Vlasnik plovila i marina sklopili su ugovor o vezu. Plovilo je potonulo na vezu, a osiguratelj vlasnika plovila kao tužitelj od marine kao tuženika potražuje naknadu. Tužitelj tvrdi da je obavljanje ...servisa koji su izvršili tuženikovi radnici tri dana prije potonuća plovila u uzročnoj vezi s njegovim potonućem. U postupku je utvrđeno da je nedostatak, odnosno kvar na plovilu uzrokovao njegovo potonuće, a potonuće nije u uzročnoj vezi sa ponašanjem tuženika odnosno nije utvrđeno da je šteta posljedica nekog činjenja ili propuštanja marine kao tuženika. Općim uvjetima ugovora koji su sastavni dio ugovora o vezu isključena je odgovornost marine za štete koje su posljedica skrivene mane plovila. Tuženik bi odgovarao za nastalu štetu samo ukoliko bi on odnosno njegovo osoblje znali ili mogli znati za kvarove na plovilu koji su doveli do potonuća. Činjenično stanje utvrđeno u provedenom postupku ne daje osnova za zaključak da je tuženi znao ili mogao znati za oštećenja, odnosno nedostatke na plovilu, koji bi mogli imati za posljedicu potonuće plovila.
U ovom radu autori analiziraju posebnosti ugovaranja u poslu leasinga plovila u Republici Hrvatskoj u usporedbi s drugim pokretninama. Ovo istraživanje usredotočuje se na poslovnu praksu, odnosno ...opće uvjete poslovanja kao dio ugovora o leasingu plovila u kontekstu trgovačkopravnog procesa. Autori, takoðer, analiziraju različite pristupe leasing društava s obzirom na specifičnosti plovila, kao objekta leasinga, koji putem općih uvjeta poslovanja odreðuju specifična prava i obveze davatelja i primatelja leasinga. Kritički se razmatraju različita rješenja koja su propisana putem općih uvjeta poslovanja leasing društava u Republici Hrvatskoj. Kako bi se potpuno analizirao doseg ugovornih strana u procesu ugovaranja, prethodno je potrebno općenito analizirati pravni okvir ugovaranja leasinga.
Ugovor o stalnom vezu prestao je protekom roka na koji je sklopljen. Nakon prestanka ugovora korisnik veza (tužitelj) nije preuzeo plovilo, pa je ono ostalo na vezu u marini. Zbog nekorištenja i ...neodržavanja plovila došlo je do propadanja drvene konstrukcije plovila. Marina (tuženik) je poduzela sve mjere kako bi zaštitila imovinu tužitelja i spriječila potonuće plovila te je plovilo izvadila iz mora i smjestila na suhi vez. Korisnik veza u sporu nije dokazao postojanje pretpostavki za odštetnu odgovornost marine prema ugovoru o vezu. Ugovorom o vezu isključena je obveza marine da naknadi štetu na plovilu nastalu uslijed neodržavanja, zapuštenosti, istrošenosti i dotrajalosti plovila, a ugovorom nije ugovorena obveza marine da održava tužiteljevo plovilo. Tužitelj nije dokazao niti pretpostavke za izvanugovornu odgovornost marine.
Spoznaje o prvim plovnim ekspedicijama Mediteranom u posljednjih su petnaestak godina značajno porasle, kako uglavnom indirektnim dokazima o plovidbi tako i saznanjima kada su one najranije ...poduzimane. U ovome se radu donosi pregled dosadašnjih spoznaja o najranijoj plovidbi Mediteranom te razmatra kada je do prvih takvih poduhvata moglo doći na Jadranu kao specifičnom dijelu Sredozemnog prostora. Naglašena je problematika plovidbe između italske i hrvatske obale u okvirima pretpostavki kako su te maritimne ekspedicije mogle biti ostvarivane u neolitičkom razdoblju temeljem distribucije opsidijana s Eolskih otoka. Također, navedena su praktična razmišljanja o pitanju uporabe plovila pogonjenih na vjetar u doba kasnog neolitika.
Potreba za reguliranjem fenomena nautičkog turizma, koja je snažno prisutna na Mediteranu, potaknula je talijanskog zakonodavca na donošenje posebnog pravnog okvira za plovila za razonodu, koji se ...razlikuje od općeg talijanskog Pomorskog zakonika. Odredbe sadržane u talijanskom Zakonu o rekreacijskoj plovidbi (tzv. ‘’Codice della Nautica da Diporto’’) predviđaju pravnu klasifikaciju različitih vrsta plovila za razonodu (‘’unità da diporto’’, ‘’nave da diporto’’, ‘’imbarcazione da diporto’’, ‘’natante da diporto’’). Na taj se način dodatno razrađuje definicija pojma ‘’brod’’ iz čl. 136. talijanskog Pomorskog zakonika. Naime, u prvom stavku toga članka, u kojemu je naveden svaki plovni objekt namijenjen za prijevoz vodenim putem, kao i za tegljenje ili ribolov, također se spominju i plovila namijenjena za rekreacijsku plovidbu i druge svrhe. Nadalje, usvajanjem direktiva EU-a s ciljem usklađivanja zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica, a u pogledu karakteristika plovila za razonodu, proširena je definicija plovnog objekta na nove kategorije i namjene. Stoga se pravni okvir, koji je više puta revidiran, još uvijek mijenja. Članak će se usredotočiti na analizu postojećeg talijanskog i europskog pravnog okvira, na postojeće razlike između trgovačkih plovila i plovila za razonodu te na uočavanje posljedica koje proizlaze iz ovih razlika, a s osobitim osvrtom na relevantne kriterije i ograničenja propisana za kategorije plovila za razonodu.
The paper aims at examining the issues related to the legal status of crew members of pleasure craft and vessels used in nautical tourism from an Italian perspective. Firstly, the definition of crew ...and its composition on pleasure craft and vessels is examined. Additionally, the legal regime of crew members together with the crew on-board documentation, is discussed. Furthermore, the main similarities and dissimilarities of the crew regime according to the type of pleasure craft and vessel and their use, as well as, the on-board services, is dealt with. Finally, the issue related to the legal classification of ‘’guests’’, undertaking complementary on-board services of pleasure craft and vessels is considered.
Slučajevi potonuća brodice ili jahte na vezu u marini nisu česti, ali statistika
pokazuje da se povremeno događaju, i tada je vrlo vjerojatno da će incident u konačnici
dovesti do spora za naknadu ...štete prouzročene potonućem između vlasnika
odnosno korisnika brodice ili jahte i marine. Osim očite štete na samoj brodici
ili jahti, takav incident u marini će neizbježno rezultirati troškovima vađenja,
spašavanja ili uklanjanja potonulog plovnog objekta, a potencijalno i do štete na
infrastrukturi i opremi marine. Takav štetni događaj utjecat će na ugovor o vezu
između marine i vlasnika, odnosno korisnika brodice ili jahte. Odgovornost za štetu
ovisit će o okolnostima svakog pojedinog slučaja, a interpretirat će se sukladno
ugovoru o vezu i mjerodavnom nacionalnom pravu. Uzroci potonuća mogu biti
razni, od ekstremnih vremenskih uvjeta, do tehničkih nedostataka koji brodicu odnosno
jahtu čine nesposobnom za plovidbu, ili neadekvatnog veza, sidrenog sustava,
opreme za vezivanje, poplave, požara, lošeg održavanja, sudara, i dr. U svakom
pojedinom slučaju trebat će ustanoviti uzrok potonuća, i ovisno o tome utvrditi postoji
li odgovornost jedne od ugovornih strana. Nadalje, postavlja se pitanje koja je
sudbina ugovora o vezu nakon takvog potonuća, tj. ostaje li ugovor na snazi, ili automatski
prestaje samom činjenicom potonuća, ili ima li koja od ugovornih strana
pravo na raskid ili otkaz ugovora odnosno pravo na naknadu štete te koja se šteta u
takvom slučaju naknađuje. Navedene pravne posljedice također će ovisiti o uzroku
potonuća i uvjetima ugovora o vezu. Analizirajući učinak potonuća na ugovor
o vezu, autorice razmatraju i statističke podatke o učestalosti takvih događaja u hrvatskim marinama, poslovnu praksu, interne protokole i opće uvjete poslovanja
hrvatskih marina te općenito preventivne mjere koje koncesionari domaćih marina
uobičajeno primjenjuju u interesu sigurnosti plovidbe. Analiza uključuje pitanje
potencijalne odgovornosti ugovornih strana ugovora o vezu te sudbinu ugovora o
vezu nakon potonuća. U članku se raspravlja i o različitim pravnim posljedicama
potonuća u kontekstu ugovora o vezu u marini, osobito s obzirom na specifičnu
narav i sadržaj takvog ugovora kao inominatnog atipičnog ugovora.
Ugovor o stalnom vezu prestao je protekom roka na koji je sklopljen. Nakon prestanka ugovora korisnik veza (tužitelj) nije preuzeo plovilo, pa je ono ostalo na vezu u marini. Zbog nekorištenja i ...neodržavanja plovila došlo je do propadanja drvene konstrukcije plovila. Marina (tuženik) je poduzela sve mjere kako bi zaštitila imovinu tužitelja i spriječila potonuće plovila te je plovilo izvadila iz mora i smjestila na suhi vez. Korisnik veza u sporu nije dokazao postojanje pretpostavki za odštetnu odgovornost marine prema ugovoru o vezu. Ugovorom o vezu isključena je obveza marine da naknadi štetu na plovilu nastalu uslijed neodržavanja, zapuštenosti, istrošenosti i dotrajalosti plovila, a ugovorom nije ugovorena obveza marine da održava tužiteljevo plovilo. Tužitelj nije dokazao niti pretpostavke za izvanugovornu odgovornost
marine.
Članak analizira novo zakonsko rješenje koje uređuje ugovor o vezu kao novi nominatni ugovor hrvatskog prava. Autorice ispituju relevantne nove odredbe Pomorskog zakonika koje su uvedene Zakonom o ...izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2019. godine. Rad se bavi definicijom ugovora, njegovim glavnim obilježjima, bitnim elementima, obvezama i odgovornostima ugovornih strana te ostalim važnim pravnim pitanjima vezanim uz ugovore o vezu. Nadalje, obrazlaže se pozadina zakonskog prijedloga uvođenja posebnih zakonskih odredbi o ugovoru o vezu u Pomorskom zakoniku
te iznose pojedini detalji o pripremnim radovima koji su prethodili ovom novom zakonskom rješenju. Stav je autorica da novo zakonsko rješenje predstavlja važan korak prema većoj pravnoj sigurnosti u području nautičkog turizma koji je, kao gospodarska grana, od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.
PDF
