Cilj je ovog rada usporediti osutost krošanja stabala obične jele, obične bukve i obične smreke te prikazati stupnjeve opasnosti od požara za područje monitoringa osutosti krošanja. Analizirani su ...podaci o osutosti krošanja stabala s ploha monitoringa (ICP Forests) na području Uprave šuma Podružnice Gospić. Za pokusne plohe na kojima je uspostavljen monitoring osutosti krošanja izvršena je i procjena opasnosti od šumskog požara. Kod istraživanih vrsta najveći postotak stabala obične jele, obične bukve i obične smreke bio je u stupnju male osutosti krošanja. Uspoređujući osutost između vrsta drveća, najveći postotak stabala u stupnju male osutosti krošanja imala je obična bukva, a najmanji obična jela. U stupnju značajne osutosti krošanja najveći je bio postotak stabala obične jele, a najmanji obične bukve. Prema stupnju opasnosti od požara na plohama za motrenje osutosti krošanja bila je mala opasnost od požara. Veći stupanj opasnosti od požara može se očekivati u uvjetima izostanka uzgojnih radova na saniranju posljedica narušenog zdravstvenog stanja sastojina i odumiranja pojedinih vrsta drveća na istraživanom području.
Radno mjesto vatrogasca karakterizira izloženost nizu vanjskih utjecaja i opasnosti koje mogu ugroziti njegovo zdravlje i sigurnost. S obzirom da prilikom procjene rizika za spomenuto radno mjesto ...nije moguće utvrditi sve zahtjeve koji će se postaviti pred vatrogasca na intervenciji, nužna je primjena osobne zaštitne opreme kao jednog od elemenata zaštite vatrogasca. U radu je dan pregled osobne zaštitne opreme namijenjene vatrogascima na požarnim intervencijama. Prikazani su odjevni sustavi za zaštitu od topline i plamena, pripadajući standardi te zahtjevi zaštite koju isti trebaju ispuniti. Opisana je osobna zaštitna oprema koju vatrogasci koriste u svrhu zaštite tijekom intervencija. Uz maksimalnu razinu zaštite vatrogasca, primjenom osobne zaštitne opreme moraju se osigurati udobnost te normalno izvođenje radnih aktivnosti.
Učinkovito suzbijanje šumskih požara uključuje trenutno uzbunjivanje protupožarnih timova u slučaju požara kako bi mogli na vrijeme stići na mjesto požara. Najučinkovitiji način ranog uočavanja ...šumskog požara je nadzor šumskih područja s tornjeva za nadzor požara. Tornjevi bi trebali biti sustavno smješteni na način da osoblje za nadzor može nadzirati najveću moguću površinu šume, osobito u ugroženijim šumskim predjelima. U ovom su istraživanju procijenjene mogućnosti promatranja tornjeva za nadzor smještenih u šumariji Köyceğiz, u gradu Muğla u Turskoj pomoću analize vidljivosti i prikladnosti potpomognutom Geografskim informacijskim sustavom (GIS). Rezultati analize vidljivosti pokazali su da je 77,12 % šumskog područja vidljivo sa sadašnjih tornjeva. Kako bi se povećao udio vidljivoga šumskog područja, lokacije dodatnih tornjeva za nadzor procijenjene su pomoću analize prostorne vidljivosti i prikladnosti u kojoj su lokacije tornjeva ispitane razmatrajući specifične kriterije (npr. udaljenost od cesta, visina, nagib terena, topografske karakteristike). Rezultati analize prikladnosti identificirali su pet novih tornjeva uz sadašnje tornjeve na promatranome području. Rezultati su pokazali da bi se dodavanjem novih tornjeva vidljiva šumska površina povećala na 81,47 %, što je povećanje od gotovo 4,35 %. Uz to, analiza prikladnosti pokazala je da bi preko polovice šume bilo vidljivo s najmanje dva tornja kada bi se dodalo ovih pet tornjeva. Metoda potpomognuta GIS-om razvijena u ovome istraživanju može pomoći upraviteljima za zaštitu od požara da odrede optimalne lokacije za tornjeve za nadzor požara u svrhu učinkovitih protupožarnih aktivnosti.
U ovom se radu istražuje utjecaj zagrijavanja, metoda hlađenja i debljine zaštitnog sloja na ponašanje (čvrstoću i duktilnost) rebraste armature promjera 12 mm ugrađene u mort u kojem je riječni ...pijesak zamijenjen granitnim prahom i proizvedenim pijeskom, pri čemu debljina zaštitnog sloja iznosi 30 i 50 mm. Na temperaturama iznad 500 °C, toplinsko naprezanje uzrokovalo je nasumično ljuskanje zaštitnog sloja, a vlačna ispitivanja upozorila su na smanjenje čvrstoće i povećanje duktilnosti armature pri hlađenju na zraku, dok je suprotna pojava uočena pri gašenju vodom.
Bogoslovno su sjemenište od osnutka do danas pratile prenamjene, pregradnje i obnove. Nakon što je 1914. otvoreno, počeo je Prvi svjetski rat, i Sjemeništu je nametnuta prva prenamjena. Na dugom katu ...uređena je bolnica za ranjene vojnike. U dijelu visokog prizemlja bila je zatim jedno vrijeme Građanska škola za vanjske đake. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, i teškog i siromašnog poraća, trebalo je preživjeti. Kad su minula ta teška vremena i kad se povećao broj bogoslova iz drugih biskupija, počelo se razmišljati o proširenju životnog prostora. Godine 1968. adaptiraju se mansarde. Nakon požara 1972., koji je progutao trećinu krovišta i uništio aulu, pristupilo se cjelovitoj obnovi krovišta i gotovo cijele zgrade. U duhu liturgijske reforme Drugoga vatikanskog sabora preuređena je kapela, posebice svetište. Sjemenište je preživjelo tri rata, Prvi i Drugi svjetski i Domovinski rat, koji su ostavili vidljive tragove na zgradi. Idući ususret jubileju, Sjemenište je zadnjih godina obnovljeno izvana i iznutra, od krova do podruma i obogaćeno novim sadržajima.
Cilj ovog rada je praćenje sukcesije na požarištima krečnjačkog terena planine Vidlič u jugoistočnoj Srbiji nakon požara 2007. godine koji je zahvatio ogromnu površinu planine. Na osnovu ...višegodišnjeg terenskog istraživanja oformljena je obimna herbarska zbirka kao i velika količina florističkih, fitocenoloških i ekoloških informacija uobličenih u vidu baze podataka, koji govore o flori i vegetaciji na pomenutom području. Sistematskim terenskim istraživanjem utvrđeno je da floru planine Vidlič izgrađuje 1265 taksona u rangu vrste i podvrste. Sakupljeno je 10985 herbarskih uzoraka sa terena planinskog venca Via, što predstavlja zbir prikupljenih herbarskih i literaturnih podataka. Radi lakše analize zabeleženih podataka, koji se odnose na opožarene i neopožarene površine, uvedene su tri skraćenice: Po, NP i CP. Skraćenicom Po (“požarište”) označene su sve opožarene površine, uključujući požarišta u zoni bukovih šuma, požarišta u zoni hrastovih šuma i požarište otvorenih staništa odnosno suvih pašnjaka i kamenjara. Skraćenicom NP (“neopožarene površine”), označene su sve neopožarene površine, koje se nalaze u neposrednoj okolini požarišta odnosno svih opožarenih površina. Skraćenicom CP (“cela planina”) označeno je celo područje planine Vidlič, koje uključuje sve ostale površine, koje su udaljene od požarišta i neopožarenih površina. Na osnovu analize baze podataka na celom području planine Vidlič (CP) ima 6678 zapisa odnosno podataka. Od toga je 1223 različitih vrsta. Na neopožarenim površinanama (NP) u bazi podataka ima 1264 zabeleženih podataka. Od tog broja je 592 taksona u rangu vrste i podvrste. Ukupno 3214 zapisa, sa ponavljanjima se odnosi na opožarene površine (Po). Od toga je 742 različitih taksona u rangu vrste. Obavljeno je fitocenološko istraživanje na opožarenom terenu otvorenih i poluotvorenih staništa, hrastovih i bukovih šuma, a rezultati su predstavljeni u vidu fitocenoloških tabela. Praćena je sukcesija u toku vremenskog perioda od tri godine nakon požara. Predloženi su mogući sukcesivni putevi od ogoljenih staništa prema stabilnim biljnim zajednicama. Dato je poređenje florističkog sastava i diverziteta u odnosu na neopožarene površine i izdvojeni početni, središnji i završni stadijumi sukcesije. Početni stadijum sukcesije na požarištu otvorenih staništa suvih pašnjaka i kamenjara kao i u zoni hrastovih šuma karakterističan je po prisustvu vrsta Centaurea calcitrapa i Calamintha nepeta na malim nadmorskim visinama na mestima gde je zemljište bogato hranljivim materijama, kao i dominacijom jednogodišnje vrste Sideritis montana na manje izmenjenim staništima srednjih nadmorskih visina. Sledeća faza sukcesije obeležena je dominacijom različitih vrsta trava, naročito preko velikih otvorenih površina srednjih i većih nadmorskih visina. Početni stadijumi sukcesije na požarištu bukovih šuma su karakteristični po izraženijem prisustvu jednogodišnjih biljaka (terofita) kao i vrbičice (Epilobium angustifolium) koja na pojedinim mestima severne ekspozicije planine Vidlič izrazito dominira prvih nekoliko godina posle požara. Središnji stadijumi sukcesije se karakterišu prisustvom žbunastih predstavnika, a pogotovo prisustvom vrsta roda Rubus. Na Vidliču smo mogli da uočimo i pratimo i jedan od završnih stadijuma sukcesije zahvaljujući požaru koji se desio 2000. godine. Vrba iva (Salix caprea), crna topola (Populus nigra), trepetljika (Populus tremula), zova (Sambucus nigra) i ostale drvenaste vrste, koje čine pionirsku predšumu stvaraju povoljne uslove za postepen prelazak mladih izdanaka bukve iz sprata žbunova u sprat drveća i time omogućavaju obnovu bukove šume. Ovo je stadijum u razvoju vegetacije na požarištu, koji prethodi formiranju bukove šume. Zabeležen je već osme godine posle požara na Vidliču i zadržava se devete i desete godine nakon požara. Navedeni stadijumi sukcesije na požarištu bukove šume govore o progresivnom razvoju vegetacije kao i o složenom procesu obnavljanja bukove šume. Istovremeno sa florističkim i fitocenološkim istraživanjem prikupljena je i velika količina biljnog materijala, kao i uzoraka zemljišta za fitohemijsko ispitivanje. Izvršeno je merenje pH zemljišta u 1M rastvoru KCl i u dejonizovanoj vodi. Određena je razlika ovako dobijenih pH vrednosti (ΔpH) i koja se može koristiti za determinaciju zemljišta. ΔpH ima pozitivne vrednosti i za zemljište sa lokaliteta zahvaćenih požarom, kao i za lokalitete koji nisu bili izloženi dejstvu požara, tj. površina koloidnih čestica zemljišta je negativno naelektrisana. Prosečna vrednost ΔpH je oko 0,55. Uzorci zemljišta sa staništa analiziranih biljaka su podvrgnuti trostepenoj sekvencijalnoj ekstrakciji (biodostupni, ekstraktibilni, totalni) i dobijeni rastvori analizirani primenom metode AAS na sadržaj Cu i Zn. Sadržaj teških metala u podzemnim i nadzemnim delovima biljaka sakupljenih sa požarišta i neopožarene površine određen je primenom metode AAS nakon mineralizacije, a zatim je izračunat prosečan sadržaj svakog od metala u celoj biljci. Rezultati dobijeni na takav način su upoređeni sa literaturnim podacima o sadržaju svakog metala u biljnom materijalu. Pokazalo se da je sadržaj teških metala uvećan u opožarenom zemljištu, zbog sadržaja pepela u čiji sastav ulaze sagoreli ostaci biljaka. U različitim biljkama sadržaj teških metala je različit. Obično je veći u podzemnim u odnosu na nadzemne delove biljke, a zavisi od afiniteta biljke da akumulira teške metale u nekom od podzemnih ili nadzemnih organa, odnosno od koeficijenta transfera zemljište-biljka i od koeficijenta transfera iz podzemnih u nadzemne delove biljke. Određen je kvantitativni sadržaj pigmenata hloroplasta (hlorofila a, hlorofila b, hlorofila a+b, hlorofila a/b i karotenoida) u listovima biljnih vrsta sa požarišta bukove šume. Kao kontrola su uzimane iste vrste biljaka sa neopožarene površine bukove šume. Pigmenti hloroplasta su određeni iz acetonskog ekstrakta, spektrofotometrijski. Razlike u sadržaju pigmenata kod različitih biljaka se mogu pripisati različitoj fiziologiji biljaka, a samim tim i različitim adaptacijama biljaka na izmenjene uslove na požarištu u poređenju sa neopožarenom površinom. Tumačenje sadržaja fotosintetskih pigmenata kod biljaka koje su na požarištu nikle iz semena je specifično i drugačije nego kod kriptofita koje su požar preživele u vidu rizoma. Hlorofil a i b, ukupan sadržaj hlorofila lista (hlorofil a+b), ali i odnos hlorofila a/b kod biljaka izniklih iz semena je veći kod biljaka na požarištu, nego na neopožarenoj površini. Sadržaj karotenoida je uglavnom veći kod biljaka sa požarišta bukove šume. Biljke na požarištu rastu pri visokom intenzitetu zračenja, pa je ovo povećanje sadržaja karotenoida važno da zaštiti hlorofil od fotooksidacije odnosno od ultravioletnog zračenja. Određen je sadržaj ukupnih organskih kiselina i aktivnost enzima katalaze u biljkama na požarištu i pokazalo se da je uglavnom uvećan u odnosu na kontrolne biljke sa najbližih neopožarenih površina. Na osnovu toga povećanje sadržaja organskih kiselina i aktivnosti enzima katalaze možemo uvrstiti u odbrambene mehanizme, koji predstavljaju odgovor na poslepožarne uslove stresa. Biološke reakcije biljaka na izmenjene uslove koji postoje na požarištu u odnosu na neopožarenu površinu su različite kod različitih biljaka i zavise od: samih biljnih vrsta, mikroklimatskih uslova zemljišta, temperature i svetlosti, gustine populacija biljaka na požarištu; borbe za opstanak između biljaka; ograničenja u pogledu hranljivih resursa u zemljištu; intenziteta požara odnosno do koje je dubine i u kojoj meri zahvatio zemljište.
Požari na spremnicima tekućih naftnih prerađevina veliki su izazov za vatrogasce. Za njih je vrlo važno da poznaju vrste spremnika, požarna svojstava tekućina u njima, scenarije razvoja požara i ...moguće odgovore na pojedine scenarije. Za to se moraju preventivno pripremiti prije požara kako bi donosili bolje i pravovremene odluke u slučaju požara. U ovome radu prikazuju se vrste spremnika u kojima se susreću tekuće naftne prerađevine, mogući uzroci i scenariji požara što čini osnovu za šire sagledavanje ove problematike za potrebe pripreme vatrogasnih operacija gašenja požara.
Instaliranje detektora za dojavu požara predstavlja veoma odgovoran i važan zadatak u zaštiti određenog objekta od požara. Pravila za postavljanje različitih tipova detektora požara data su ...odgovarajućim standardima. Ta pravila se ponekad mogu dosta razlikovati od standarda do standarda, iako imaju istu svrhu. To je naročito evidentno za posebne slučajeve postavljanja detektora požara, kao što su stube, hodnici, potkrovlja s preprekama i gredama, kosa potkrovlja, dvostruki stropovi i slično. Velika pomoć za ovakve i slične probleme je upotreba softvera za simulaciju požara. Upotreba softvera za simulaciju požara ima velike benefite u smislu cijene, sigurnosti i zaštite ljudskih života te materijalnih dobara. Ovaj rad je napisan kako bi pokazao simulaciju reakcije javljača dima u dvostrukim (perforiranim) stropovima postavljenim iznad i ispod perforiranog stropa.
SažetakTeritorija Srbije je osjetljiva na šumske požare koji ugrožavaju različite sustave i igraju važnu ulogu u oblikovanju ekosustava. Ispitana je vjerojatnost nastanka i širenja šumskih požara na ...području sjeveroistočne Srbije, ovisno o utjecaju klimatskih uvjeta. Promjene klimatskih prilika istražuju se na godišnjoj i mjesečnoj razini vrijednosti temperature zraka, oborina i vlažnosti zraka zabilježenih na tri glavne meteorološke postaje (Zaječar, Negotin, Crni Vrh) na području sjeveroistočne Srbije. Analizirane su promjene klimatskih uvjeta u razdoblju 2009.-2022. u odnosu na razdoblje 1961.-1990., s naglaskom na 2012. i 2014. godinu. Duljina prosječne požarne sezone određena je modificiranom verzijom Thornthwaite-ovog indeksa evapotranspiracije. Požarna sezona duža je na području Negotina i Zaječara nego na području Crnog Vrha. Na temelju mjesečnih indeksa vlažnosti utvrđena je značajno duža sezona požara u 2012. u odnosu na 2014., kao i višegodišnje razdoblje 1961.-1990. Provedena je analiza vrijednosti indeksa gorenja (B) za razdoblje 2009. – 2022. te je utvrđena korelacija s podacima o broju šumskih požara. Indeks gorenja na području sjeveroistočne Srbije najveći je u srpnju, kolovozu i rujnu. Značajno veće vrijednosti indeksa gorenja su za 2012. godinu u odnosu na 2014. godinu, što je u korelaciji s pojavom šumskih požara u ovom razdoblju.
Radom su predočeni rezultati sustavne kritičke raščlambe vrsta i obilježja samo općih (zajedničkih) čimbenika vrlo složenih (uzajamno isprepletenih i na mnoge načine međuovisnih) fizikalnih, ...bioloških i/ili kemijskih te termodinamskih mehanizama iniciranja i razvoja procesa samozagrijavanja i nastanka samozapaljenja u cijelog niza tomu sklonih tvari. Dobiveni su pomnom raščlambom i prispodobom sadržaja niza dostupnih suvremenih znanstvenih i stručnih referenci, koje s teoretskog i/ili praktičnog motrišta tretiraju cjelinu ili neke posebne aspekte ovih pojava, u skladu s tradicionalnim i suvremenim iskustvima i spoznajama iz inozemne i hrvatske proizvodne, skladišne, transportne, distribucijske i upravnonadzorne (inspekcijske) prakse sprečavanja nastanka materijalnih šteta i inih gubitaka, zbog smanjenja kakvože proizvoda ili nastanka požara i eventualnih eksplozija. Kakvoći raščlambe su posebno pridonijela vrlo bogata iskustva s motrišta hrvatske i inozemne kriminalističke, forenzične, osiguravateljske, interne industrijske/kompanijske i ine istraživačke prakse mnogobrojnih slučajeva požara i nekih eksplozija uzrokovanih takvim pojavama. Prikazane su i neke mogućnosti primjene te prednosti i nedostaci teoretske i poluempirijske raščlambe kritičnih parametara samozagrijavanja izvorno zasnovanih na Frank-Kamenetskiijevom teoretskom modelu i nešto novijoj «metodi točke prijelaza». Na kraju je dan i pogodan pregled za brzu preliminarnu identifikaciju skupina i vrsta tvari ili tvoriva (materijala) poznatih po sklonosti procesu samozagrijavanja i samozapaljenja, uz naznake stanovitih ključnih propusta koji općenito i/ili specifično pogoduju nastanku takvih procesa.
PDF
