Kako bi sustav vatrogastva izdržao povećana naprezanja tijekom ljeta, Vlada Republike Hrvatske početkom svake godine donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa ...za Republiku Hrvatsku. Uz vatrogasne postrojbe i zajednice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Program aktivnosti provode središnja tijela državne uprave, javne ustanove, udruge građana te ostale organizacije i tijela uključena u provedbu mjera zaštite od požara. Svi subjekti Programa aktivnosti provode svoje zadaće kontinuirano tijekom cijele godine i daju svoj doprinos u provedbi preventivnih i operativnih mjera zaštite od požara.
Ovogodišnja požarna sezona će biti zapamćena po velikoj brojci opožarenih hektara na priobalnom i kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, povećanom broju požara u relativno kratkom ljetnom vremenskom periodu i povećanoj učestalosti vjetrovnog režima. Usporedba ovogodišnjeg ljeta s desetogodišnjom srednjom učestalosti vremenskih režima pokazuje da je na sjevernom i srednjem Jadranu znatno povećana frekvencija radijacijskog režima.
Članak donosi sažeti prikaz dosadašnjih radova i spoznaja o Medvedgradu. Uz navođenje podataka iz provedenih konzervatorsko-restauratorskih radova, raspravljeni su mogući uzroci rušenja Medvedgrada: ...potres, požar i eksplozija baruta. Razmatra se i postojanje istočne kule čiji je prostor do sada uglavnom bio smatran stambenim dijelom istočnog palasa. To se temelji na prikazima više očuvanih fotografija i crteža iz prijašnjih razdoblja, te prema današnjem stanju, obliku i funkciji koju je ta kula imala u prvoj etapi gradnje sjevernog dijela utvrde. U zaključku se raspravlja o mogućnostima budućih konzervatorskih radova na Medvedgradu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Osim što ugrožavaju proizvodnju šumske biomase, požari mogu poremetiti i ekološku ravnotežu te narušiti trajno održivi razvoj. Uz to mogu imati i tragičnije posljedice kao što je to bilo na Kornatima ...u ljeto 2007. godine. U vezi s tim obavljena su istraživanja vegetacije i testiranje njene zapaljivosti i gorivosti. Testiranje zapaljivosti obavljeno je u laboratoriju u Makarskoj prema metodologiji koju je opisao Valette (1990). Samim uzorkovanjem na terenu odmah je uočeno da grmlje nije izgoreno, odnosno drvenasti dijelovi vegetacije debljine iznad 5 mm ostali su vitalni i živi. Suhi dijelovi travne vegetacije koji su zaklonjeni kamenom ostali su također neizgoreni. Iz rezultata testiranja vidljivo je da je vegetacija bila krajnje zapaljiva. Travna vegetacija imala je sadržaj vlage od 10 do 16 %, a vrijeme zapaljenja je bilo 2 s. Kod drvenaste vegetacije vrijeme zapaljenja kretalo se od 18 do 22 s, dok je sadržaj vlage bio od 13 do 53 %. Pokrovnost vegetacijom kretala se od 3425 kg/ha do 4948 kg/ha kod travne vegetacije i od 2180 kg/ha do 3425 kg/ha kod drvenaste vegetacije.
U radu su analizirani meteorološki elementi koji imaju velik značaj u zaštiti šuma od požara. Na primjeru požara koji je na otoku Hvaru trajao s prekidima od 13. do 31.7. 1990. godine pokazano je da ...nastanak i ponašanje požara uvelike ovisi o klimatskim i vremenskim
faktorima određenog lokaliteta. Bez interdisciplinaranog istraživanja ne može biti sveobuhvatne i kvalitetne zaštite šuma od požara. Meteorologija je jedan segment te zaštite, a u radu je pokazano da se dosadašnja iskustva i saznanja s područja te znanosti nedovoljno koriste u svrhu zaštite šuma od požara.
U protupožarnoj sezoni 2012. godine bilo je nekoliko većih požara otvorenog prostora na području priobalja i otoka Republike Hrvatske koji su nanijeli veliku materijalnu štetu. Požar koji je izbio ...23. srpnja 2012. godine na području iznad Selca, a proširio se na područje od Crikvenice do Novog Vinodolskog uslijed niza atmosferskih utjecaja (sušni period i vrlo jaki vjetar), poprimio je katastrofalne razmjere zbog nemogućnosti aktiviranja zračnih snaga, kao i zbog nepristupačnosti terena. Napravljena je analiza aktivnosti svih sudionika na gašenju požara u periodu od 23. do 27. srpnja 2012. godine. Opisan je tijek kretanja požara uvjetovanih promjenama smjera vjetra te dinamika razmještanja vatrogasnih snaga na terenu. Prikazana je brojnost uključenih snaga na gašenju požara te postupnost uključivanja snaga na gašenju požara. Na požarištu se odmah po gašenju požara na površinama u vlasništvu Republike Hrvatske prišlo sanaciji požarišta. Prva faza sanacije obuhvaćala je izradu sanacijskih prometnica, a nakon toga se prišlo uklanjanju izgorjele drvne mase. Treća faza pošumljavanja površine planira se u narednom razdoblju. Problem sanacije požarišta stvaraju površine u privatnom vlasništvu na kojima je, zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, sanacija problematična.
Poznato je da vremenske i klimatske prilike uvelike utječu na učestalost i ponašanje požara raslinja, a s time i na veličinu izgorjele površine. Stoga se u većini zemalja koje ugrožavaju požari ...koriste razni meteorološki indeksi koji upućuju na vremenske, ali i klimatološke prilike posebno opasne za nastanak i širenje požara raslinja. U Hrvatskoj se već desetljećima koristi meteorološki indeks opasnosti za nastanak i širenje požara po kanadskoj metodi (Fire Weather Indeks – FWI), koji u sebi sadrži temperaturu zraka, relativnu vlažnost, brzinu vjetra i količinu oborine.
Međutim, znanstvenicima i stručnjacima koji se bave problematikom požara raslinja poznato je da na ponašanje požara utječe i stabilnost atmosfere te da se u suhoj i nestabilnoj atmosferi požari ponašaju neuobičajeno. Kao kvantitativna mjera nestabilnosti atmosfere koristi se Hainesov indeks.
U ovom radu prikazano je kako se Hainesov indeks ponaša na području Jadrana gdje su i požari raslinja najučestaliji i najžešći, te da se može koristiti kao dodatni alat za izdavanje posebnih upozorenja na vremenske prilike osobito pogodne za ekstremno ponašanje požara.
Ujedno je napravljena meteorološka analiza jednog požara u Istri 2012. godine na čije je ponašanje najviše utjecala nestabilnost u suhom zraku na području zahvaćenom požarom.
Sredstva za gašenje požara vrućim aerosolom moguća su zamjena za halone. Smještaj požara utječe na ponašanje, oblik i intenzitet vatre što djeluje na učinkovitost sredstva za gašenje. U ovome je radu ...sredstvom za gašenje požara vrućim aerosolom gašen benzinski plamen smješten na otvorenom prostoru, djelomično otvorenom i u zatvorenom prostoru. Prema rezultatima sredstvo za gašenje požara vrućim aerosolom učinkovitije je u zatvorenom nego na djelomično ili potpuno otvorenom prostoru. Plamen je najbrže ugašen kada je bio smješten u kutu, više vremena bilo je potrebno za gašenje plamena u središtu prostora, a najdulje je trajalo gašenje plamena uza zid u djelomično i potpuno otvorenom prostoru. Gašenje vatre također u određenom stupnju razbuktava plamen.
Sprečavanje požara u podzemnim garažama među najopasnijim je vatrogasnim operacijama. Glavni uzroci visokog rizika su podzemna lokacija, veliki prostor, potencijalno visoko požarno opterećenje, ...nedostatak sustava zaštite od požara, itd. Pri analizi mogućih scenarija požara u podzemnoj garaži mora biti poznato požarno opterećenje, tj. karakteristike i broj vozila u podzemnoj garaži, osobitosti konstrukcije same podzemne garaže te mogući izvori paljenja. Na temelju ovih podataka može se predvidjeti razvoj požara. Kao pomoćni alat mogu se primjenjivati determinističke i probabilističke metode. Općenito će širenje požara jako ovisiti o početnoj gorivoj tvari, tj. o prvom vozilu koje se zapalilo, te o širenju požara na susjedna vozila. Uspjeh intvervencije vatrogasne postrojbe ovisi o fazi razvoja požara zatečenoj po dolasku na mjesto požara.
U ovom radu analizirani su toplinski tokovi koji nastaju prilikom požara na vozilima. Eksperimentalni podaci provjereni su izračunima uporabom računalne dinamike fluida, pri čemu su utvrđene značajne podudarnosti. Probabilističkom metodom provedena je analiza stvarnog požara u podzemnoj garaži koji se dogodio 2007. godine u Ljubljani, kao i vrijeme odziva vatrogasnih postrojbi u konkretnom slučaju. Značajke gorenja automobila i stvarni podaci o požaru uspoređeni su s vrijednostima dobivenim probabilističkim metodama. Ove značajke često se predviđaju i procjenjuju na temelju iskustva stručnjaka, no takvom pristupu nedostaje uvjerljiva tehnička podloga kakva postoji pri analizi mjera zaštite od požara i odziva vatrogasnih postrojbi. U ovom radu prikazani su znanstveno utemeljeni pristupi analizi odziva vatrogasnih postrojbi i širenja požara u podzemnim garažama.
U sezoni zaštite šuma od požara 2012. godine na Jadranu i u priobalju bilo je nekoliko većih požara raslinja koji su zbog nepovoljnih vremenskih prilika zadavali velike poteškoće gasiteljima, a ...posljedice su bile razmjerno velika opožarena površina, odnosno velika materijalna šteta. Požar koji je izbio u jutarnjim satima 23. srpnja 2012. godine na području Bribira, a proširio se na područje na potezu od Bribira-Selca-Crikvenice (Kvarnerski požar) bio je jedan od njih. Požar se nošen jakom burom brzo širio, te je ugrozio naselja, a uz velike napore lokaliziran je 24. srpnja. Napravljena je analiza vremenskih prilika 23. i 24. srpnja. Sinoptička i mezoskalna analiza su pokazale da je nad sjevernim Jadranom na vrijeme utjecala anticiklona sa središtem nad srednjom Europom i ciklona sa središtem nad južnom Italijom što je uzrokovalo izraženo istočno i sjeveroistočno strujanje - buru uz advekciju hladnog zraka. Analizom vjetra na manjoj skali pokazuje se da je za vrijeme požara bilo oscilacija u brzini vjetra što je tipično za buru. Međutim, kako je bura slabila, pojavile su se i kratkotrajne velike promjene u smjeru vjetra, jer je utjecaj lokalne orografije postao izraženiji. Stoga se može reći da je u početku nakon izbijanja dominantan utjecaj na ponašanje požara imala jačina vjetra. Sa slabljenjem bure, kratkotrajne ali izražene promjene smjera vjetra, dodatno su utjecale na kretanje fronte požara, te je požar bio lokaliziran tek kada je bura znatno oslabila.