Health literacy refers to skills and knowledge that enable individuals to navigate health-related information environments, to function in healthcare systems, and to practice behaviors that lead to ...better health outcomes. Accordingly, health literacy is one of the major preoccupations of public health scholars, policies, and strategies. However, it is a complex, multidimensional, and dynamic concept that incorporates different kinds of health-related skills and knowledge. This editorial briefly presents dimensions, levels, and domains of health literacy and discusses a growing need to acknowledge health literacy as a context-specific concept that includes various forms with context-specific conceptualizations. More specifically, it focuses on three health literacy forms that are gaining attention, namely e-health literacy, vaccine literacy, and mental health literacy. By emphasizing the importance of health literacy research for this journal and in general this editorial calls for increasing engagement in this field and invites further contributions on the topic.
Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ...ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa.
Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata.
Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika.
Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada.
Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu.
Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
Digitalne kompetence vsakega državljana so nujne za enakovredno vključevanje v današnjo digitalno družbo, kar se je še posebej pokazalo ob koronairusni epidemiji, ko smo veliko dejavnosti, kot so ...izobraževanje, trgovanje, zabava, druženje in tudi delo, kjer je to le bilo mogoče, preselili v virtualno okolje in na splet. Tako v članku najprej skozi 3 okvirje digitalnih kompetenc predstavimo nabor znanj in spretnosti, ki jih štejemo med tovrstne kompetence, nato raziščemo stanje na področju digitalnih kompetenc v Evropski uniji in Sloveniji, ob koncu pa predstavimo še nekaj aktualnih pobud za krepitev digitalnih kompetenc.
Cilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine ...kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti. = The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy.
Izobraževanje odraslih na področju zdravja postaja vedno bolj obsežno polje v andragogiki ter drugih družboslovnih, humanističnih in medicinskih vedah, kar se med drugim odraža v samostojnih revijah, ...interdisciplinarno zasnovanih razpravah o raziskovanju, v mednarodnih projektih, mnogovrstnosti praks in tudi v pestrosti poimenovanj: zdravstvena vzgoja, izobraževanje za zdravje, zdravstveno izobraževanje, vzgoja in izobraževanje za zdravje, razvoj zdravstvene pismenosti ali zdravstveno opismenjevanje, ozaveščanje o zdravju. V tej tematski številki je odnos med izobraževanjem in zdravjem/boleznijo osvetljen z dveh zornih kotov. Prvi obravnava vpliv izobraževanja, vključenosti v izobraževalne programe na zdravje in dobro počutje. Drugi zorni kot razmerja med zdravjem in izobraževanjem odpira pogled na izobraževanje, ki je ciljno pripravljeno z namenom izboljševanja znanja o zdravju/bolezni.
"Zazeleni se" Adamović, Neda; Lončarić Šubaša, Tihana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
04/2024, Volume:
67, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je rada prikazati primjer dobre prakse koju provodi Narodna knjižnica „Petar Preradović“ u Bjelovaru. U kontekstu Ciljeva održivog razvoja Knjižnica je za lokalnu zajednicu pripremila ...program „Zazeleni se“ koji predstavlja paket radionica, izložbi i predavanja. Programom se želi ukazati na važnost uloge knjižnica u promicanju održivog razvoja i pružanju edukativnih sadržaja za građane. Pristup/metodologija/dizajn. Na temelju primjera iz prakse prikazana je praktična primjena programa koji promiču održivi razvoj, a namijenjeni su cjelokupnoj lokalnoj zajednici. Praktična primjena. Aktivnosti koje se provode kroz program „Zazeleni se“ namijenjene su cijeloj lokalnoj zajednici, ne samo korisnicima knjižnice. Na temelju prikazanih primjera knjižnice će moći osmisliti vlastite zelene programe s ciljem zelenog opismenjivanja stanovništva područja na kojem djeluju. Originalnost. U sklopu programa „Zazeleni se“ 2022. pokrenuta je „Knjižnica sjemena“ kao prva u Hrvatskoj u narodnoj knjižnici. Domaća stručna literatura nije do sada spominjala takav oblik aktivnosti u narodnim knjižnicama te će ovaj rad moći poslužiti za daljnje istraživanje i edukaciju knjižničara o zelenoj pismenosti kroz biološku raznolikost.
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati provedbu programa informacijskog opismenjavanja s predškolskom djecom u vrtiću i u knjižnici primjenom modela Super3 te na temelju akcijskog istraživanja i primjene ...navedenog modela ponuditi preporuke za uvođenje programa za informacijsko opismenjavanje djece predškolske dobi. Pristup/metodologija/dizajn. U ovom je istraživanju korištena metoda akcijskog istraživanja i anketa. Materijale upotrijebljene za akcijsko istraživanje kao što su video, radni listići te rekviziti osmislili su, dizajnirali i izradili autori ovoga rada ciljano za potrebe istraživanja na temelju modela informacijskog opismenjavanja Super3 M. Eisenberga i L. Eisenberg Robinson. Rezultati. Rezultati ankete provedene u okviru akcijskog istraživanja pokazuju da su roditelji djeci prvi izvor informacija te da djeca koncept informacije povezuju s knjigama i internetom. Na temelju primjene modela Super3 moguće je dati preporuke za provedbu programa informacijskog opismenjavanja s djecom predškolske dobi u knjižnici ili u suradnji knjižnice i predškolske ustanove. Ograničenja. Budući da je cilj akcijskih istraživanja s jedne strane aktivnost, odnosno radionički način rada zbog uvođenja promjena, a s druge strane istraživanje koje se odvija promatranjem ponašanja i postupaka sudionika istovremeno s akcijskim dijelom, kao ograničenje moguće je navesti upravo određenu skupinu djece i dane uvjete u kojima je provedeno akcijsko istraživanje jer dobiveni rezultati vrijede samo za tu situaciju i taj kontekst, pa je potreban niz primjena u drugim kontekstima da bi se moglo izvoditi šire zaključke o promatranim fenomenima. Praktična primjena. Ovo istraživanje može poslužiti kao primjer dobre prakse provedbe knjižničnog programa informacijskog opismenjavanja djece predškolske dobi te kao primjer mogućnosti suradnje knjižnica i predškolskih ustanova u provedbi takvih programa u knjižnicama. Originalnost/vrijednost. Originalnost ovoga rada ogleda se u tomu što se istraživanja na temu informacijske pismenosti djece predškolske dobi rijetko provode. Vrijednost ovog rada očituje se u usmjerenosti na vještine informacijske pismenosti kod djece predškolske dobi, što predstavlja jedno od prvih istraživanja takve vrste u Hrvatskoj.
Ovaj rad istražuje utjecaj institucija na prihvaćenost kriptovaluta u zemlji s obzirom na razinu financijske pismenosti stanovništva zemlje. Rezultati istraživanja su pokazali da u zemljama s manjom ...financijskom pismenošću institucije imaju veći utjecaj na trgovinu s kriptovalutama. Kontrola korupcije, stabilnost vlade, socioekonomski uvjeti, demokracija i kvaliteta birokracije imaju negativan utjecaj, dok zakon i red, involviranost vojske u politiku i sukobi imaju pozitivan utjecaj. S druge strane, kod zemalja s većom financijskom pismenošću utjecaj institucija je manje izražen i uglavnom je negativan. Rast cijene Bitcoina motivira stanovništvo da se uključi u trgovinu kriptovalutama bez obzira na financijsku pismenost. Nadalje, kod država s većom financijskom pismenošću rast prometa na tržištu kapitala potiče dionike da uključe i kriptovalute u svoj portfelj, dok je kod zemalja s manjom financijskom pismenošću ta veza negativna. Ovi rezultati su dodatno potvrđeni i analizom zemalja s obzirom na financijsku inkluziju, koja se u literaturi često povezuje s financijskom pismenošću.
Zdravstvena pismenost in sladkorna bolezen Skok, Ines; Štemberger Kolnik, Tamara; Babnik, Katarina
Obzornik zdravstvene nege,
03/2019, Volume:
53, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Uvod: Sladkorna bolezen zahteva od pacienta učinkovito samooskrbo, h kateri pripomore tudi zdravstvena pismenost. V skladu s tem je bil cilj raziskave na vzorcu pacientov s sladkorno boleznijo ...ugotoviti, kakšna je stopnja splošne in specifične zdravstvene pismenosti.Metode: Izvedena je bila študija primera, v katero je bilo vključenih 36 pacientov s sladkorno boleznijo. Instrumenta za zbiranje podatkov sta bila vprašalnik za oceno splošne zdravstvene pismenosti ter vprašalnik za oceno specifične zdravstvene pismenosti. Zbrani podatki so bili analizirani s pomočjo deskriptivne statistike (frekvence, aritmetične sredine, standardne deviacije). Za vprašalnik splošne zdravstvene pismenosti smo izračunali zanesljivost (Cronbach alpha = 0,94) in analizirali dimenzionalno strukturo (faktorska analiza).Rezultati: Na področju splošne zdravstvene pismenosti so udeleženci dosegli najnižji rezultat pri preprečevanju bolezni (x = 2,89, s = 0,85), najvišji pa pri promociji zdravja (x = 3,13, s = 0,79). Osebe, ki so sodelovale v raziskavi, izkazujejo visoko specifično zdravstveno pismenost, saj so bili njihovi odgovori na večino vprašanj vprašalnika o specifični zdravstveni pismenosti pacientov s sladkorno boleznijo v povprečju 82 % pravilni.Diskusija in zaključek: Rezultati raziskave potrjujejo ustrezno stopnjo specifične zdravstvene pismenosti na področju sladkorne bolezni pri skupini pacientov, zajetih v raziskavo. Nekoliko slabša je njihova splošna zdravstvena pismenost na področju preprečevanja bolezni in zagotavljanja zdravega življenjskega sloga.
Djeca se već u prvim godinama života susreću s medijskim sadržajima, pri čemu izloženost i vrijeme koje provode uz medije s odrastanjem sve više raste. Upravo je stoga važno medijsko obrazovanje koje ...djecu treba pripremiti na suživot s medijima, a u tom procesu, uz obitelj, najvažniju ulogu imaju učitelji koji provode medijsko obrazovanje u školama te kao takvi i sami moraju biti medijski pismeni. Cilj je ovoga rada utvrditi medijske kompetencije učitelja razredne nastave i Hrvatskoga jezika, kao primarnih medijskih edukatora u hrvatskim školama, i njihovu povezanost s procjenom medijskih kompetencija učenika. U istraživanju, koje je provedeno metodom samoprocjene ispitanika, sudjelovalo je 2229 učitelja, a rezultati su pokazali da su medijske kompetencije učitelja povezane s procjenama medijskih kompetencija učenika te da učitelji najlošije ocjenjuju vlastite vještine proizvodnje medijskih sadržaja, primarno onih složenijih, te da im je potrebno dodatno usavršavanje u području medijske pismenosti. Pritom učitelji Hrvatskoga jezika svoje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja procjenjuju višom u odnosu na učitelje razredne nastave. Rezultati pokazuju da su medijske kompetencije učitelja slabo povezane s procjenom kritičke medijske pismenosti učenika.
The possession of media competences has become necessary in modern societies in which children already encounter media content in the first years of their lives, while the exposure and time they spend with the media grows more and more as they grow up. Media education should prepare children for coexistence with the media and develop the skills of using, analyzing, critically evaluating and creating media content, and in this process, along with the family, the most important role is played by teachers who carry out media education in schools and as such they must be media literate themselves. The aim of this work is to determine the media competences of classroom and Croatian language teachers, as primary media educators in Croatian schools, and their connection with the evaluation of students’ media competences. 2,229 teachers participated in the research, which was conducted using the self-assessment method of respondents, and the results showed that teachers’ media competences are related to assessments of students’ media competences, and that teachers rate their own skills in the production of media content, primarily the more complex ones, the worst, and that they need additional training in the field of media literacy. At the same time, teachers of the Croatian language rate their ability to analyze and critically evaluate media content higher than classroom teachers. The results show that the media competence of teachers is weakly related to the assessment of students’ critical media literacy.
PDF
