Sprovedeno istraživanje imalo je za cilj da proveri neke od postavki Modela zahtevi-resursi. Uzorak se sastojao od 505 ispitanika, a u istraživanju su korišćeni Upitnik karakteristika posla (UKP), ...Skala izgaranja na radu (WB) i Skala namere za napuštanje organizacije (NNO). Najpre je testirana hipoteza o medijatorskoj ulozi izgaranja u relaciji između radnih zahteva i namere za napuštanje organizacije. U finalnom modelu radni zahtevi pozitivno predviđaju izgaranje (β = .47, p < .05), koje je dalje povezano sa povećanom namerom za napuštanje organizacije (β = .50, p < .05). Bootstrap metodom (b = .28, Bootstrap 95% CI = .16, .40) i Sobel testom (z = 7.57, p < .001) potvrđena je značajnost medijacije, a kako je povezanost između radnih zahteva i namere za napuštanje organizacije nakon uvođenja izgaranja u model nestala (β = .03, p > .05), možemo govoriti o potpunoj medijaciji. Druga testirana, hipoteza bafera, dobila je veoma ograničenu empirijsku podršku, imajući u vidu da je testiranje moderatorskog uticaja tri radna resursa (kontrole nad poslom, podrške kolega i podrške nadređenog) u relacijama između kvantitativnih, kognitivnih i emocionalnih zahteva sa izgaranjem, rezultovalo samo jednim statistički značajnim efektom interakcije. Pronađen efekat (β = -.10, p < .05) pokazao je da se kontrola posla ponaša kao prigušivač štetnog uticaja kvantitativnih zahteva na pojavu izgaranja, i to u nešto većoj meri u slučaju kada su ti zahtevi visoki. Dobijeni rezultati podržali su postojanje procesa narušavanja zdravlja i dali doprinos aktuelnoj debati o replikabilnosti hipoteze bafera na domaćem uzorku, uz prodiskutovana ograničenja i praktične implikacije.
Ovaj rad pruža detaljnu analizu teorija medijskog izbora informacija, istražujući kako različiti aspekti unutar medijskih organizacija utječu na selekciju i prezentaciju vijesti. Fokus je na tri ...glavna pristupa: gatekeeping teorijama, teorijama o informacijskoj vrijednosti vijesti i framing konceptima. Gatekeeping teorije istražuju ulogu pojedinaca unutar medijskih kuća (npr. urednika, novinara) koji odlučuju o sadržaju koji će biti objavljen. Teorije o informacijskoj vrijednosti vijesti koncentriraju se na karakteristike koje informaciju čine privlačnom za javnost, poput aktualnosti, geografske blizine, i značaja događaja. Framing koncepti bave se interpretativnim okvirima kroz koje medijski djelatnici odabiru i oblikuju informacije, oslanjajući se na zajedničke društvene i kulturne obrasce. Rad naglašava da nijedan od ovih pristupa samostalno ne može objasniti složenost medijskog izbora informacija. Integracija različitih teorijskih pristupa pruža bogatiji uvid u mehanizme koji oblikuju medijske sadržaje, reflektirajući složenu dinamiku između individualnih, institucionalnih, sadržajnih i društveno-kulturnih faktora. Kroz ovu sintezu, rad ukazuje na ključnu ulogu medijskih organizacija u oblikovanju informacija koje dosežu javnost, te na njihov utjecaj u oblikovanju društvenih i kulturnih narativa.
This scientific paper provides a detailed analysis of theories on media information selection, exploring how various aspects within media organizations influence the selection and presentation of news. The focus is on three main approaches: gatekeeping theories, news value theories, and framing concepts. Gatekeeping theories examine the role of individuals within media houses (e.g., editors, journalists) who decide what content will be published. News value theories concentrate on the characteristics that make information attractive to the public, such as timeliness, geographical proximity, and the significance of events. Framing concepts deal with the interpretative frameworks through which media professionals select and shape information, relying on common social and cultural patterns. The paper emphasizes that no single approach can independently explain the complexity of media information choice. Integrating various theoretical approaches provides a richer insight into the mechanisms shaping media content, reflecting the complex dynamics between individual, institutional, content, and socio-cultural factors. Through this synthesis, the paper highlights the crucial role of media organizations in shaping information that reaches the public and their influence in shaping social and cultural narratives.
Sportske organizacije podliježu stalnim promjenama i moraju pravilno i sistematski planirati svoj rad u budućnosti. Ovo istraživanje analizira različite koncepte, teorije i istraživanja različitih ...autora koji su se bavili analizom unutrašnjih i vanjskih varijabli na kojima javne i privatne sportske organizacije temelje svoje upravljanje. U tom je smislu osmišljeno dokumentarno istraživanje s dubljim objašnjenjima, orijentisano na fenomenološki, interpretativni epistemološki pristup, kvalitativne prirode. Tehnika prikupljanja podataka je dokumentarna analiza; koristili su se arhivirani izvori i triangulacija, dok je tekst obrađen digitalnim putem. Na osnovu prikupljenih podataka primijećeno je da su mnoge sportske organizacije svoje planiranje temeljile uglavnom na teorijskim činjenicama, nerealnim njihovoj situaciji, uvijek uzimajući u obzir iste unutrašnje i vanjske varijable. U svom menadžmentu ove organizacije uglavnom uzimaju u obzir menadžerski nivo, a malo se orijentišu prema svom osoblju, više zainteresovani za rezultate timova ili svojih sportista, tipično operativno rukovodstvo je visoko kvalifikovano za rješavanje trenutnih problema i opire se promjeni paradigme i ne uključuju se u dublje istraživanje unutrašnje varijable svoje organizacije jednako kao na vanjske varijable koje utiču na njihovu organizaciju. Konačno, istraživanje odražava i druge varijable koje treba razmotriti kako bi se optimizirao proces upravljanja u sportskim organizacijama koje, ako se pravilno razmotre, mogu podržati njihovo upravljanje i rezultirati održivim razvojem, ispunjavanjem svojih aktivnosti i postizanjem navedenog cilja.
Neprofitne organizacije i turizam Maškarin Ribarić, Helga; Đurkin Badurina, Jelena; Dadić Fruk, Lorena
Zbornik Veleučilišta u Rijeci,
2023, Volume:
11, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Stavovi dionika o turizmu često su u fokusu promatranja i praktičara i istraživača. No, dok su stavovi nekih dionika istraženi i izučavani s najrazličitijih aspekata, neki su dionici, sasvim ...neopravdano, još uvijek izvan fokusa mainstream istraživanja. Jedna od skupina tih dionika jesu i neprofitne organizacije kao ključni akteri civilnog društva. Ovim se istraživanjem u fokus stavljaju neprofitne organizacije (NPO-ovi) kao jedan od dionika turizma te se ispituju stavovi članova (preciznije: predstavnika uprave) NPO-ova o učincima turizma diferencirajući pritom NPO-ove s obzirom na grad, tj. regiju njihova djelovanja: kontinent ili priobalje. Dodatno i po istom kriteriju diferencijacije ovim se istraživanjem stavovi o učincima turizma dovode u vezu s visinom godišnjih prihoda udruge i ocjenom vlastite financijske pozicije. U tu svrhu provedeno je online anketno istraživanje na uzorku članova skupština udruga koje djeluju u najrazvijenijim priobalnim i kontinentalnim turističkim destinacijama Hrvatske. Rezultati ukazuju na signifikantne razlike u stavovima o kulturnim i ekonomskim učincima turizma, ali ne i u stavovima o ekološkim učincima turizma udruga koje djeluju u primorskim i kontinentalnim turističkim destinacijama.
Stakeholder attitudes about tourism are often the focus of observation for both practitioners andresearchers. However, while the attitudes of some stakeholders have been researched and studied froma variety of perspectives, some stakeholder groups remain unjustly absent from the focus of mainstreamresearch. One such stakeholder group is non-profit organizations as important actors in civil society.This research focuses on non-profit organizations (NPOs) as one of the stakeholders in tourism andexamines the attitudes of members (more specifically, management representatives) of NPOs towardstourism, distinguishing NPOs in relation to the city, i.e., their region: continent or coast. Furthermore,using the same differentiation criterion, this study relates attitudes toward tourism to the level of annualincome of NPOs and the assessment of their own financial situation. For this purpose, an online surveywas conducted among a sample of members of assemblies of non-profit organisations operating in themost developed coastal and continental tourism destinations in Croatia. The results show that thereare significant differences in attitudes toward the cultural and economic impacts of tourism betweenassociations operating in coastal areas and associations operating in continental areas, while there areno significant differences in attitudes toward the environmental impacts of tourism.
Vatrogastvo je stručna neprofitna i humanitarna djelatnost koja je usmjerena ka prevenciji zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, odnosno ka pružanju stručne tehničke pomoći kod požara, ...eksplozija i drugih situacija u kojima postoji ugroza ljudskih života, zdravlja stanovništva i materijalne imovine. U organizaciji i obavljanju vatrogasnu djelatnost sudjeluju vatrogasne postrojbe i vatrogasne organizacije sa svojim organizacijskim oblicima. Temeljnu pravnu regulaciju vatrogastva u Republici Hrvatskoj predstavlja novi Zakon o vatrogastvu iz 2019. Djelovanje vatrogasnih subjekata izaziva niz otvorenih pitanja s poreznog aspekta, posebice u slučaju obavljanja i određenih gospodarskih aktivnosti ovih subjekata.
F
irefighting is a professional non-profit and humanitarian activity aimed at preventing fire protection and technological explosions, i.e. at providing professional technical assistance in the event of fires, explosions and other situations in which there is a threat to human life, the health of the population and material property. Firefighting units and firefighting organizations with their organizational forms participate in the organization and performance of firefighting activities. The fundamental legal regulation of firefighting in the Republic of Croatia is represented by the new Firefighting Act of 2019. The operation of firefighting entities causes a number of open questions from the tax aspect, especially in the case of the performance of certain economic activities by these entities.
Održivo upravljanje otpadom jedno je od ključnih tematskih područja koje su države Europske unije dužne implementirati u odnosu na europski okolišni acquis. Važan cilj acquisa je uspostava zero waste ...modela gospodarenjem otpadom koji podrazumijeva multidisciplinaran pristup s ciljem očuvanja svih resursa odgovornom proizvodnjom, potrošnjom, ponovnom uporabom i oporabom proizvoda, ambalaže i materijala bez spaljivanja i ispuštanja u zemlju, vodu ili zrak koji ugrožavaju okoliš ili živote ljudi. Ovaj rad ima za cilj pružiti strukturiran opis organizacije gospodarenjem komunalnim otpadom u zero waste modelu koji je istovremeno obuhvatan i detaljan. Slučaj na kojem gradimo opis dolazi iz hrvatske regije Donjeg Međimurja s glavnim fokusom na grad Prelog kao referentnom točkom proučavanja, pri čemu se nastoji odgovoriti na istraživačko pitanje: Kako je organizirano upravljanje otpadom na lokalnoj razini u zero waste modelu. Temeljem analize dokumenata i intervjua s ključnim dionicima sustava gospodarenja otpadom, rad detektira ključne elemente zero waste modela: 1) održivi ciljevi lokalnih strateških dokumenata, 2) djelotvorna mreža aktera (EU, nadležno ministarstvo, lokalna samouprava, pružatelji komunalne usluge, nevladin sektor, građani), 3) uspostavljeni suradnički odnosi među akterima, 4) korištenje modernih i participativnih instrumenata javnih politika i 5) aktivna uloga građana.
Sustainable waste management is one of the most important issues that EU countries are obliged to implement in the context of the European environmental acquis. An important objective of the acquis is the introduction of a zero-waste management model, which involves a multidisciplinary approach aimed at preserving all resources through responsible production, consumption, reuse, and recycling of products and materials without incineration or release into the soil, water, or air that endangers the environment or human life. The aim of this article is to provide a structured, comprehensive, and detailed description of the organization of municipal waste management within the framework of the zero-waste model. The case on which we base the description comes from the Croatian region of Donje Međimurje, with the focus on the town of Prelog as the reference point of the study, where we try to answer the research question: How is waste management organized at the local level within the zero-waste model? Based on the analysis of documents and interviews with the main actors of the local waste management system, the paper identifies the key elements of the zero-waste model: 1) sustainable objectives of local strategic documents, 2) an effective network of actors (EU, competent ministry, local self-government, utility service providers, non-governmentalsector, citizens), 3) established cooperative relationships between actors, 4) use of modern and participatory public policy instruments, and 5) the active role of citizens.
The implementation of new technologies in healthcare leads to the emergence of new practices that diverge from traditional medical procedures. Existing scientific literature observes that new ...technologies often contradict conventional treatment methods, thereby posing a threat to existing divisions of labor and responsibilities among healthcare professionals and their medical domains. It is expected that tensions and conflicts arising from these contradictions hinder the implementation of new technologies and procedures in healthcare organizations. However, this article challenges such assumptions, arguing that conflicts between old and new practices or among practices of different medical domains are actually one of the main drivers of innovation. Cultural-historical activity theory (Engeström, 1987; 2001; Blackler, 2009) promotes a dialectical approach to researching the implementation of new technologies in organizations. It contends that consensus between old and new, or between domain-specific practices is not necessary for new technologies to be successfully implemented, provided there is a shared goal of activity. On the contrary, contradictions and tensions between different ways of working are considered regular characteristics of activity systems during the introduction of new technologies in organizations. This article presents the results of a long-term case study on a hospital’s implementation of a new technology called Transcatheter Aortic Valve Implantation (TAVI) which is a minimally invasive cardiac procedure. The newly introduced procedure enables the treatment of previously inoperable patients suffering from aortic valve stenosis. During the five-year ethnographic study of its implementation, numerous contradictions and difficulties in the progress of this innovation were documented. By applying cultural-historical activity theory to the case, various contradictions initially thought to impede its progress were identified. However, it turns out that the expansion of doctors' activities and the transformation of aortic stenosis treatment arose precisely from these contradictions. Although generalizations cannot be drawn from case studies, this example demonstrates the utility of using cultural-historical activity theory in researching the modernization of healthcare organizations. Therefore, this article contributes to the development of new theoretical approaches and methods, urging researchers and theorists of technology implementation to re-examine the current understandings of these processes.
Implementacijom novih tehnologija u zdravstvu stvaraju se nove prakse, različite od tradicionalnih medicinskih postupaka. Znanstvena literatura smatra da su nove tehnologije često u suprotnosti s uobičajenim načinima liječenja te postaju prijetnja postojećim podjelama rada i odgovornosti između zdravstvenih djelatnika i njihovih medicinskih domena. Nadalje, smatra da tenzije i sukobi koji proizlaze iz tih kontradikcija usporavaju implementaciju novih tehnologija i procedura u zdravstvenim organizacijama. Ovaj članak, međutim, dovodi u pitanje takve pretpostavke, tvrdeći da su sukobi starih i novih praksi ili između praksi različitih medicinskih domena zapravo pokretači inovacija. Kulturno-povijesna teorija aktivnosti (Engeström, 1987; 2001; Blackler, 2009) promiče dijalektički pristup istraživanjima implementacije novih tehnologija u organizacije te tvrdi da nije nužan konsenzus između starih i novih, kao ni između domenski specifičnih praksi kako bi se uspješno implementirale nove tehnologije, uz uvjet zajedničkog cilja aktivnosti. Naprotiv, kontradikcije i napetosti između različitih načina rada smatraju se redovitim karakteristikama sustava aktivnosti pri uvođenju novih tehnologija u organizacije. U ovom članku predstavljaju se rezultati dugogodišnje studije slučaja bolnice koja je uvela novu tehnologiju imena TAVI (transkateterska ugradnja aortnog zaliska) u svoje kardiokirurške postupke. Novonastalom procedurom omogućeno je liječenje dotad inoperabilnih pacijenata koji boluju od stenoze aorte srčanog zaliska. Tijekom petogodišnjega etnografskog istraživanja njezine implementacije zabilježene su mnogobrojne kontradikcije i poteškoće u napretku ove inovacije. Primjenom kulturno-povijesne teorije aktivnosti na slučaj, uočene su različite kontradikcije za koje se isprva činilo da usporavaju njezin napredak. Međutim, ispostavlja se da je upravo iz njih nastala ekspanzija aktivnosti liječnika i transformacija liječenja stenoze aorte. Iako se iz studija slučaja ne mogu postavljati generalizacije, ovim se primjerom pokazuje korisnost upotrebe kulturno-povijesne teorije aktivnosti u istraživanjima modernizacije zdravstvenih organizacija. Stoga ovaj članak pridonosi razvoju novih teorijskih pristupa i metoda, pozivajući istražitelje i teoretičare implementacija novih tehnologija da preispitaju postojeća razumijevanja tih procesa.
Nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature 1926. i zabrane rada Hrvatskog orlovskog saveza, već je 1930. osnovana Križarska organizacija kako bi se ponovno sakupila raspršena hrvatska katolička mladež ...koja je bila organizirana u orlovstvu i koja je bila teško pogođena ukidanjem svoje Orlovske organizacije. Nova Križarska organizacija temeljila se na načelima međunarodne organizacije Apostolata molitve, i to njezina ogranka za mladež koji se u Francuskoj nazivao „Croisade Eucharistique“. Jedino je pod tim uvjetom nova organizacija mogla biti priznata od beogradskog režima, ali ipak uz mnoge teškoće, koje su postupno bile nadvladane. Po želji zagrebačkog nadbiskupa koadjutora Alojzija Stepinca 1936. g. Križarska organizacija postaje dio Katoličke akcije i djeluje u skladu s njezinim pravilima, ali je zadržala svoje ime i duhovnu baštinu naslijeđenu od dokinute Orlovske organizacije. Križarska organizacija bila je u svojim društvima prisutna u svim hrvatskim biskupijama i bila je najbrojnija katolička organizacija za mladež u to vrijeme. U njoj su tisuće mladića i djevojaka primali solidan katolički odgoj i formirali se za vjerne članove Katoličke Crkve, njezine suradnike i apostole. Da bi zaštitio članstvo od komunističkih progona, nadbiskup Alojzije Stepinac raspustio je u srpnju 1945. g. sve organizacije Katoličke akcije, među kojima je bila i Križarska organizacija.
Prikupljanje sredstava (fundraising) vrlo je važna aktivnost neprofitnih organizacija jer bez financijskih sredstava teško bismo mogli ostvariti svoju misiju. Planiranje prikupljanja sredstava čest ...je posao djelatnika za odnose s javnošću u neprofitnim organizacijama.
Za uspješno prikupljanje sredstava neizostavan je jasno definiran razlog za potporu (case for support).
Negativan publicitet povezan s troškovima kampanje može imati učinak na napore organizacija u prikupljanju sredstava jer ona najčešće ovise o potpori javnosti. Uobičajena visina troškova kampanje ne bi smjela prelaziti 12 – 15% ukupno prikupljenih sredstava, a troškovi do 20 % postali su gornja prihvatljiva razina. Prikupljanje sredstava mora poštovati etičke standarde, a troškovi se moraju kontrolirati. Brojne nevladine organizacije upravo su na etičkim standardima izgubile reputaciju, nestale sa scene i nanijele štetu cijelomu neprofitnom i humanitarnom sektoru. Jedan od najupečatljivijih primjera dobra prikupljanja i učinkovita korištenja prikupljenih sredstava međunarodna je humanitarna organizacija Mary’s Meals (Marijini obroci).
Od početka svjetske gospodarske recesije 2008. godine pa i uoči nje, praćene su promjene gospodarskih pokazatelja u veterinarskim stanicama i ambulantama. Neki autori su u nekoliko navrata pisali o ...potencijalnim uzrocima i posljedicama krize na poslovanje veterinarskih organizacija. U žarištu interesa bilo je više pokazatelja od kojih su tri praćena u ovom istraživanju. To su: prosječna neto plaća, broj zaposlenih i ukupni prihod. Oni su prikazani za razdoblje od 2003. do 2017. godine. Radi stjecanja jasnijeg uvida u okolnosti u kojima su poslovale, našu smo pažnju proširili i na općenitije pokazatelje gospodarske aktivnosti na razini ukupnog gospodarstva (bruto domaći proizvod, jav- ni dug, zaposlenost, broj i dobna struktura stanovništva, uvoz i izvoz) i poljoprivrede kao bitne odrednice aktivnosti veterinarskih organizacija. Naime, rezultati istraživanja pojedinih autora pokazuju da je recesija više naštetila veterinarstvu negoli ukupnom gospodarstvu pa smo željeli u široj ekonomskoj slici uočiti naznake buduće gospodarske stvarnosti i upozoriti na njih. S obzirom na to da su gospodarski trendovi potaknuti i vođeni potrebama ljudi, demografski podatci mogu pomoći pri otkrivanju makro i mikro trendova. Zato smo u promatranje uključili i demografske pokazatelje. Ukupni prihod i broj zaposlenih u veterinarskim stanicama smanjivali su se, dok su plaće lagano rasle do 2008. a zatim stagnirale. U veteri- narskim ambulantama, za razliku od stanica, svi pokazatelji su rasli, no u godinama nakon početka recesije plaće su uglavnom stagnirale ili lagano padale. U 2017. godini zabilježen je lagani porast neto plaća i u veterinarskim stanicama i u veterinarskim ambulantama. Zabilježene promjene u kretanju poljoprivrednih i općih demografskih i gospodarskih trendova poput: bitnog smanjenja broja reproduktivnih životinja i proizvodnje mlijeka i jaja, starenja ljudske populacije i smanjenja nataliteta, stalno rastućeg uvoza hrane i pića i uvoza općenito te uočena jaka korelacija između duga i broja stanovnika, i rastući pritisak na novo zaduživanje upućuju na izvjesnu daljnju stagnaciju ili smanjivanje gospodarskih aktivnosti veterinarskih organizacija. Porast proizvodnje bio je najizraženiji u broju košnica i proizvonji meda, u uzgoju ovaca i konja te tovu pilića. Evidentno je da su se najviše smanjivale one stočarske proivodnje koje zahtijevaju više vještine, potrošenog vremena i intenzivnijeg rada, dok su porasle one koje traže manje rada i jednostavnije postupke. Struktura proizvodnje prilagođavala se potrebama i mogućnostima koje proizlaze iz strurkture radne snage.
Changes in economic indicators in veterinary organizations have long been monitored, particularly since the beginning of the global economic recession in 2008. There are a number of reports on the potential causes and consequences of the 2008 crisis on the operations of veterinary organizations, focusing on a number of indicators, three of which are considered here: average net salary, number of employees and total income. These data were collected for the period 2003–2017. To obtain clearer insight into the circumstances of operations, we extended our attention to more general indicators of economic activity at the level of the national economy (gross domestic product, public debt, employment, population and age structure, imports and exports) and agriculture as an important component of veterinary activities. Other studies have shown that the recession did more harm to veterinary medicine than to the general economy, and therefore, we wanted to examine this and warn about the future economic reality in the overall economic picture. Given that economic trends are driven by human needs, demographics can help identify macro and micro trends and therefore demographic indicators were included in the study. Total income and number of employees at larger veterinary organizations declined as wages rose slightly until 2008 and then stagnated. In smaller veterinary practices, all indicators rose, but in the years following the onset of the recession, wages generally stagnated or fell slightly. In 2017, there was a slight increase in net salaries in both types of veterinary organizations. Changes in agricultural and general demographic trends, such as a significant decrease in the number of reproductive animals and milk production, an aging human population and a decrease in the birth rate, together with the strong correlation between debt and population, suggest certain further stagnation or decrease in the economic activity of veterinary organizations.
PDF
