Prispevek predstavlja izdelavo korpusa Trendi, prvega spremljevalnega korpusa za slovenščino. Trenutna različica Trendi 2023-02 pokriva besedila od januarja 2019 do konca februarja 2023, vsebuje pa ...že več kot 700 milijonov pojavnic oz. več kot 586 milijonov besed. Namen korpusa je, da tako strokovni kot nestrokovni javnosti ponudi podatke o aktualni jezikovni rabi in omogoči spremljanje pojavljanja novih besed ter upadanja ali naraščanja rabe že obstoječih. Poleg same vsebine predstavimo tudi metodologijo in načela izdelave korpusa. Drugi del prispevka opisuje razvoj algoritma za avtomatsko kategorizacijo besedil z novičarskih portalov, ki je bil pripravljen za potrebe korpusa Trendi in tudi drugih korpusov s tovrstnimi besedili. Za namene algoritma je bil izdelan nabor 13 tematskih kategorij, ki so v veliki meri prekrivne z mednarodnimi standardi in kategorijami v primerljivih korpusih drugih jezikov. Na besedilih, označenih s kategorijami, smo naučili več različnih jezikovnih modelov in z najprimernejšim dosegli visoko zanesljivost določevanja tematike besedilom.
Nativno oglašavanje sve je zastupljeniji alat tržišne komunikacije organizacija i brendova. Riječ je o sadržaju oblikovanom na način da nalikuje uredničkom, dakle ostalim novinarskim formama ...(primarno vijestima), s ciljem privlačenja čitatelja prilagođenim uređivačkim sadržajem, uz istovremeno promoviranje brenda oglašivača, njegovih proizvoda i vrijednosti. To je posebice prisutno u suvremenom digitalnom okruženju, gdje su ti tzv. hibridni oblici medijskog sadržaja najvidljiviji, pri čemu se izdvajaju sponzorirani sadržaj, sadržajni marketing, brend novinarstvo te nativno oglašavanje koje je u srži ovog rada. Cilj je istraživanja utvrditi osnovna obilježja nativnog oglašavanja na odabranim najčitanijim internetskim portalima u Republici Hrvatskoj, na kojima je uz ljudsku obradu teksta primijenjena strojna analiza sadržaja nad 543 identificirana članka. Rezultati analize pokazali su kako je ICT industrija najzastupljenija industrija među oglašivačima i da nativni sadržaj u hrvatskom medijskom prostoru primarno nastaje unutar medijske kuće te da ga potpisuju specijalizirani marketinški timovi. Većina oglasa u uzorku hrvatskih internetskih portala pridržavala se uzusa dobre, ali i obvezujuće prakse jasnog označavanja oglašivača, dok u slučaju portala 24sata.hr to nije bio slučaj. Najveći broj nativnih oglasa dosegnuo je između 10 i 20 tisuća te između 5 i 10 tisuća čitatelja pa se unatoč tomu što je riječ o najučinkovitijem obliku online oglašavanja u digitalnim medijima, otvara pitanje može li se isto ustvrditi i u hrvatskom kontekstu. Zaključno, nativni oglasi na hrvatskim internetskim portalima pretežno imaju subjektivno pozitivan sentiment, no postoje varijacije svojstvene pojedinim industrijama. Tako je sentiment oglasa u ICT i financijskoj industriji pretežito pozitivan, dok u zdravstvenoj industriji prevladava subjektivno negativan sentiment.
Native advertising is becoming an increasingly prevalent tool in the marketing com munications of organizations and brands. It involves content designed to resemble editorial, thus other journalistic forms (primarily news), with the aim of attracting readers with tailored editorial content while simultaneously promoting the adver tiser’s brand, its products, and values. This is particularly evident in the contem porary digital environment, where these so-called hybrid forms of media content are most visible, with sponsored content, content marketing, brand journalism, and native advertising being at the core of this work. The aim of the research is to de termine the fundamental characteristics of native advertising on selected top-rated internet portals in the Republic of Croatia, where alongside human text processing, machine content analysis was applied to 543 identified articles. The results of the analysis showed that the ICT industry is the most represented industry among ad vertisers and that native content in the Croatian media space primarily originates within media companies and is signed by specialized marketing teams. The majority of advertisements sampled from Croatian internet portals adhered to the practi ce of clear identification of advertisers, with the exception of the portal 24sata.hr. The highest number of native ads reached between 10,000 and 20,000 views and between 5,000 and 10,000 readers, despite being considered the most effective form of online advertising in digital media, raising the question of whether the same can be asserted in the Croatian context. In conclusion, native ads on Croatian internet portals predominantly exhibit a subjectively positive sentiment, although variations exist within specific industries. For instance, ads in the ICT and financial industries tend to have a predominantly positive sentiment, while the healthcare industry ge nerally features a subjectively negative sentiment.
The text presents the publication of the proceedings of the international conference, «Italianistica digitale: biblioteche, portali, edizioni, strumenti», held on 1 and 2 October 2020, organised by ...the Department of Classical Philology and Italianistics (FICLIT) of the Alma Mater in collaboration with ADI (Association of Italianists) and AIUCD (Association for Humanistic Informatics and Digital Culture).
Przemysł hotelarski zalicza się do fundamentalnych usług związanych z obsługą ruchu turystycznego. Biorąc pod uwagę dynamiczny rozwój Internetu i wzrastającą liczbę jego użytkowników, naturalne jest ...prezentowanie i sprzedaż oferty (m.in. przez hotelarzy) za pośrednictwem tego właśnie medium. Współcześnie szczególne znaczenie w hotelarstwie ma szerokie zastosowanie globalnych i międzynarodowych portali rezerwacyjnych, stanowiących nowoczesny kanał dystrybucji usług i produktów turystycznych na cały świat. Celem autorek artykułu jest próba oceny użyteczności i funkcjonalności czterech najbardziej znanych na polskim rynku hotelowych portali rezerwacyjnych (booking.com, hrs.com, hotels.com i hotel.info) z punktu widzenia konsumenta (turysty), a następnie określenie przydatności tego źródła danych do badań naukowych przy wykorzystaniu metody waloryzacji danych dotyczących hoteli zlokalizowanych w pięciu polskich metropoliach (Warszawie, Krakowie, Łodzi, Wrocławiu i Poznaniu).
Cilj je rada istražiti komentare čitatelja na tri hrvatska informativna portala (24sata.hr, Index.hr i Net.hr) o kontroverznom prijedlogu Muzičke akademije i rektora Zagrebačkog sveučilišta da se ...tadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodjeli počasni doktorat. U ovom članku komentari se istražuju u okviru teorijskog koncepta digitalne javne sfere i koncepta deliberativno-demokratske javne sfere, prema kojem umreženo društvo participacijom građana, kroz decentraliziranu i interaktivnu komunikaciju, osim komunikacije, transformira i oblikuje odnose moći među ljudima. Metodom kvantitativne analize sadržaja 2852 komentara objavljena u razdoblju od 27. studenoga 2018. do 15.travnja 2019. analiziran je odnos između opreme članaka i komentara, provedena je analiza sentimenta kao metoda za skupljanju polariteta emocija za uvid u raspoloženje komentatora (Liu, 2012), a s aspekta Dahlbergovih kategorija (2007), analiziran je doprinos javnoj raspravi. Rezultati pokazuju izrazito negativan stav građana prema prijedlogu o dodjeli počasnoga doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, čini se da postoji povezanost između negativno intoniranih naslova i fotografija članaka s raspoloženjem komentatora i utvrđena je relativno mala prisutnost neprihvatljivoga govora i govora mržnje, čak i u negativnim komentarima, te niska razina argumentirane rasprave.
The aim of this paper is to analyse readers’ comments on three Croatian news websites (24sata.hr, Index.hr and Net.hr) about the controversial proposal of the Head of the University of Zagreb to award an honorary doctorate to the Mayor of Zagreb Milan Bandić. In this article, comments are explored within the theoretical concept of the digital public sphere and the concept of deliberative-democratic public sphere, according to which, a networked society transforms and shapes not only communication but also power relations among people through participation of citizens, through decentralised and interactive communication. A quantitative content analysis was conducted on 2852comments published in the period from 27 November 2018 to 15 April 2019, i.e., in the period in which the topic was part of the media agenda. The relationship between headlines, photographs and comments was analysed. A sentiment analysis was performed as a method for gathering the polarity of emotions of commentators (Liu, 2012) and as an aspect of Dahlberg’s categories (2007), the contribution to public debate was analysed. The results show a very negative attitude of citizens towards the proposal to award an honorary doctorate to Zagreb Mayor Milan Bandić. A connection is implied between negative stylistic expressions of titles and photographs of articles with attitudes of the commentators. Furthermore, a relatively small amount of hostility speech and hate speech was found, even in negative comments and discussions with low levels of argumentation.
U prvom dijelu rada razmatra se važnost predškolskog obrazovanja u suvremenom društvu s obzirom na načela suvremenog obrazovanja te ukazuje na potrebu stručnog usavršavanja odgajatelja koji će biti ...sposobni dostići očekivane standarde. Rad se zatim bavi kompetencijama i razvijenom refleksijom odgajatelja, kao i nužnim stvaranjem uvjeta u kojima će se odgajatelji udaljiti od svijeta analognog i približiti svijetu digitalnog obrazovanja putem ICT usavršavanja, što će dovesti do uporabe odgovarajućih internetskih izvora. U empirijskom dijelu rada traži se odgovor na pitanje do koje se mjere u profesionalnom radu odgajatelji koriste elektroničkim izvorima u usporedbi s konvencionalnim izvorima informacija, njihovim prethodnim iskustvom i postojećim dokumentima. Prema glavnim istraživačkim rezultatima, bez obzira na rod, radno iskustvo ili obrazovnu razinu, odgajatelji se koriste internetskim izvorima manje nego konvencionalnim izvorima da bi unaprijedili kvalitetu rada. No, utvrđene su određene razlike među njima s obzirom na radno iskustvo, to jest ispitanici koji imaju kraće radno iskustvo više se koriste elektroničkim izvorima od svojih iskusnijih kolega. U završnom dijelu rada nude se zaključci i praktične implikacije provedenog istraživanja.
Nell’articolo si descrive un’attività di ricerca condotta in materia di procedure amministrative nell’ambito dell’immigrazione allo scopo di favorire il diritto di accesso alle informazioni normative ...e amministrative per tutti i cittadini. La ricerca ha avuto l’obiettivo di ricavare raccomandazioni e linee guida per facilitare la comunicazione online delle informazioni sulle procedure e renderla più idonea alle odierne società interculturali. Il lavoro ha portato anche a ipotizzare l’uso di piattaforme collaborative che possano supportare gli operatori della pubblica amministrazione nella comunicazione amministrativa tramite i portali pubblici. L’attività operativa della ricerca, che è stata condotta tramite una sperimentazione sul portale PAeSI della Regione Toscana – portale tematico in materia di procedure e norme sull’immigrazione –, è contestualizzata attraverso una riflessione sul rapporto tra inclusione, e-government e modalità comunicative della pubblica amministrazione e ha utilizzato una metodologia collaborativa che ha previsto il coinvolgimento degli stakeholder del dominio.
U radu se govori o utjecaju engleskoga jezika na hrvatsko modno nazivlje koje je zabilježeno na hrvatskim modnim portalima Buro 24/7, Fashion.hr i Extravagant. Raščlamba uključuje leksičku i ...semantičku razinu. Korpus je podijeljen na pseudoanglizme, izravne posuðenice, poluprevedenice, doslovne prevedenice i sematičke posuðenice. Propituje se prihvaćenost i prilagodba anglizama u hrvatskom modnom nazivlju te opravdanost njihove uporabe u hrvatskom jeziku.
Over the last few decades, the media have become receptive to populism. In this paper, it has been conducted the analyses of columns on the most popular Croatian daily news portals. The objectives ...were to establish the presence of populist communication style, and representation of the (left-wing and right-wing) media populism. In the columns on 24sata.hr, Index.hr, Jutarnji.hr and Dnevnik.hr the most common feature of populist style appears to be a sharp occupation of a critical attitude towards elite as a smaller group of people who endanger ordinary people and do not follow their will but work for their own interests. In Večernji.hr the most common feature appears to be a focus of attention on a negative context, crisis, lack of resources, insecurity, uncertainty, corruption and inequality. Regarding the representation of media populism, it was established that the Index.hr and Jutarnji.hr are more left-wing populist, and Večernji.hr, Dnevnik.hr and 24sata.hr are more right-wing populist. Research of the relationship between media and populism is useful and necessary to further refine the contribution of certain media in the process of strengthening and expanding populism in contemporary society.
Krizu organizacije označava situacija u kojoj se narušavaju redovite procedure funkcioniranja, a svaki izlazak iz uobičajenog toka djelovanja može dovesti i do pojačanog interesa medija. Kriza za ...neke organizacije zapravo počinje u onom trenutku kada je mediji proglase. Slučaj krize koncerna Agrokor u 2017. godini izazvao je veliku pozornost medija. Ovim se radom stoga proučavao slučaj kroz medijsko izvještavanje o Agrokoru na internetskom portalu Večernji.hr, u vrijeme kada se koncern suočavao s krizom izazvanom fi nancijskim problemima. Na taj su se način utvrdila obilježja i odrednice medijskog izvještavanja o Agrokoru i krizi na internetskom portalu Večernji.hr. S druge strane, analiza je obuhvatila službena internetska priopćenja Agrokora na mrežnoj stranici Agrokor.hr kako bi se utvrdilo kako je koncern kroz službene online kanale odgovorio na krizu. Rezultati izvještavanja o slučaju Agrokor i njegovom kriznom komuniciranju daju uvid u obilježja medijskog izvještavanja u slučaju krize ovakvih razmjera i kriznom komuniciranju putem internetskih priopćenja. Istraživanje je pokazalo da se u medijskom portretiranju krize značajan naglasak stavlja na prvog čovjeka organizacije. Tako se na internetskom portalu Večernji.hr u promatranom razdoblju u gotovo svakoj drugoj objavi spominjao osnivač Agrokora Ivica Todorić. Također, više od trećine objava sadržavalo je brojke u kontekstu krize, poput visine duga koncerna. Što se tiče samog Agrokora, rezultati istraživanja pokazali su kako se organizacija u prvoj fazi suočavanja s krizom nije postavila aktivno. Službena internetska priopćenja na mrežnoj stranici Agrokor.hr, koja bi se ticala krize, izostala su, a poruke koje su putem portala Večernji.hr mogle doći do javnosti od strane koncerna sadržavale su elemente poricanja postojanja problema. Kako je kriza postajala sve složenija, Agrokor je bio prisiljen na promjenu komunikacije. Stoga se u drugoj fazi koristio konkretnim strateškim elementima kriznog komuniciranja kao što su sazivanje konferencije za medije, vidljivost prvog čovjeka organizacije, komunikacijska ujednačenost te preimenovanje.
PDF
