This paper offers an analysis of the youth magazine Plavi vjesnik (1954–1973) and a number of discussions on the topic of youth and popular culture published at the same time. By doing so, it aims to ...contribute to the study of the Yugoslav culture that emerged in the post-WWII period not only by mapping a previously unresearched field, but also by underlining the exceptional significance of the field of the popular and the category of youth for the broader issue of the Yugoslav socialist project. Based on an examination of specific articulations of the figure of youth and the audience of popular culture, this paper shows that youth came to function as the privileged space for negotiating the tensions that characterized the relationship between the Yugoslav vision of modernity and the developing field of the popular.
Rijaliti šou "Veliki brat" predstavlja metaforu transformacije savremenih medija u pravcu njihove komercijalizacije i primata koji se daje zabavi u odnosu na klasične informativne i obrazovne ...sadržaje, što se u Srbiji dešava u kontekstu post-socijalističke transformacije. Hiperkomercijalni karakter VB je proizvod delovanja nove rukovodeće ideje u medijskoj sferi, a to je da se njihova uspešnost meri isključivo prema kriterijumu gledanosti. U svim verzijama Velikog brata ("obični" i VIP), okosnicu rijaliti programa čine dva elementa: fenomen nadzora i princip komercijalnosti programa. U ovom radu želele smo da te dve teme – nadzor i komercijalizaciju – povežemo kroz koncepte “panoptikona”/“sinoptikona“ i “gledanosti”, pokazujući u analizi da novoustoličeni kriterijum “gledanosti” direktno zavisi od situacije u kojoj se nalaze gledaoci ovog rijaliti formata, situacije u kojoj “njih mnogo gleda i odlučuje o sudbini njih malo”. Analiziraćemo načine na koji se nastoji uticati na gledanost u samoj proizvodnji rijalitija, kroz intervencije i usmeravanje radnje koje vrši produkcijski tim, ali i recepciju rijalitija na specijalizovanim forumima. U ovom drugom slučaju, sprovedena je netografija recepcije VIP VB 2013, uzimajući u obzir diskusije na forumu i praćenje video snimaka na jutjubu. Na osnovu toga izdvojile smo najgledanije momente u rijalitiju, i sagledale razloge zbog kojih su pojedini događaji i/ili njihovi akteri zavredeli posebnu pažnju među gledaocima, povećavajući gledanost rijalitija, ali i multiplicirajući komercijalni efekat kroz učešće gledalaca na različitim medijskim platformama (sajtovi, forumi, internet glasanje i sl.).
The influences of popular culture are noticed in all aspects of human life, including art. Given the inadequate exploration of the effect of popular culture in the context of children’s literature, ...the paper discusses its interaction with contemporary Croatian children’s novels. Specifically, the incursion of popular culture in children’s literature was observed in a corpus of 12 children’s novels published since 1970, that is, from the time when the pull of popular culture was gaining force in the context of postmodernist change. Therefore, elements of popular culture are introduced in children’s novels deliberately to make the titles interesting and attractive to child recipients. However, authors sometimes introduce such features unintentionally, simply because they are immersed in the context of popular culture themselves. The focus of the paper is on the emergence of new characters, constructs of popular culture, whose inclusion in the range of characters of children’s literature is inspired by the most prominent popular-cultural feature – spectacularity. Thus, the paper identifies these characters, as well as the ways in which contemporary children’s novels shape them.
Članek z naslovom Med plesnim studiem in družabnim plesiščem: O solidarnosti in praksah vzajemnosti v svingovskih plesnih skupnostih razpravlja o dinamiki udejanjanja solidarnostnih in hierarhičnih ...odnosov v sodobnih plesnih skupnostih svinga. Pokaže, kako te skupnosti temeljijo na specifični solidarnostni ideologiji, ko obravnavamo procese njihove institucionalizacije, komercializacije in vzpostavljanja formalnih plesnih hierarhij. Ko pa v pogled zajamemo same plesalce in plesalke svinga, stopijo v ospredje raznolike prakse vzajemnosti, ki so za razliko od formalnih solidarnostnih diskurzov in praks veliko bolj heterogene in kot take tudi zanimivejše za antropološko obravnavo, saj vzpostavljajo solidarnostne in hierarhične odnose mimo širših mobilizacijskih vzgibov svingovske plesne industrije, prenekatere od njih pa se institucionalizaciji implicitno upirajo.Teza prikaza tega primera je, da prakse vzajemnosti niso vedno v komplementarnem razmerju z diskurzi solidarnosti, ampak je, prav nasprotno, v njihovi naravi, da glavne solidarnostne tokove pogosto zaobidejo in po svojih poteh, paradoksno, najbolj učinkovito prispevajo k dejanski solidarnosti vitalnih delov svingovskih skupnosti. Avtor je temo obdelal na podlagi šestletnega aktivnega sodelovanja na različnih slovenskih svingovskih plesnih scenah in občasne prisotnosti na mednarodnih svingovskih plesnih dogodkih po različnih evropskih mestih.
Autorica u ovom radu prikazuje kako se lik i djelo Gavrila Principa iskorištava u popularnoj kulturi usredotočujući se na pjesme koje tematiziraju Sarajevski atentat dvaju bosanskohercegovačkih ...bendova: Zoster i Dječak iz Vode. Kroz analizu pjesama i komentara na YouTube mreži, propituje se i istražuje uloga popularne kulture u društvenom sjećanju.
Članek predstavlja refleksiven pregled nekaterih primerov družbene recepcije opere. Pri tem so izpostavljeni štirje modeli družbene recepcije opere: 1) Mozart, hibridizem in divergentna kultura; 2) ...Wagner, avantgardizem in visoka kultura; 3) Meyeerber, komercializem in popularna kultura; 4) Verdi, belkantizem in ljudska kultura.
Na samom početku svoga teksta pod naslovom "Je li džez
popularna glazba?" Simon Frith tvrdi da je vrlo lako
odgovoriti na to pitanje. On jednostavno i jasno kaže:
"Da! Kraj diskusije." Međutim, ...činjenica da oko odgovora
na to pitanje nema konsenzusa – ni među teoretičarima,
a ni među glazbenicima i publikama – indicira da odgovor
ni izdaleka nije tako jednostavan i naglašava kompleksnost
džeza kao glazbenoga i kulturnoga fenomena nastalog
na početku 20. stoljeća. Uzimajući u obzir paradoksalnu
prirodu džeza i njegov specifični povijesni razvoj, čini se
simptomatičnim da su "popular music studies" i "jazz studies"
dvije zasebne znanstvene discipline. Iako je 1920-ih
i 1930-ih godina džez nedvojbeno, u određenim
varijantama, imao popularni karakter, neki teoretičari
smatraju da je taj njegov aspekt nepravedno zapostavljen u
istraživanjima popularne glazbe. S druge strane, džez je
nazivan i "američkom klasičnom glazbom", a ne masovnim
medijima distribuiranom popularnom glazbom, pa bi kao
takav trebao biti tretiran kao ozbiljna "visoka" umjetnost.
Zagovarači ovakva pristupa smatraju da džez nije
zapostavljen unutar "popular music studies", nego onamo i
ne pripada. Neovisno o tome promatramo li povijest džeza
evolucijski, kao žanr koji je prešao put od folka do
komercijalne zabavne glazbe pa do "ozbiljne" umjetnosti, ili
kao stalno promjenjiv dijalektički odnos između avangarde i
mainstreama, pitanje njegove definicije i dalje ostaje
problematično.
Kriminalistički romani odnedavno su, s nizom drugih artefakata
popularne kulture, postali važnim analitičkim objektom
suvremenih kriminoloških istraživanja. Upravo zato će
interpretativni okvir rada ...činiti logičke i argumentacijske strategije
teorije kulturalne kriminologije koja, hipotetičko-deduktivnim
pristupom problemu kriminala, na tvorevine kulturnih praksi gleda
kao na analitičke objekte. Mnoge ideje kulturalnih kriminologa
temelje se na uvidu da elementi kulture prenose određena
značenja o kriminalu, a krimić raznoliko uprizoruje ono što
kulturalna kriminologija nastoji postići. Riječ je o tome da ovaj
književni žanr pruža uvide u šire društvene percepcije o problemu
kriminala i otkriva ono što je ostalo skriveno iza „pročelja službene
kriminologije“ (Ferell 2008). Na taj se način šire i spoznaje o
uzročnicima kriminalnih i aberacijskih ponašanja. Unutar iskoraka
prema kulturi namjera je pokazati nove tendencije umrežavanja
kriminologije s disciplinama književne teorije i izučavanja
književnih činjenica. U pronalaženju mjesta na kojima se preklapaju
teme iz područja kriminologije, teorije književnosti i kulture,
pokušat ćemo ponuditi nova čitanja kriminalističkoga žanra te
ukazati na moguća obogaćivanja kriminoloških istraživanja.
Pričujoči prispevek je skrčen povzetek diplomske naloge z naslovom Popularna kultura in globalna slovenska skupnost na spletu, ki je nastala kot rezultat raziskovanja problematike Slovencev po svetu ...in identitete mladih potomcev, ki pripadajo drugi, tretji ali naslednjim generacijam. Pri tem se je postavilo vprašanje, ali in kako jih je še mogoče obravnavati kot nosilce in predstavnike slovenske kulture. Ker gre za mlade, torej za generacijo, ki svetovni splet predvsem v navezavi na popularno kulturo vedno bolj uporablja, je to segment, ki ga pri govoru o slovenski kulturi in skupnem slovenskem kulturnem prostoru ne gre kar tako zanemariti, doslej pa ni bil raziskan. Skozi nadaljnje razmišljanje, raziskovanje in seznanjanje z omenjeno tematiko se je sproti odpiralo vedno več vprašanj, zato je pričujoči prispevek zasnovan kot pregled in ocena trenutnega stanja spletne produkcije Slovencev po svetu ter iz tega izhajajoč(i) predlog(i) za razrešitev, ne pa kot dokončna rešitev tega kompleksnega in zelo relevantnega vprašanja.
PDF
