pritisaka. Iako se disrupcije u opskrbnim lancima u pravilu javljaju povremeno, imaju
velik utjecaj na porast troškova te stvaranje snažnih poremećaja u poslovanju. Pandemija
COVID-19 uzdrmala je ...svjetski opskrbni lanac kako ranije nije viđeno. Na tako
iznenadan šok adekvatno nisu mogla odgovoriti čak ni poduzeća s uspostavljenim visoko
kvalitetnim sustavima upravljanja rizikom. Godinama se najveći dio svjetske robne
razmjene odvija pomorskim putem ponajprije zbog učinkovitosti te ekonomičnosti koju
isti nudi. Uslijed pandemije COVID-19 došlo je do značajnijih promjena na tržištu što je
rezultiralo ranije nezabilježenim rastom vozarina u kontejnerskom pomorskom prometu.
Rast vozarina na ovom tržištu predstavlja globalni problem jer će se isti, razmjerno o
uključenosti pojedinih potrošačkih dobara u opskrbne lance, odraziti i na njihove cijene.
Oporavak cjelokupnog svjetskog gospodarstva je ugrožen ovako visokim vozarinama u
kontejnerskom pomorskom prometu, a i dodatno ugrožava stabilnost opskrbnih lanaca.
Stoga je u fokusu ovog rada volatilnost vozarina na kontejnerskom pomorskom tržištu
koja se javila uslijed pandemije COVID-19.
Iznoseći pregled pravnih akata čija rješenja, kao rezultat aktivnih klimatsko-pomorskih politika na europskoj i globalnoj razini, jamče smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorskom prometu – ...autorica ukazuje na značaj rješenja o uvođenju obveznih, globalnih, minimalnih standarda energetske učinkovitosti brodova u međunarodnoj plovidbi. Osnovno polazište ovog istraživanja čini analiza Pravila 22A izmijenjenog Priloga VI. Konvencije MARPOL kojim se uspostavlja pravni okvir obveznog globalnog sustava prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima (IMO DCS), a prema kojemu su, od 1. siječnja 2019. godine, brodari dužni prikupljati podatke o potrošnji goriva za brodove iznad 5000 BT u međunarodnoj pomorskoj plovidbi te izvještavati o potrošnji goriva od ožujka 2020. godine. U radu se posebna pozornost posvećuje analizi regulatorne aktivnosti europskog zakonodavstva iz 2019. godine u odnosu na Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 i nastojanja ostvarivanja potpune usklađenosti europskog i globalnog sustava prikupljanja podataka o emisijama i potrošnji goriva na brodovima, a u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa. U središtu pozornosti su pitanja ocjene uspješnosti usklađivanja rješenja Uredbe (EU) 2015/757 s globalnim sustavom IMO DCS prema Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2015/757 iz 2019. godine.
Presenting an overview of legal acts whose solutions, as a result of active climate and maritime policies at European and global level, guarantee the reduction of greenhouse gas emissions from maritime transport - the author points out the importance of the decision on the introduction of mandatory, global, minimum energy efficiency standards for ships in international shipping. The basic starting point of this research is the analysis of Rule 22A of amended Annex VI. MARPOL Convention which establishes a legal framework for the mandatory global data collection system for fuel oil consumption of ships (IMO DCS), according to which, from 1 January 2019, shipowners are required to collect fuel oil consumption data for ships above 5,000 GT and above in international shipping and to report on fuel oil consumption as of March 2020. Particular attention is paid to the analysis of the regulatory activity of the European legislation of 2019 in relation to the Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) 2015/757 and the efforts to achieve full harmonisation of the European and global system of collecting data on emissions and fuel oil consumption on ships, with the aim of reducing greenhouse gas emissions from maritime transport. The focus is on the assessment of the effectiveness of aligning the provisions of Regulation (EU) 2015/757 with the global IMO DCS system under the Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council amending Regulation (EU) 2015/757 from 2019.
Djelatnost obavljanja javnog prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom
prometu u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o prijevozu u linijskom
i povremenom obalnom pomorskom prometu. ...Pravo obavljanja javnog prijevoza u
linijskom obalnom pomorskom prometu stječe se na temelju koncesije. Zakonom je
regulirano dodjeljivanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom
pomorskom prometu, a temeljem njega donose se podzakonski propisi koji reguliraju
uvjete i način dodjele koncesija za obavljanje te vrste prijevoza. U radu se prikazuju
novine koje su nastale donošenjem izmjena i dopuna Zakona 2013. godine, kojima je
ova materija usklađena s pravnom stečevinom Europske unije, te se ukazuje na nedostatke
i probleme koji se mogu pojaviti u primjeni Zakona u praksi.
Kao rezultat emisija ugljikovog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova (GHG) koje stvara pomorski promet negativno utječe na globalnu klimu i kvalitetu zraka. Budući da klimatske promjene ...uzrokuju degradaciju okoliša, što posljedično predstavlja sigurnosni rizik za zdravlje i dobrobit ljudi, moraju se poduzeti odlučne mjere za smanjenje emisija. Smanjenju emisija moraju pridonijeti svi sektori gospodarstva, uključujući međunarodni pomorski promet koji predstavlja oko 13 % ukupne emisije stakleničkih plinova iz EU-a iz prometnog sektora. U ovom radu predstavljeni su EU propisi i postupci za praćenje, izvještavanje i provjeru (MRV) emisija u pomorskom prometu, zajedno sa svim pratećim procesima, poznatim kao ciklus usklađenosti EU ETS (EU Sustav trgovanja emisijama). Smanjenje emisija stakleničkih plinova u brodskoj industriji moglo bi imati cijeli niz povoljnih učinaka: ekonomske (smanjena potrošnja goriva), socijalne (poboljšanje zdravlja ljudi zbog manje izloženosti zagađivačima), administrativne (smanjenje administrativnih prepreka) i ekološke (čišći okoliš).
Maritime transport has a negative impact on the global climate and on air quality as a result of the carbon dioxide (CO2) and other greenhouse
gases (GHG) emissions that it generates. As climate changes are causing
environmental degradation, consequently posing a safety risk to human health and well-being, decisive action must be taken to reduce emissions. All sectors of economy have to contribute to achieve emission
reductions, including the international maritime transport sector that represents around 13% of the overall EU greenhouse gas emissions from the transport sector. In this paper are presented the EU regulations and
procedures for monitoring, reporting and verification (MRV) emissions in maritime transport, together with all the associated processes, known
as the EU ETS (EU Emission Trading System) compliance cycle. Reducing GHG emissions from the shipping industry could result in a spectrum of beneficial impacts: economic (reduced fuel consumption), social (human health improvement due to lesser exposure to pollutants), administrative
(reducing administrative barriers), and ecological (cleaner air end environment).
Ovaj rad analizira mjere nadzora i sigurnost putničkih brodova u dubrovačkoj luci te pristupnom plovnom putu upotrebom deduktivne metode i statističkog prikaza broja uplovljenja/isplovljenja ...putničkih brodova te prometa ostalih plovila. Također se prikazuje ustroj, funkcija i trenutačno stanje službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom. Metodom kontinuiranog promatranja ustanovljeni su rizici na plovnom području, kao i nedostaci s kojima se služba susreće u svakodnevnom radu. Primjenom induktivne metode iznesen je prijedlog za poboljšanje mjera nadzora.
U ovom radu istražuje se rad i razvoj informacijskog sustava pomorskog prometa Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Lučkih kapetanija kao njegovih ustrojbenih jedinica. Detaljno
su ...analizirani procesi prijave i odjave dolaska brodova u hrvatske luke, od papirnatog oblika preko razvoja baze podataka do skladišta podataka. U radu je posebno istaknuta potreba i važnost centralnog
evidentiranja dolaska i odlaska broda, stoga je podrobno analizirana aplikacija DOB (Dolazak i Odlazak Broda) koja u svojoj osnovi ima pojedine rudimentarne funkcionalnosti skladišta podataka.
Mogućnosti proširenja u skladište podataka pomorskog prometa te analiza koncepta jedinstvenog sučelja (Single Window) u pomorskom prometu su naznačeni u osnovnim crtama te će biti predmet
budućih istraživanja autora.
Značajka područja Velebitskog podgorja je oštro naglašeni planinski okvir koji se bez
prijelaznih zona približava moru i Kvarnerskom arhipelagu. Bitno obilježje Velebitskog
podgorja na neplodnom ...kraškom tlu je rijetka naseljenost. Područje Velebitskog podgorja
veličinom i položajem u makroprostoru jedinstveno je i neusporedivo s drugim područjima
u Hrvatskoj. Temeljno određenje ovog prostora je nedostatak kritične konstelacije
središnjih naselja koja bi mogla postati pokretači razvoja na lokalnoj razini. Druga odlika
ovog prostora je prirodna geomorfološka, botanička i etnološka osobitost Velebita, zbog
čega je u velikom dijelu površina proglašen zaštićenim, kao što je Park prirode, a zatim
u užem obuhvatu i Nacionalni park "Sjeverni Velebit". Treća odlika ovog prostora je
strateški značajna točka izlaska kontinentalnog prostora na more i čvorište sa smjerom
koji prati obalnu liniju što predstavlja magistralni pravac Jadranske turističke ceste, a
u skoroj budućnosti i jadransko – jonski smjer autoceste. Ovo područje ima i određenu
tranzitnu ulogu jer se u Jablancu, Prizni i Stinici nalaze trajektni terminali preko kojih se
ostvaruje promet prema Krku, Rabu i Pagu, najvećim otocima Kvarnerskog arhipelaga. Na
značaj i ulogu pomorskog prometa u ovom kraju bitno je utjecala klima ovog područja. Za
216
Č. Dundović et al.: Kompatibilnost pomorskog i cestovnog... Senj. zb. 44, 215-230 (2017.)
klimu velebitskog područja karakteristični su vjetrovi, posebno bura. Konfiguracija kopna
uvjetuje da se smjer bure na pojedinoj točki mijenja od NE do SE i dostiže na mahove
brzinu od 120 km/h. Sve ovo je razlogom što je pomorski promet u ovom području relativno
slabo razvijen, posebno između naselja uz obalu, a u prilog tome govori i nedostatak luka
nautičkog turizma. S obzirom na to da je za razvitak ovog područja od posebne važnosti
povezanost pomorskog i cestovnog prometa kao i izgradnja odgovarajuće prometne
i komunalne infrastrukture, autori u ovom radu istražuju mogućnosti izgradnje novih i
uređenja postojećih luka, bolju prometnu povezanost obalnih naselja i odgovarajuće
veze s planinskim područjima Velebita. Razvijeni pomorski promet i izgrađena prometna
infrastruktura mogu biti akcelerator razvitka ovog područja ponajprije u domeni
turizma, razvoja ekološke poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i prerađivačke industrije,
iskorištavanja obnovljivih izvora energije (vjetra), razvoja male privrede, marikulture i
raznih drugih uslužnih djelatnosti.
The International Ocean Institute – Canada has compiled more than 80 insightful essays on the future of ocean governance and capacity development, based largely on themes of its Training Program at ...Dalhousie University in Canada, to honor the work of Elisabeth Mann Borgese (1918-2002).
Contemporary practice and scientific innovation consider the logistics aspects of shipping or maritime and seaport operations as one of the most important areas for future development of competitive ...advantages in business and for study and research. This book is the first of its kind, adopting the innovative approach of dealing with the overlap between shipping, ports and logistics and covering the current issues having a significant impact on the industry. It brings together leading authorities in the field to consider for the first time maritime logistics, and in doing so it defines the area, registers its boundaries and contributes to its development. Contributions cover holistically a broad range of major topics at the forefront of practice, research and scholarship in the shipping and port industry in terms of its relevance to logistics management. Topics include: CSR aspects of maritime logistics; green, sustainable and environmental issues in maritime logistics; network development of shipping and ports as major players in the industry; security aspects of maritime logistics and supply chains; IT in maritime logistics; and, supply chain oriented port and its performance.
U radu se obrađuju podzakonska pravna vrela koja reguliraju obavljanje djelatnosti
javnog prijevoza u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu u Republici
Hrvatskoj. Temeljni zakonski propis ...koji regulira ovu materiju je Zakon o prijevozu
u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu iz 2006. godine. Zakon je
mijenjan i dopunjavan 2009. i 2011. godine, a posebno značajne su posljednje izmjene
i dopune iz 2013. godine kada je ova materija u cijelosti usklađena s pravnom stečevinom
Europske unije. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona propisana je obveza
donošenja novih podzakonskih propisa kojima bi se ova problematika normirala na
cjelovit i sustavan način sukladno najnovijim zakonskim odredbama. Iako sa zakašnjenjem,
do danas su doneseni svi podzakonski propisi. To su: Uredba o uvjetima i vrednovanju
kriterija za davanje koncesije i sklapanje ugovora o javnoj usluzi za obavljanje
javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, Pravilnik o uvjetima koje
mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom
pomorskom prometu, Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni
prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu i Odluka o visini popusta na redovne
cijene putnih karata u povlaštenom prijevozu osoba i vozila u javnom obalnom
linijskom pomorskom prometu. Autori detaljno analiziraju i upućuju na najvažnija
rješenja i nedostatke navedenih podzakonskih propisa.
PDF
