnog društva, uključujući pitanja istraživačkog dizajna, metoda i indikatora mjerenja te dosad ponuđena rješenja i preporuke za daljnja unapređenja istraživanja.
U središtu razmatranja ovoga rada nalazi se model partnerstva za koji autor drži da predstavlja najbolji odgovor u kreiranju socijalne politike u suvremenim uvjetima. Autor se osvrće na promjene i ...reforme u razvoju socijalne države u svijetu od 80-ih godina prošlog stoljeća. Pritom opisuje razne pristupe i modele, a posebnu pažnju posvećuje modelu socijalnoga društva, te partnerstvu kao njegovom središnjem konceptu. Cilj partnerskog mehanizma je istovremeno maksimizirati prednosti i minimizirati slabosti raznih sektora. Ovaj model pokušava ostvariti optimalnu sinergiju različitih sektora kroz njihovo partnerstvo kako bi se postigli glavni socijalni ciljevi kao što su pronalaženje uspješnih metoda za eliminiranje siromaštva, integriranje ljudi koji imaju malu društvenu moć, pružanje visokokvalitetnih socijalnih usluga svima, sprečavanje socijalnog isključivanja i borba protiv ugnjetavanja. Autor naglašava da ne postoji pćeprihvaćena definicija partnerstva, te navodi nekoliko teorijskih pristupa. Nadalje daje analizu funkcioniranja modela partnerstva na temelju iskustava Europske unije, Velike Britanije i Mađarske.
U članku, koji se bavi rizikom od financiranja terorizma povezanim s neprofitnim sektorom , navode se: osnovna shvaćanja neprofitnih organizacija, terorizma i financiranja terorizma, specifičnosti ...fenomena financiranja terorizma, razlozi za rizičnost neprofitnog sektora u smislu financiranja terorizma, tipologije i načini zlouporabe neprofitnog sektora za financiranje terorizma i mjere za njegovo sprječavanje te uloga međunarodne zajednice u borbi protiv financiranja terorizma.
U ovom se radu istražuju mogućnosti razvoja kombiniranog modela socijalne politike u Hrvatskoj. Autor je svoje izlaganje prilagodio zahtjevima strateškog planiranja. U prvom se dijelu članka ...analizira zatečeno stanje te daje okvir novijih teorijskih pristupa i istraživanja iz razvijenih zemalja svijeta. Nakon toga kritički se prikazuje i procjenjuje zatečeno stanje u ovoj oblasti u Hrvatskoj. Težište je analize na razvoju kombinirane socijalne politike u pružanju usluga starijim osobama. Kao osnova za ovu analizu koriste se rezultati novih istraživanja. U tom smislu sačinjena je i SWOT-analiza. U drugom dijelu iznose se ciljevi i zadaci u razvoju kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Ciljevi i zadaci dani su u određenim vremenskim okvirima. Za njihovo ostvarivanje predviđena je politika koja računa s prednostima i ograničenjima za razvoj neprofitnog sektora u Hrvatskoj. Na kraju se daje okvir za provjeru provedbe ove strategije u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
Tijekom prve polovice 2001. godine skupina je stručnjaka u organizaciji Ministarstva rada i socijalne skrbi izradila Program borbe protiv siromaštva i isključenosti u Hrvatskoj. U izradi Programa ...sudjelovali su stručnjaci različitih institucija, kao što su: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i druga ministarstva Vlade, a redakturu je obavio dr. sc. Zoran Šućur. Program je javno prezentiran na skupu “Hrvatska: od pasivne prema aktivnoj socijalnoj politici”, održanom 7.–8. lipnja 2001. godine u Varaždinskim toplicama. Ovdje objavljujemo znatno skraćenu i prilagođenu verziju Programa. Potpuno su izostavljeni oni dijelovi Programa u kojima su definiraju osnovni koncepti siromaštva i isključenosti te analiziraju osnovni pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj. Smatrali smo da su ti pokazatelji poznati javnosti jer su objavljeni u izvještaju Svjetske banke (Studija o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju, 2000.) te u ranijim brojevima naše Revije (2/2000.).
U radu je prikazano kvalitativno istraživanje koje je imalo za cilj dobiti uvid u iskustva i promišljanja socijalnih radnika zaposlenih u neprofitnom sektoru o njihovom djelokrugu rada u civilnom ...sektoru. Sudjelovalo je 16 socijalnih radnika koji su zaposleni u neprofitnom sektoru. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, a obrađeni su postupkom kvalitativne analize.
Analizom rezultata došlo se do područja rada s osobama s invaliditetom u neprofitnom sektoru, poteškoća s kojima se susreću socijalni radnici te mogućnosti unapređenja socijalnog rada s osobama s invaliditetom. Rezultati su pokazali da socijalni rad s osobama s invaliditetom uključuje široki djelokrug aktivnosti. Poteškoće s kojima se susreću socijalni radnici u radu s osobama s invaliditetom ponajprije stvara neučinkovit pravni/zakonski sustav, zatim neadekvatni uvjeti rada, neinformiranost okoline i financijski problemi.
Socijalni radnici smatraju da bi se socijalni rad s osobama s invaliditetom u neprofitnom sektoru u kontekstu socijalnog modela trebao razvijati u smjeru kvalitetne edukacije i cjeloživotnog razvoja kompetencija, uključivanju osoba s invaliditetom u život lokalne zajednice te razvoja mreža podrške kroz formalne i neformalne oblike.
Neprofitni je sektor vrlo raznolik i sastoji se od organizacija koje služe nekom zajedničkom cilju. Aktivnosti toga sektora primarno se temelje na idejama individualizma i zajedništva, što je i ...određena vrsta tehničke različitosti od vladinog odnosno javnog sektora. Neprofitni se sektor pojavio zbog nekoliko potencijalnih razloga, no kao najvažniji razlozi u literaturi se navode neuspjeh i tržišta i države da građanima pruže određene proizvode i usluge, zatim pojava zajedništva i osobne slobode u modernim društvima te povećana potreba za solidarnošću među ljudima. U osnovi, razvoj neprofitnog sektora posljedica je razvoja demokracije i kapitalizma. Podaci upućuju na značajan porast
društveno-ekonomske važnosti neprofitnog sektora zadnjih Desetljeća. Međutim, postoje značajne razlike u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Stoga se rad bavi empirijskim istraživanjem potencijalnih čimbenika koji utječu na te razlike. Glavni pristupi koje se istražuje u empirijskoj studiji su razlika ponude i potražnje, teorija ovisnosti o sredstvima, teorija međuovisnosti i teorije neuspjeha. Eksplanatorne varijable korištene pri analizi višestruke regresije objašnjavaju gotovo tri četvrtine razlika u veličini neprofitnog sektora među 38 zemalja iz uzorka. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ima najveću vrijednost za objašnjenje u modelu, sugerirajući da je raspoloživost sredstava, koja se izvodi iz bogatstva pojedinog društva, najvažniji čimbenik za objašnjavanje razlika u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Očito je da su čimbenici koji djeluju na strani ponude važniji za objašnjavanje veličine sektora u pojedinim zemljama od onih koji djeluju na strani potražnje.
U radu se uzima u obzir sociološka analiza postojećeg stanja, te teološko-normativni okvir zadan prihvaćanjem kršćanstva i Crkve kao miljea u kojemu se ima zbiti volonterstvo kao novi, oblik crkvenog ...služenja. U prvom dijelu rada određuju se pojmovi volonterstvo i služenja. Služenje se određuje u odnosu prema sudioništvu i suradnji u Božjem djelu dovršenja i spasenju svijeta. U radu se pokazuje da je volonterstvo stari oblik prisustva vjernika u životu Crkve i društva, no da ga se može gledati i kao novum u Crkvi i društvu. Suvremeni razvoj volonterstvo veže uz pojavu reformacije i daje se prikaz kompleksnog suodnosa Katoličke i Protestantskih Crkava na razvoj neprofitnog sektora. Posebno se analizira hrvatska situacija, odnos prema radu i dobrovoljnom radu u Hrvatskoj. Naznačuje se stanje u neprofitnom sektoru u Hrvatskoj, gdje, kao i u drugim postkomunističkim zemljama, značajni dio tog sektora pokrivaju sportske i kulturne organizacije. Posebna se pažnja posvećuje suodnosu slobode i volonterstva, procesu neizbježne individualizacije u društvu, te mogućnosti personalizacije koja se u tom kontekstu otvara. Kao bitan moment u razvoju volonterstva u Crkvi naznačuje se potreba aktivne i dinamičnije administrativne potpore od strane službenih institucija. Na kraju autor daje sistematizaciju mogućnosti praktične realizacije volonterstva u Hrvatskoj. Zaključuje da ono nije novi način služenja u Crkvi, ali je ipak novo jer je suvremeno društvo nezamislivo bez doprinosa neprofitnog sektora. Drži da su za razvoj volonterstva kod nas potrebni sustavni poticaji, aktivno reduciranje instrumenata kontrole i jasno definiranje područja autonomije u kojima grupe građana - vjernika, preuzimaju odgovornost za svoje djelovanje u skladu sa svojim kompetencijama i savješću.
PDF
