This paper presents the paleoenvironmental reconstruction of a mire sequence near the village Blatuša, with a focus on changes in vegetation composition, hydrological regime and fire history of the ...Banovina/Kordun area during the last two millennia. For this purpose, pollen, non-pollen and charcoal analysis were done. By the application of CONISS statistical analysis three different pollen assemblage (sub)zones could have been distinguished: a dominance of alder-beech/oaks from the 2nd to the middle of the 7th century, followed by a prevalence of grasses-beech/oaks till the end of the 13th century. Finally, an assemblage of grasses-hornbeam/oaks populated the area from the 14th to the beginning of the 20th century. The high abundance of peat mosses (Sphagnum) from the 11th to the end of the 14th century must indicate increased precipitation and higher frequencies of rainfall during the Medieval Climate Anomaly. Transition from an ombrotrophic to minerotrophic phase of mire evolution during the Little Ice Age is caused by changing in moisture level, with somewhat wetter period prevailing till the middle of the 17th century followed by drier conditions till the beginning of the 20th century. Although cereal pollen grains first appear from the layers dated to the late 14th century and the proportion of secondary anthropogenic indicators were low during the entire Middle Ages, a large number of charcoal particles suggests stronger anthropogenic activity than indicated by observed changes in vegetation composition. Still, a sharp rise of non-arboreal pollen during the Migration period most likely reflect a general natural succession process on mire surface than persuable proof of Avaric-Slavic impact on vegetation. Direct anthropogenic pressure indicated by weeds and cereal pollen can be tracked from the Late Middle Ages onwards.
U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tisućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave-bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposlijetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.
A pollen and spore reference collection can be a valuable instrument in forensic palynology, prehistoric studies, aerobiology, and other areas of research. Referred to hereafter as the PSRC, the ...collection of pollen and spore samples maintained by the Institute of Biodiversity and Ecosystem Research of the Bulgarian Academy of Sciences (BAS) has been developed over a period of 40 years. Currently, the PSRC includes 7270 slides of pollen/spores from plants distributed in Bulgaria and species common in subtropical and tropical regions. The present article treats the role of samples stored in the PSRC as reference material in palynological research on Palaeogene, Neogene, and Quaternary fossil assemblages.
In this study we analysed mineral composition of bee pollen of different plant origin collected across Serbia using inductively coupled plasma - optical emission spectrometry. The most abundant ...elements were potassium, calcium, and magnesium. The samples were also exceptionally rich in iron and zinc, which are very important as nutrients. Judging by our findings, mineral composition of bee pollen much more depends on the type of pollen-producing plant than on its geographical origin.
U ovom radu analiziran je mineralni sastav pčelinjega peluda različitoga biljnoga podrijetla prikupljenoga diljem Srbije primjenom inducirano spregnute plazme - optičke emisijske spektroskopije. Najzastupljeniji elementi su kalij, kalcij i magnezij. Uzorci su također iznimno bogati željezom i cinkom, što povećava njihovu nutritivnu vrijednost. Prema našim saznanjima, mineralni sastav pčelinjega peluda puno više ovisi o vrsti biljaka koje proizvode pelud nego o njegovu zemljopisnom podrijetlu.
Ljubljansko barje je izjemna pokrajina. Vlažne hidrološke razmere omogočajo dobro ohranjenost arheoloških najdišč in paleoekološkega zapisa. Vendar pa je Ljubljansko barje za paleoekološke ...raziskave hkrati tudi izjemno zahtevna regija. Razvoj holocenske pokrajine in vegetacije je bil namreč zelo dinamičen, posledica tega pa spremenljive tafonomske razmere in, zaradi kompleksne hidrološke mreže in človekovega vpliva (rezanje šote), pogosto fragmentiran paleoekološki zapis. Kljub številnim raziskavam v zadnjih desetletjih, podrobne raziskave nekdanje hidrologije niso bile opravljene, čeprav je za arheologijo in paleoekologijo to očitno pomembna tema, saj se je v zadnjih letih razvila živahna diskusija o tem, ali je območje Ljubljanskega barja nekoč pokrivalo jezero ali rečna poplavna ravnica. S tem prispevkom se želim vključiti v razpravo in predstaviti svoj pogled na hidrološko problematiko. Moje mnenje je, da so bile paleoekološke razmere na področju Ljubljanskega barja preveč kompleksne, da bi jih lahko zreducirali samo na polemiko “jezero ali poplavna ravnica?”, moj glavni očitek raziskovalcem, ki so dozdaj razpravljali o tej temi pa, da je njihova interpretacija hidrološkega dogajanja preveč ambiciozna, ker temelji na rezultatih premalo ob-sežnih paleoekoloških raziskav, pa najsi gre za rezultate njihovih lastnih raziskav ali interpretiranje rezultatov drugih raziskovalcev.
Environmental Archaeology and Palaeoecology:Palynology, Archaeobotany and ArchaeozoologyPlant and animal remains, which are found on archaeological sites and in lake/marsh sediments, are a good ...source of information about past economy, environment, food procurement, and the adaptation of people to changeable environmental conditions in various archaeological time periods. However, all these data need to be collected and interpreted. With the first manual presenting palynology, archaeobotany and archaeozoology fields of research in Slovenian language, this task should be more easily achievable.
Planina Klek sodi med najstarejša pašna področja na Pokljuki, v regiji pa so bila najdena tudi rimska, poznoantična in zgodnjesrednjeveška arheološka najdišča. V tem članku predstavljamo rezultate ...palinoloških in pedoloških raziskav, ki kažejo na razmeroma zgoden vpliv človeka na okolje alpskih habitatov, kar je – morda že v bronasti dobi – povzročilo erozijo tal in spremembo v sestavi vegetacije. Pelod, značilen za travnike, pašnike in ruderalna območja se pojavi že po pribl. 4000 cal. BC, prva pelodna zrna žitaric pa nekoliko kasneje, verjetno v pozni prazgodovini, pred pribl. 500 cal. BC (točno starost je težko določiti).
Changes of past and present environment of Slovenia are discussed in nine papers, which were written by 21 authors, coming from 14 research organisations. Our aim is to increase multidisciplinary ...communication and cooperation between Slovenian researchers, working in the fields of palaeoecology and ecology. Research topics include: archaeozoology, biology, ecology, geoarchaeology, palynology, nature protection, dendrochronology, archaeobotany, geochemistry, Karst research and geography.
U ovom radu analiziran je mineralni sastav pčelinjega peluda različitoga biljnoga podrijetla prikupljenoga diljem Srbije primjenom inducirano spregnute plazme – optičke emisijske spektroskopije. ...Najzastupljeniji elementi su kalij, kalcij i magnezij. Uzorci su također iznimno bogati željezom i cinkom, što povećava njihovu nutritivnu vrijednost. Prema našim saznanjima, mineralni sastav pčelinjega peluda puno više ovisi o vrsti biljaka koje proizvode pelud nego o njegovu zemljopisnom podrijetlu.
Kariološka i palinološka istraživanja ukazuju na činjenicu da svojta Crepis incarnata (Wulf.) Tausch nije identična s vrstom C. dinarica (Beck) Šiljak-Yakovlev et T. Wraber, pa autori smatraju da C. ...incarnata ima rang samostalne vrste.
PDF
