Jednim je od čimbenika koji određuje pojedinu društvenu zajednicu i specifičnost njezina govora (Pon 2009), a leksik se unutar pojedinoga govora pokazuje najuočljivijim indikatorom razlikovnosti te ...je općenito važnom sastavnicom jezika kao sredstva nacionalne integracije i nacionalne diferencijacije (Pranjković 2007, 488). Na oblikovanje je leksičke razine pojedinih hrvatskih govora bilo puno vanjskih utjecaja u smislu »ulaska« leksema iz drugih, uglavnom susjednih jezika i jezičnih sustava (Lisac 2003, 31). U radu1 se promatra leksik kultne hrvatske igrane serije Gruntovčani autora Mladena Kerstnera na temelju tekstova knjiga snimanja prvih pet epizoda. Riječ je o kajkavskome izričaju kojem je u osnovi autorov materinji ludbreški govor, prošaran i preslojen brojnim inodijalektalnim elementima.Cilj je istraživanja provedenoga u okviru ovoga rada predstavljanje i analiza slojevitosti leksika televizijske serije Gruntovčani koji se promatra iz nekoliko istraživačkih perspektiva – dijalektološke, socio-kulturne i semantičko-pragmatičke. U fokus istraživanja stavljena su tri leksička sloja koja se naziru u Kerstnerovu tekstu: naslijeđeni slavenski leksički sloj, posuđenice te internacionalizmi. Istraživanjem smo došli do triju spoznaja: 1. gruntovečke leksičke potvrde slavenskoga podrijetla umnogome se podudaraju s onima iz čakavskoga i štokavskoga sustava, te slovenskoga jezika, a zamjetan je i znatan broj novih tvorenica i riječi koje su svojstvene samo kajkavskomu narječju; 2. zamjetan je i velik broj posuđenica, pri čemu dominiraju germanizmi; 3. manji udio otpada na internacionalizme koji su u kajkavski sustav ušli i zbog onodobnih društveno-političkih okolnosti. Sve to upućuje na zaključak da je leksik Gruntovčana višeslojnoga karaktera, kao što su to i današnji organski mjesni govori.
A particular community is, among other things, also determined by its speech (Pon 2009), and the most conspicuous indicator of the distinctiveness of a given speech, as well as an important linguistic means of national integration and differentiation, is its lexis (Pranjković 2007, 488). The lexis of certain Croatian speeches was shaped by many external influences, namely through the »entry« of lexemes from other, mostly neighbouring languages and linguistic systems (Lisac 2003, 31). This paper analyses the lexis of the cult Croatian TV series Gruntovčani, created by Mladen Kerstner, based on the scripts of the first five episodes: Božja vola (The Will of God Will), Jelen (Deer), Babica su nakanili hmreti (Granny Has Decided to Die), Zlatna jajca (Golden Eggs), and Ovce idu (There Go the Sheep). The speech in question belongs to Kajkavian, primarily the author’s native speech of Ludbreg, interspersed with numerous foreign dialectal elements.The aim of this study is to present the multifaceted nature of the lexis in the TV series Gruntovčani, which is analysed from several perspectives: dialectological, sociocultural, and semantic-pragmatic. The main focus is on the three lexical layers of Kerstner’s text: inherited Slavic lexical layer, loanwords, and internationalisms. The three main findings are as follows: 1. lexemes of Slavic origin greatly correspond to those from Chakavian and Shtokavian as well as Slovenian, and a large number of neologisms and words characteristic of Kajkavian are also observed; 2. there are many loanwords, especially Germanisms; 3. internationalisms, words that have entered Kajkavian primarily due to social and political circumstances of the time, are observed in smaller measure. All of this suggests that the lexis of Gruntovčani is multifaceted, just like today’s local speeches, and that the sources used indicate the desire for language, as a television medium and in accordance with the time and place of the plot, to faithfully and authentically represent reality.
Medicus invidiae Andrej Preložnik
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2022, Volume:
24, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Fascinum, magični falus, ni le najpogostejše sredstvo za odvračanje zlonosnega pogleda in zavisti, ampak se tudi pojavlja v najrazličnejših oblikah. Tako je tudi na Ptuju, kjer ga srečujemo v raznih ...izvedbah in kombinacijah - od amuletov in nakita, do upodobitev na uporabnih predmetih in kipih. Falusi so na naštetih predmetih varovali zelo različne osebe, stvari in prostore: otroke, konje in prevozna sredstva, pečat ali zapečateno vsebino, uporabne predmete, bivališča in njihove prebivalce, delavnice in njihove izdelke, prostor in skupnost. Kot osebo varovalo se pojavljajo v obliki različnih amuletov, ki so lahko bili samostojni obeski, lik znotraj enega predmeta ali za predmet znotraj niza večih (crepundia). Med materiali, iz katerih so izdelani, so na Ptuju zaenkrat zastopani takšni, ki jim je bila zanesljivo (zlato, jantar) oziroma verjetno (fajansa) pripisana posebna moč. Po grobnih kontekstih sodeč so jih v Petovijoni nosili predvsem otroci. Iz brona so preostali ptujski amuleti različnih oblik, ki jih lahko verjetno povezujemo z zaščito konja, voza ali prostora. S falusom sta okrašena tudi dva bronasta predmeta, namenjena praktični uporabi. V tem primeru predstavlja falus dodatno varovalo. Na kamnitih spomenikih s falusom gre za sinkretizem Terminusa in Priapa. Herma ter oba reliefa so slogovno sicer različni, falus na njih pa predstavlja tako življenjsko energijo in rodovitnost kot obrambno silo, ki varuje mejo/območje in preganja škodljivce vseh vrst, vključno z zavistneži. Keramični kipec sodi med podobe, ki so z grotesknostjo in faličnostjo ščitile posebej ranljive stanove in obrti. Podobnemu kipcu je lahko pripadal tudi odlomljen keramični falus. Oba predmeta sta bila odkrita na območju lončarske delavnice. Za posodico s falusom zaenkrat ne moremo reči ničesar določenega, razen da je verjetno tudi pri tej falus vsaj deloma apotropejske narave. Poreklo teh predmetov je podobno raznoliko kot predmeti sami. Gotovo so nekatere izdelali domači obrtniki, opazno eksotični izdelki pa so prihajali iz Italije in Akvileje (jantarni amuleti, krilati obesek), iz vzhodnega Sredozemlja (fajansni), iz zahodnih provinc (pečatna škatlica). Datiramo jih lahko med prvo in tretje stoletje. Dokaj jasno zamejeni so amuleti v nizih, ki so značilni za prvo ali začetek drugega stoletja, podobno velja za obeske s konjske oprave in krilati tintinabulum.
Čak i ako je opipljiv simbol spada u domenu slike jer ga doživljavamo vidom. Upravo je ta prvotna domena karika koja upotpunjuje komunikaciju jer, ipak, prije jezika postojala je slika koju nam je ...omogućio organ vida, oko. Prvo smo gledali, a tek kasnije usvojili jezik što dokazuje analogiju povezanosti tih dviju komunikacijskih formi. Ono što jezikom ne možemo izreći, slikom nastojimo dočarati. Taj komunikacijski problem svaka je kultura nadopunjavala simbolom koji je nastojao dotaknuti sveto, neizrecivo. Na prvi pogled ponekad različitom formom, ali zajedničkom biti.
Tijek razvoja simboličke forme, što je ona predstavljala te kako se čovjek njome služio nekada i kako se služi sada, nastoji se prikazati kroz mišljenja i istraživanja pojedinih autora koji su se bavili problemom simboličke forme.
To je ujedno i uvodni dio doktorskog rada „Skulptura kao simbolička forma u umjetničko-ritualnom činu - Spona“ koji je nastojao dokazati univerzalnost individualnog kreativnog procesa kao forme koja čovjeku omogućuje samospoznaju.
V prispevku želim skozi deleuzovsko filmsko teorijo poiskati način, kako gledati in doživljati »nizek« žanr feministične pornografije na način, ki ni moralističen in žanru vnaša legitimnost. Ob ...primerih kratkih filmov iz švedske serije kratkih filmov Umazani dnevniki (Dirty diaries, 2009) producentke Mie Engberg revidiram zgodnjo psihoanalitično feministično filmsko teorijo in namesto analitične distance »novo podobo gledanja« mislim s pojmi bližine in dotika. Ne podajam paradigmatskih primerov feministične pornografije – primeri kratkih pornografskih filmov iz omenjene zbirke so izjemno raznoliki, a tu ne gre za liberalno-tržno načelo »za vsakogar nekaj«. Menim, da jih je pomembno gledati skupaj, in to zato, ker nas njihove linije pobega lahko potisnejo k novim antiojdipskim možnostim užitka onkraj spolne razlike.
The composition of the human gut microbiota, which can also be regulated by the consumption of probiotics, has a significant impact on host health. The main source of probiotics can be foods such as ...fermented foods, yogurts, fermented drinks and/or probiotic supplements. While parents play a critical role in ensuring the well-being of their children, this cross-sectional study is focused on parents' perspectives regarding the use of probiotics in the preschool period.
The self-administered online survey consisted of 24 questions arranged across two thematic sections. The final data analysis included 102 parents (96% F; 4% M), aged between 22 and 47. Their children were aged up to 6 years.
The majority (52%) of the parents were familiar with the term 'probiotics' and 86.3% were including probiotics in their children's diet at the time of the survey. The main source was probiotic food (36.3%), of which yoghurt was the most commonly consumed (87.2%). The inclusion of probiotic supplements in a child's diet was positively correlated with parents' consumption and level of knowledge about the term 'probiotics'. Digestive tract-related disorders were the most frequently reported motive for the initial introduction of probiotics into children's diet.
Based on our study results, parents are familiar with probiotics and include them in their children's diet. However, an attempt should be made to close the gaps in parents' knowledge that our research identified. Further studies are needed to determine the recommended amount of probiotic foods, as well as strategies to educate parents about the benefits of including probiotic foods in their children's diet.
Mathematical modelling can be useful for predicting how infectious diseases progress, enabling us to show the likely outcome of an epidemic and help inform public health interventions. Different ...modelling techniques have been used to predict and simulate the spread of COVID-19, but they have not always been useful for epidemiologists and decision-makers. To improve the reliability of the modelling results, it is very important to critically evaluate the data used and to check whether or not due regard has been paid to the different ways in which the disease spreads through the population. As building an epidemiological model that is reliable enough and suits the current epidemiological situation within a country or region, certain criteria must be met in the modelling process. It might be necessary to use a combination of two or more different types of models in order to cover all aspects of epidemic modelling. If we want epidemiological models to be a useful tool in combating the epidemic, we need to engage experts from epidemiology, data science and statistics.
Das Anliegen der Autorin ist die Darstellung des Begriffs der leiblichen Kommunikation bei Hermann Schmitz. Zunächst wird der Kontext umrissen, in dem dieser Begriff eingeführt wird – d. i. Schmitz’ ...Philosophie, in der er auf die Erlebnisdimension der Leiblichkeit hinweist. Es werden die Hauptformen der leiblichen Kommunikation analysiert (Einleibung und Ausleibung) und durch Beispiele erläutert. Ein besonderes Augenmerk gilt dem Phänomen des Blicks. Das Konzept der leiblichen Kommunikation wird in einem eigenen Abschnitt auf das Problem des Ausdrucksverstehens angewendet. Am Ende wird die Autorin einen Blick auf die modernen Tendenzen des Umgangs mit der Leiblichkeit in der Informationsgesellschaft werfen.
Giampaolo Salvi, eden najpomembnejših italianistov (med drugim tudi sourednik in soavtor velikih italijanskih slovnic Grande Grammatica Italiana di Consultazione, 1988–1995, 2001, in Grammatica ...dell’Italiano Antico, 2010), redni profesor na Oddelku za romanistiko Univerze Loránda Eötvösa v Budimpešti, je 2013 (ponatis 2015) objavil knjigo Le parti del discorso (Carocci editore), v kateri pretresa besednovrstno teorijo, v prvi vrsti italianistično. Knjiga je razdeljena na šest osrednjih poglavij: 1. Kako opredeliti besedne vrste, 2. Tradicionalna klasifikacija besednih vrst, 3. Samostalnik in pridevnik, 4. Zaimki in determinativi, 5. Glagol, 6. Prislovi, predlogi, vezniki; jedro knjige spremljata Uvod in Zaključek. Koliko besednih vrst in katere. Na koncu sledi še izbrana osnovna Bibliografija (137–140).
Ko se študenti/ke prvič srečajo s prevajanjem, še posebej v nematerni jezik, je razkorak med znanim in novim velik in zahteva drugačne pristope, prilagojeno progresijo, postavljanje ožjih didaktičnih ...ciljev, ki omogočajo hkratno razvijanje prevajalskih kompetenc in zagotavljajo jezikovno sprejemljivost prevodov, prevajalskih vaj pa ne spreminjajo v jezikovni pouk.V naši raziskavi, v kateri smo združili uveljavljeno empirično metodo protokola glasnega razmišljanja in metodo dela prevajanja na pogled, smo preverili, kako se študenti/ke znajdejo pri prevajanju kulturno specifičnih besedil v materni in nematerni jezik, ali pri tem upoštevajo rezultate besedilne analize in kako udejanjajo prevodno naročilo. Z analizo smo pokazali, da so poskusne osebe sicer ustrezno prepoznale kulturno specifične elemente in poiskale kulturne ustreznice, hkrati pa so zaradi pomanjkljive ali izpuščene prevodno usmerjene besedilne analize nastajali funkcijsko nesprejemljivi prevodi.
PDF
