The aim of the paper is to develop an optimization model to support the analysis of decision-making on
Macedonian family farms. Normative linear programming paradigm is applied, utilising its ...optimization potential.
The model is applied on a hypothetical vegetable farm case. The optimal structure in all scenarios indicates
that the optimal solution is the production of tomato, pepper, cabbage, carrot and bean. The base scenario
reveals a gross margin of 17,924 € which is highest compared to other scenarios. The working capital available
is a binding constraint in second and third scenario, where the optimal solution reveals that the land resource is
not exhausted. Gross margin sensitivity was examined using the working capital parameterisation. The model
is quite flexible thus enabling different crop enterprises to be added additionally...Cilj ovoga rada jest razvijanje modela optimiranja kako bi se pružila potpora analizi donošenja odluka na makedonskim obiteljskim farmama. Primijenjen je normativni obrazac linearnog programiranja, pri čemu se koristio njegov potencijal optimiranja. Model je primjenjen na hipotetski slučaj farme za proizvodnju povrća. Optimalna struktura, prema svim scenarijima, ukazuje da je optimalno rješenje proizvodnja rajčice, paprike, kupusa, mrkve i graha. Osnovni scenarij ukazuje da je bruto marža od 17,924 € najviša u odnosu na ostale scenarije. Postojeći obrtni kapital obvezujuće je ograničenje u drugom i trećem scenariju, u kojima optimalno rješenje ukazuje da zemljišni resursi nisu iscrpljeni. Osjetljivost na bruto maržu ispitivala se parametrizacijom obrtnog kapitala. Ovaj model je prilično fleksibilan, tako da pruža mogućnost naknadnog dodavanja poduzeća koja se bave proizvodnjom različitih kultura.
Osnovni cilj istraživanja bio je analiza i vrednovanje različitih sustava proizvodnje konzumnih jaja primjenom višekriterijske analize, analitičkim hijerarhijskim procesom, pri odlučivanju u ...strateškome planiranju proizvodnje. Anketa je obuhvatila proizvođače konzumnih jaja upisane u Upisnik farmi kokoši nesilica na području RH. Definirani su kriteriji i podkriteriji, koji su međusobno uspoređeni u parovima, s ciljem određivanja težina, odnosno važnosti svakog od njih. Alternative su ocjenjivanje na način utvrđivanja prioriteta sudionika, u kojoj mjeri zadovoljavaju svaki od definiranih kriterija i podkriterija. Intenziteti preferencija svakoga sudionika uneseni su u računalni program Expert Choice, s ciljem evaluacije rezultata rangiranja sustava. Definirani model sastojao se od kvantitativnoga kriterija, ekonomskih pokazatelja i kvalitativnih kriterija, tržišnih pokazatelja i tehničko-tehnoloških činitelja. Svaki kriterij imao je pripadajuće podkriterije koji su brojčano bili ravnomjerno raspodijeljeni. Na osnovi individualnih ocjena sudionika istraživanja, dobivena je ukupna zbirna ocjena sustava. Prema istoj, najprihvatljivija je alternativa proizvodnja jaja u stajskome sustavu držanja nesilica (prioritet 0,301). Slijedi slobodni sustav držanja nesilica (prioritet 0,253). Treća rangirana alternativa je kavezni sustav proizvodnje jaja (prioritet 0,226), dok je četvrta najmanje prihvatljiva alternativa, prema ukupnoj grupnoj ocjeni, proizvodnja jaja prema ekološkim principima (prioritet 0,220). S obzirom na dobivene rezultate višekriterijske evaluacije, ali i trendova u svijetu i EU, koje se ogledaju u promjenama navika potrošača, kao i zabrinutosti za sigurnost i kvalitetu hrane, te preferencijama potrošača usmjerenih na lokalno tržište i lokalne proizvode, preporuka je proizvodnja jaja u stajskome sustavu držanja nesilica. Poduzimanje aktivnosti usmjeravanja i koordiniranja proizvodnje te kroz uređeno vanjsko okruženje dovelo bi do preokreta u stvaranju prepoznatljivih proizvoda i sustavnome diferenciranju istih. U tome smislu, proizvodnja jaja na malim gospodarstvima u stajskome načinu držanja kroz organiziranu proizvodnju, osim što osigurava mogućnost samozapošljavanja i ostvarivanja dodatnih prihoda, zasigurno ima i razvojni potencijal.
U radu je predložen način analize periodičnih svojstava proizvodnje i realizacije neke robe, koja ima periodično ponašanje. Također dan je model po kome je na osnovi podataka i analize ...retrospektivnog razdoblja moguće dati kvalitetan plan proizvodnje za sljedeću godinu, ali i prognozu kretanja proizvodnje i realizacije za duži period. Model je ilustriran na proizvodnji i realizaciji piva u "Pivovari” Osijek.
Predloženi koncept proaktivnog proizvodnog planiranja koristi skupove znanja za stvaranje plana. Ti se skupovi znanja dobivaju transformacijom povijesnih podataka izabranih pokazatelja. Taj se ...koncept koristi analizom događaja koji su se dogodili, a provodi se primjenom postupaka rudarenja podataka na poznate povijesne podatke. Rezultati analize se zatim spremaju u sustave temeljene na znanju za daljnju uporabu. Primjena metoda pretraživanja podataka pomaže u pronalaženju skrivenih odnosa s jakim utjecajem na konačnu odluku onoga koji planira. Svrha je tog koncepta da vodi planera tijekom stvaranja realnih planova koji proizlaze iz realnih situacija. Nepoznate situacije se modeliraju primjenom modula simulacije.
Cilj ovoga rada jest razvijanje modela optimiranja kako bi se pružila potpora analizi donošenja odluka na makedonskim obiteljskim farmama. Primijenjen je normativni obrazac linearnog programiranja, ...pri čemu se koristio njegov potencijal optimiranja. Model je primjenjen na hipotetski slučaj farme za proizvodnju povrća. Optimalna struktura, prema svim scenarijima, ukazuje da je optimalno rješenje proizvodnja rajčice, paprike, kupusa, mrkve i graha. Osnovni scenarij ukazuje da je bruto marža od 17,924 € najviša u odnosu na ostale scenarije. Postojeći obrtni kapital obvezujuće je ograničenje u drugom i trećem scenariju, u kojima optimalno rješenje ukazuje da zemljišni resursi nisu iscrpljeni. Osjetljivost na bruto maržu ispitivala se parametrizacijom obrtnog kapitala. Ovaj model je prilično fleksibilan, tako da pruža mogućnost naknadnog dodavanja poduzeća koja se bave proizvodnjom različitih kultura.
U radu je predložen način analize periodičnih svojstava proizvodnje i realizacije neke robe, koja ima periodično ponašanje. Također dan je model po kome je na osnovi podataka i analize ...retrospektivnog razdoblja moguće dati kvalitetan plan proizvodnje za sljedeću godinu, ali i prognozu kretanja proizvodnje i realizacije za duži period. Model je ilustriran na proizvodnji i realizaciji piva u "Pivovari” Osijek.
S izmijenjenim uvjetima rada u konfekcijskoj i metaloprerađivačkoj industriji mijenjaju se i potrebna dodatna vremena pri postavljanju norme. Zato predstavljamo metodu utvrđivanja opterećenja i ...opterećenosti čovjeka u novim uvjetima rada s određivanjem novog dodatnog koeficijenta te njegovo uključenje u jednadžbu za određivanje vremena obrade. Metoda daje kriterije i stupnjeve za ocjenu opterećenja na radnom mjestu. To su fizička (dinamička i statička), toplinska, opterećenja vida, opterećenja uslijed buke, opterećenja zbog eksplozije aerosolom, plinom i parama, opterećenja zbog monotonije. Opterećenja su izražena ekološkim, fiziološkim i psihičkim indeksom. Indeksi su ponderirani. Ponder sadržava faktor težine i vremena izloženosti opterećenju. Ponder je izražen brojem bodova, zbroj kojih je adekvatan odraz promatranih opterećenja. Opterećenja i opterećenosti smanjuju učinak radnika. Zato ih moramo uzeti u obzir u normi, da hi kompenzirali manji učinak radnika zbog tjelesnog i psihičkog napora tijekom radnog dana. S više stanaka i odmora moramo radniku omogućiti da s normalnim nastojanjima izvrši radnu zadaću. Potrebna korekcija vremena izrade obuhvaćena je ergonomskim koeficijentom Ker. Utvrđeni ergonomski koeficijent Ker, iznosi u prosjeku 44% manji dodatak od dosadašnjih koeficijenata napora Kn i okruženja Ko u konfekcijskoj i oko 31% manji dodatak u automatiziranoj metaloprerađivačkoj industriji, što znači da je za toliki udio smanjen i vremenski iznos strojno-ručnih i ručnih zahvata u okviru vremena izrade. Iz toga slijedi odgovarajuće povećanje produktivnosti, dapače uz poštovanje predviđene metode rada, gdje određeni počinak i odmor tijekom radnog vremena omogućavaju radniku normalan učinak, a da pritom umor ne prekorači dopuštene vrijednosti.