This paper examines the connection of pre-Christian fields with the 16th c. noblemen’s fields and the 17th–18th c. noblemen’s villages (okolica) on the basis of systematic source complexes. The ...sample of Karšuva district (powiat) in Samogitia was chosen for the study. After grouping the processed source material, the continuity of the names of the fields and noble villages is proven, thereby assuming the continuity of the field structure in the noble villages. After applying the mapping methodology, the geography of the noble villages and peasant villages of Karšuva is restored.
This paper examines the connection of pre-Christian fields with the 16th c. noblemen’s fields and the 17th–18th c. noblemen’s villages (okolica) on the basis of systematic source complexes. The ...sample of Karšuva district (powiat) in Samogitia was chosen for the study. After grouping the processed source material, the continuity of the names of the fields and noble villages is proven, thereby assuming the continuity of the field structure in the noble villages. After applying the mapping methodology, the geography of the noble villages and peasant villages of Karšuva is restored.
U ovome radu izvršen je detaljan fonološki opis čakavskih kopnenih govora zadarske okolice uz osnovne napomene o morfologiji. Rad se temelji na primjerima dobivenima od izvornih govornika tijekom ...terenskih istraživanja. Za svaku relevantnu pojavu paralelno se navode primjeri iz svih govora, nakon čega slijedi usporedba sa susjednim novoštokavskim govorima. Radu su priloženi i ogledni primjeri nekih od ispitanih govora dobiveni transkripcijom zvučnih zapisa snimljenih na terenu. Na temelju primjerā iznesenih u ovome radu možemo ustvrditi da su fonološke značajke čakavskih kopnenih govora zadarske okolice izvorno čakavske, kao i to da su, zbog višestoljetnih bliskih kontakata s novoštokavskim govorima susjednih naselja, do određene mjere narušene.
In this article, a detailed phonological description of the Chakavian idioms of the Zadar mainland is given. The description includes some principal morphological features as well. The article is based on the examples obtained from the native speakers of the idioms during the field research of the author. In the first two chapters, the historicalgeographic context and the methodology are explained. After this, some general features of the Chakavian idioms of the Zadar mainland are given. The phonological description includes vocalism, consonantism and accentology. Each feature is explained and exemplified for each Chakavian idiom, comparing them to the adjacent Shtokavian idioms. The morphological description includes examples of noun and verb forms. In the conclusion, two main statements are given. Despite the great influence that Shtokavian idioms of the adjacent villages have made to the phonology and the morphology of the Chakavian idioms in question, their Chakavian origin is confirmed by some characteristic archaisms (accentology in the first place). At the end of the article, the examples of some idioms in question are given, which are obtained from the transcription of the spontaneous speech of the native speakers.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Kmetijske in rokodelske novice so izhajale tedensko, urejal jih je Janez Bleiweis. Namenjene so bile najprej v pomoč kmetom in ...obrtnikom, kasneje pa so objavljale prispevke s področja leposlovja, konservativne politike, kulture in dopisov iz raznih krajev. Pomembne so bile predvsem zaradi utrjevanja slovenskega knjižnega jezika, splošnega sprejema gajice in nasploh zaradi vsestranskega kulturnega razvoja slovenskega naroda. Časnik se nadaljuje pod naslovom Novice kmetijskih, rokodelnih in narodskih reči- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
The paper presents the results of the linguistic research carried out at the very Grodno region in the summer 2015. Through the investigation of the old historical documents and other sources the ...author identified the areas of concentration of the Polish nobility old settlements near Grodno. The special interest is devoted to the language of the Indura city nobility living on the river Swisłocz. The sociolinguistic characteristics; phonetic and grammatical features of the language, as well as the glossary of the local population are discussed and presented in the article.
Prispevek temelji na raziskavi, ki je bila izvedena na Danskem in v sklopu katere je naključni vzorec prebivalstva odgovarjal na vprašanja o svojih preferencah do okolice in lokacije svojega doma. ...Izkazalo se je, da so značilnosti socialnega okolja zelo pomembne in da jih lahko razdelimo v tri ločene skupine: izogibanje socialnim tegobam, dajanje prednosti socialni homogenosti ter bivanje blizu socialne mreže in domačega kraja. Raziskava je pokazala, da ima večina ljudi veliko število podrobnih preferenc, nekateri pa jih imajo zelo malo. To potrjuje starejšo teorijo, da so nekateri ljudje zelo povezani z določenimi kraji z danimi lastnostmi in zato nimajo posebnih želja glede okolice in lokacije doma. Za druge, večinoma mlade in samske, pa je dom samo kraj, na katerem spijo in se spočijejo, medtem ko življenje poteka drugje. Ta skupina ima samo preference do lokacije in le malo specifičnih preferenc do okolice.
Autorica je proučavala rad dramskih amaterskih društava u Zadru i okolici u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata. U prvom dijelu rada proučavala je dopise koji su slali učitelji jer se ...trebalo skupiti podatke za pisanje almanaha o kulturno-prosvjetnom radu u Hrvatskoj od 1939.-1949. Od kopnenog dijela zadarske okolice posebno obrađuje kulturna događanja u Ninu i Posedarju, a od otočnog dijela zadarske okolice Preko, najveće mjesto na otoku Ugljanu, i Sali, također najveće mjesto na Dugom otoku. U drugom dijelu rada istražuje kulturno-prosvjetni rad u Zadru i okolici u kontekstu hrvatskog dramskog amaterizma. Nakon Drugoga svjetskog rata trebalo je stvoriti novog čovjeka pa se poticao dramski amaterizam jer su se aktivnim radom na predstavi najbolje učili sadržaji koje su vlasti propisivale. Dramski amaterizam podržavale su službene vlasti pa su izdavali udžbenike, a počeo je izlaziti i poseban časopis. Osnovali su Savez kulturnih društava kako bi mogli kontrolirati rad dramskih amatera, predlagati repertoar i pomagati ih materijalno, ali i stručnim savjetima te organizirati različite tečajeve za voditelje dramskih grupa. Prosvjetni odsjeci Kotarskih i Gradskih narodnih odbora bili su dužni voditi evidenciju o radu dramskih amaterskih grupa. Zabilježeno je vrlo aktivno kulturno-prosvjetno djelovanje za mjesta Nin, Preko, Biograd, Sali i Benkovac, ali za manja mjesta. U posebnom poglavlju autorica govori o dramskom amaterizmu u samom gradu Zadru koji nije imao kulturni kontinuitet zbog talijanske okupacije. Izdvaja RKUD „Petar Zoranić“, a potom istražuje rad dramskih grupa koje su se osnivale uz tvornice i srednje škole. U posljednjem poglavlju govori samo o smotrama dramskih amatera koje su se događale u Zadru, ali i u većim centrima zadarske okolice.
If the term “prehistory” is used for the time and space not “seen” by written records, then there are “prehistoric” areas also in the time, which is generally considered “history”. In this sense, ...there are still vast areas of Europe in the early medieval period, where the state of written records can be described as “prehistoric”. It appears to be true especially for the regions settled by the Slavs. Among them is the area of the present-day Slovenia, where Bled lies. The latter does not “enter the history” before 1004.
PDF
